Naziv
Hrvatska leksikologija
Organizacijska jedinica
Odsjek za kroatistiku
ECTS bodovi
4
Šifra
118110
Semestri izvođenja
zimski
Satnica
Predavanja
30
Seminar
15

Cilj
Usvajanje temeljnih znanja o strukturi leksika hrvatskoga jezika, o osnovnim leksičko-semantičkim odnosima u njemu te o raslojavanju leksika i leksičkome posuđivanju.
Sadržaj
  1. Riječ i leksem. Pravopisna, gramatička i fonološka riječ. Ograničenost svake definicije riječi. Leksem kao ukupnost oblikâ i značenjâ jedne riječi. Struktura leksema. Leksik. Leksikon. Leksička jedinica (listem). Mentalni leksikon.
  2. Vrste značenja. Leksičko i gramatičko značenje. Značenjski trokut Ch. K. Ogdena i I. A. Richardsa. Denotativno i konotativno značenje. Podruštvljeno i okazionalno značenje. Osnovno i izvedeno značenje. Društveno značenje. Otvorene i zatvorene jezične klase. Punoznačne i nepunoznačne riječi.
  3. Teorije leksičkog značenja. Teorija leksičkog polja (J. Trier). Komponentni pristupi značenju: rane teorije (J. Katz), prirodni semantički metajezik (A. Wierzbicka), konceptualna semantika (R. Jackendoff), generativni leksikon (J. Pustejovsky). Teorija prototipa (E. Rosch). Konceptualna analiza (G. Lakoff, M. Johnson). Asocijativna metoda.
  4. Jednoznačnost i višeznačnost leksema. Monosemija i polisemija. Mehanizmi realizacije polisemije: leksička metafora, leksička metonimija i leksička sinegdoha.
  5. Antonimija i antonimi. Pojam suprotnosti. Vrste suprotnosti. Klasifikacije antonima. Raznokorijenski i istokorijenski antonimi. Konverzivni, kvalitativni (stupnjeviti), koordinacijski, vektorni i komplementarni antonimi. Općejezični i kontekstualni antonimi. Enantiosemija. Enantiodromija.
  6. Sinonimija i sinonimi. Istoznačnice i bliskoznačnice. Cruseova ljestvica sinonimnosti: apsolutna, kognitivna i približna sinonimija. Lyons: apsolutni, deskriptivni, djelomični i približni sinonimi. Sinonimni niz. Sinonimija i sinonimičnost. Referencija, koreferencija, endofora (anafora i katafora) i egzofora (deiksija i homofora).
  7. Homonimija i homonimi. Leksička i morfološka homonimija. Homonimi, homografi i homofoni. Definicija homonima. Pravi i nepravi homonimi. Potpuni pravi i nepotpuni (djelomični) pravi homonimi.
  8. Načini nastanka homonima. Primarni homonimi. Tvorbeni homonimi. Homonimi nastali leksičkim posuđivanjem i prilagodbom posuđenica. Raspad višeznačnosti. Homonimski konflikt. Kriteriji razlučivanja homonimije od polisemije.
  9. Hiperonimija i hiponimija. Kohiponimija. Taksonimija. Kvazihiponimija. Meronimija. Holonimija. Paronimija.
  10. Raslojavanje leksika. Vremensko raslojavanje leksika. Aktivni i pasivni leksik. Historizmi. Arhaizmi. Leksemi na prijelazu. Zastarjelice. Neologizmi. Područno raslojavanje leksika. Lokalizmi. Regionalizmi. Dijalektizmi.
  11. Jezici u kontaktu. Leksičko posuđivanje. Model i replika. Prilagodba modela: nulta, djelomična ili kompromisna, slobodna. Transfonemizacija, transmorfemizacija, transderivacija, transsintaktizacija, transsemantizacija.
  12. Jezični purizam. Ksenofobni, arhaični, elitistički, reformistički, etnografski purizam. Vanjske i unutarnje mete jezičnoga purizma. Racionalna i iracionalna motiviranost jezičnoga purizma.
  13. Frazem. Uvjeti koje neka veza leksema mora ispuniti da bi bila frazem. Klasifikacija frazema. Frazemska antonimija. Frazemska sinonimija. Frazemske inačice. Frazeosheme. Frazeološki rječnici. Značenjska motiviranost frazeoloških sveza.
  14. Počeci i razvoj razmišljanja o značenju riječi. Semiotika: pragmatika, semantika i sintaksa. Lingvistička, filozofijska i psihologijska semantika. Lingvistička semantika: pragmatička, rečenična i leksička semantika. Kratka povijest razvoja leksičke semantike (predstrukturalistička dijakronijska semantika, strukturalistička semantika, neostrukturalistička (generativna) semantika, kognitivna semantika).
  15. Leksikologija kao jezikoslovna disciplina. Njezin odnos prema drugim leksičkim disciplinama (onomastici, stilistici, frazeologiji, etimologiji, kontaktologiji). Leksikologija i leksička semantika. Leksikologija prema lingvističkim disciplinama (fonologiji, morfologiji, sintaksi, tvorbi riječi, etimologiji).

Ishodi učenja
  1. upotrebljavati različita pomagala i izvore znanja, od elektroničkih i mrežnih alata i različitih medija iskaza do iskaza živih govornika
  2. proučiti, analizirati i objasniti strukturu leksika hrvatskoga jezika, osnovne leksičko-semantičke odnose u njemu, raslojavanje leksika i leksičko posuđivanje
  3. poticati na poštovanje različitosti, drugih idioma, njihovih govornika i jezičnih realizacija
  4. samostalno, na vlastiti poticaj i na nov način rješavati jezikoslovna pitanja s različitih znanstvenih i stručnih motrišta
  5. primjereno preispitivati novije jezične teorije i modele
  6. savjetovati izvorne i neizvorne govornike hrvatskoga jezika o općejezičnim, normativnim i terminološkim pitanjima
  7. samostalno istražiti i opisati jezične pojave u njihovoj sustavnoj, društvenoj, spoznajnoj i povijesnoj povezanosti
  8. jasno i nedvosmisleno predstaviti jezikoslovne spoznaje stručnomu i širemu slušateljstvu
  9. u susretu s nepoznatim i novim problemom odabrati i povezati različite teorijske pojmove i pristupe
  10. poticati na poštovanje različitosti među kulturama i ljudima te primjenjivati etička načela u radu
Metode podučavanja
Predavanja, vježbe, seminarski zadaci, seminarska izlaganja.
Metode ocjenjivanja
Pismeni ispit.

Obavezna literatura
  1. MENAC, ANTICA. 2007. Hrvatska frazeologija. Zagreb: Knjigra. [Poglavlja: „Sveze riječi“, „Struktura frazema“, „Neka pitanja u vezi s klasifikacijom frazeologije“, „Tautološke frazeosheme“, „Iz problematike frazeološke sinonimije u hrvatskom i ruskom književnom jeziku“, „Frazeološki antonimi u europskim jezicima“.]
  2. PETROVIĆ, BERNARDINA. 2005. Sinonimija u leksičkome sustavu hrvatskoga jezika. U: Sinonimija i sinonimičnost u hrvatskome jeziku: 91–146. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada.
  3. SAMARDŽIJA, MARKO. 1989. Homonimi u hrvatskom književnom jeziku. Radovi zavoda za slavensku filologiju 24: 1–70.
  4. SAMARDŽIJA, MARKO. 1989–1990. O egzotizmima u hrvatskom književnom jeziku. Jezik 37: 77–81.
  5. SAMARDŽIJA, MARKO. 1995. Leksikologija s poviješću hrvatskoga jezika. Zagreb: Školska knjiga. Popravljena izdanja: Zagreb, 1998, 2000, 2001, 2003.
  6. ŠARIĆ, LJILJANA. 2007. Klasifikacija antonima. U: Antonimija u hrvatskome jeziku: semantički, tvorbeni i sintaktički opis: 80–121. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada.
  7. TRASK, ROBERT LAWRENCE. 2005. Temeljni lingvistički pojmovi. Zagreb: Školska knjiga. Preveo Benedikt Perak. [Afazija. Analogija. Arbitrarnost. Denotacija. Dijalekt. Disleksija. Društveno raslojavanje jezika. Etimologija. Frazem. Ikoničnost. Ime. Jezični dodir. Jezični znak. Komponentna analiza. Konotacija. Leksik. Leksikografija. Metafora. Onomastika. Posuđenica. Pragmatika. Purizam. Semantička uloga. Semantika. Semiotika. Značenje.]
  8. TURK, MARIJA. 1996. Jezični purizam. Fluminensia: časopis za filološka istraživanja 8: 63–79.
  9. RAFFAELLI, IDA. 2015. O značenju. Uvod u semantiku. Zagreb: Matica hrvatska.
  10. LAKOFF, GEORGE; MARK JOHNSON. 2015. Metafore koje život znače. Prevela Anera Ryznar. Zagreb: Disput.
  11. SAŽECI, MATERIJALI I BILJEŠKE S PREDAVANJA.
Dopunska literatura
  1. BERRUTO, GAETANO. 1994. Semantika. Zagreb: Antibarbarus. Prevela Iva Grgić.
  2. BRATANIĆ, MAJA. 1994. Leksikologija i leksikografija. Filologija 22/23: 235–244.
  3. CRUSE, D. A. 1986. Lexical semantics. Cambridge: Cambridge University Press.
  4. CRUSE, ALAN. 2006. A Glossary of Semantics and Pragmatics. Edinburgh: Edinburgh University Press.
  5. CRUSE, ALAN. 2000. Meaning in Language. An introduction to semantics and pragmatics. Oxford – New York: Oxford University Press.
  6. DRAGIČEVIĆ, RAJNA. 2007. Leksikologija srpskog jezika. Beograd: Zavod za udžbenike.
  7. ERDELJAC, VLASTA. 2009. Mentalni leksikon. Zagreb: Ibis grafika.
  8. FILIPOVIĆ, RUDOLF. 1986. Teorija jezika u kontaktu. Zagreb: JAZU – Školska knjiga.
  9. JACKSON, HOWARD; ETIENNE ZÉ AMVELA. 2007. Words, meaning and vocabulary. An introduction to modern English lexicology. London – New York: Continuum.
  10. KAPETANOVIĆ, AMIR. 2005 [2006]. Historizmi i semantičke promjene. Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 31: 153–163.
  11. LYONS, JOHN. 1995. Linguistic semantics: an introduction. Cambridge: Cambridge University Press.
  12. LYONS, JOHN. 1977. Semantics 1. Semantics 2. Cambridge: Cambridge University Press.
  13. MRŠIĆ, DUBRAVKO. 2000. Eponimski leksikon. Zagreb: Matica hrvatska.
  14. MUHVIĆ-DIMANOVSKI, VESNA. 2005. Neologizmi. Problemi teorije i primjene. Zagreb: FF press.
  15. OGDEN, C. K.; I. A. RICHARDS. 1923. The Meaning of Meaning. New York: A Harvest Book. [Niz kasnijih izdanja.]
  16. SOČANAC, LELIJA I DR. 2005. Hrvatski jezik u dodiru s europskim jezicima. Zagreb: Nakladni zavod Globus.
  17. ŠARIĆ, LJILJANA. 1992. Antonimija: neke značenjske i tvorbene odrednice. Rasprave Zavoda za hrvatski jezik 18: 177–191.
  18. TAFRA, BRANKA. 2005. Od riječi do rječnika. Zagreb: Školska knjiga.
  19. THOMAS, GEORGE. 1991. Linguistic purism. New York: Longman.
  20. THOMAS, GEORGE. 1996. The impact of purism on the development of the Croatian standard language in the nineteenth century. Fluminensia 8: 49–62.
  21. WIERZBICKA, ANNA. 1996. Semantics: primes and universals. Oxford – New York: Oxford University Press.
  22. ZGUSTA, LADISLAV. 1991. Priručnik leksikografije. Sarajevo: Svjetlost.
  23. ZNIKA, MARIJA. 1995. Sinonimija i kontekst: na primjerima. Filologija 24/25: 387–390.
  24. ZNIKA, MARIJA. 1995. Sinonimnost, semantička zalihost i obavijest na primjerima. Rasprave Zavoda za hrvatski jezik 21: 247–256.

Izborni predmet na studijima
  1. Kroatistika, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  2. Kroatistika, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij