Naziv
Historicizam u hrvatskoj arhitekturi
Organizacijska jedinica
Odsjek za povijest umjetnosti
ECTS bodovi
5
Šifra
184287
Semestri izvođenja
zimski
Satnica
Predavanja
30
Seminar
15

Cilj
Kolegij donosi pregled povijesti arhitekture u Hrvatskoj u drugoj polovini XIX. i početka XX. stoljeća, od prve pojave romantičarskih tendencija do prodora secesije u arhitekturu. Obrađuju se opusi najvažnijih arhitekata i njihova najvažnija djela, a događanja u hrvatskoj arhitekturi kontekstualiziraju se sa zbivanjima u europskoj, ponajprije srednjoeuropskoj arhitekturi toga razdoblja. U kolegiju se obrađuju svi segmenti povijesti hrvatske arhitekture toga vremene: javna, sakralna, poslovna, stambena arhitektura, a posebno se obrađuje i urbanistička povijest najvećih hrvatskih gradova druge polovine XIX. stoljeća.
Sadržaj
  1. Uvodno predavanje. Hrvatska u drugoj polovini 19. i početkom 20. st. - politički okvir, gospodarska situacija.
  2. Pojava historicizma u hrvatskoj arhitekturi 1840-ih i 1850-ih (djela Aleksandra Brdarića, Ludwiga Zettla, Franje Kleina i drugih arhitekata).
  3. Arhitektura u Vojnoj Krajini od sredine 19. stoljeća do pripojenja teritorija Trojednoj Kraljevini 1881. godine: utjecaj bečkih struktura vlasti na organizaciju građevne uprave na tome području, stilovi, arhitekti, djela.
  4. Arhitektura romantizma i visokoga historicizma u Dalmaciji i Istri (1850. – 1890.): izgradnja austrougarske vojne luke u Puli, izgradnja Zadra kao prijestolnice pokrajine Dalmacije.
  5. Izgradnja đakovačke katedrale i projekti biskupa Josipa Jurja Strossmayera usmjereni na "obnovu" hrvatske arhitekture.
  6. Friedrich Schmidt i hrvatska arhitektura 1870-ih: restauracija crkve svetog Marka i katedrale u Zagrebu, izgradnja palače Jugoslavenske (Hrvatske) Akademije znanosti i umjetnosti, Marijinog pila na Kaptolu.
  7. Kolokvij.
  8. Izgradnja Zagreba u 19. stoljeću (regulatorne osnove, najvažniji arhitekti, djela, izgradnja javnih građevina hrvatske Zemaljske vlade i budimpeštanskih ministarstava u Zagrebu).
  9. Iso Kršnjavi, Herman Bollé i hrvatska arhitektura zadnje četvrtine 19. stoljeća (restauracija spomenika, unaprjeđenje umjetničkog obrta, prodor visokog historicizma, stilovi, djela).
  10. Javna arhitektura u Trojednoj Kraljevini Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji – izgradnja kolodvora, kazališta, škola, sveučilišnih zavoda, instituta, komunalnih groblja, unaprjeđenje prometne infrastrukture.
  11. Ugarski teritorij na Jadranu – arhitektura historicizma u Rijeci (urbanizacija grada, arhitekti, djela, groblje Kozala).
  12. Arhitektura kasnog 19. i ranog 20. stoljeća u Dalmaciji i Istri – izgradnja Zadra, Pule i Poreča. Počeci razvoja turizma i izgradnja Opatije, ljetovališta na Kvarneru, prvi hoteli Dubrovnika.
  13. Arhitektura kasnog 19. i ranog 20. stoljeća u Zagrebu – kasni historicizam i prodor secesije: glavni arhitekti i djela.
  14. Arhitektura kasnog 19. i ranog 20. stoljeća u ostatku Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije (Osijek, Karlovac, Sušak, Varaždin i drugi gradovi).
  15. Zaključna razmatranja. Kolokvij.

Ishodi učenja
  1. Usvojiti terminologiju vezanu za arhitekturu 19. stoljeća
  2. Poznavati kronologiju zbivanja u hrvatskoj arhitekturi XIX. stoljeća
  3. Imenovati najznačajnije protagoniste povijesti arhitekture Hrvatske u XIX. stoljeću
  4. Razviti sposobnosti analize arhitektonskih djela
  5. Prepoznati i opisati djela domaće arhitektonske baštine i upoznati studente s problemima očuvanja arhitektonske baštine XIX. stoljeća
  6. Koristiti se stručnom literaturom te razviti vještine intepretacije arhitektonskih djela na terenu
Metode podučavanja
Frontalna predavanja, seminari, vježbe, terenski rad, e-učenje, diskusije, mentorirana samostalna istraživanja studenata.
Metode ocjenjivanja
Pismeni ispiti (dva kolokvija ili jedan test i jedan seminar).
Ocjenu sadržava:

15% pismena verzija seminara na temu iz povijesti arhitekture 19. stoljeća
42,5% prvi kolokvij, 42,5 % drugi kolokvij; ili 85% pismeni ispit tijekom ispitnih rokova

Obavezna literatura
  1. Historicizam u Hrvatskoj, (ur.) Vladimir Maleković, Zagreb: MUO, 2000., knjiga 1
  2. Olga Maruševski, Iso Kršnjavi kao graditelj, Zagreb, 1986. ili 2009. (drugo izdanje)
  3. Dragan Damjanović, »Iso Kršnjavi i arhitektura historicizma u Hrvatskoj«, u: Iso Kršnjavi – veliki utemeljitelj. Zbornik radova znanstvenog skupa, (ur.) Ivana Mance, Zlatko Matijević, Zagreb: Institut za povijest umjetnosti, Hrvatski institut za povijest, 2015., str. 240-256.
  4. Dragan Damjanović, »Djelovanje arhitekta Franje Kleina u Varaždinsko-đurđevačkoj pukovniji (1851.-1859.)«, u: Prostor: znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam, 17 (2009.), 1 (37), str. 64-77.
  5. Dragan Damjanović, Arhitekt Herman Bollé, Zagreb: MUO, Leykam international, 2013.
  6. Dragan Damjanović, Bečka Akademija likovnih umjetnosti i hrvatska arhitektura historicizma. Hrvatski učenici Friedricha von Schmidta, Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Gliptoteka, 2011.
Dopunska literatura
  1. Arhitektura historicizma u Rijeci, Rijeka: Moderna galerija Rijeka, 2002.
  2. Marija Stagličić, Graditeljstvo Zadra od klasicizma do secesije, Zagreb: Institut za povijest umjetnosti, 2013.
  3. Zgrada Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, 2010.

Izborni predmet na studijima
  1. smjer Istraživački, Modul konzervatorstvo, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 1., 3. semestar
  2. smjer Istraživački, Modul moderna i suvremena umjetnost, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 1., 3. semestar
  3. smjer Istraživački, Modul umjetnost antike i srednjeg vijeka, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 1., 3. semestar
  4. smjer Istraživački, Modul umjetnost renesanse i baroka, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 1., 3. semestar
  5. Povijest umjetnosti, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
Fakultetska ponuda
  • Diplomski studij: Zimski semestar