Naziv
Identiteti manjinskih kultura
Organizacijska jedinica
Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju
ECTS bodovi
5
Šifra
79025
Semestri izvođenja
ljetni
Satnica
Predavanja
30
Seminar
30

Cilj
Kroz kolegij se dobiva uvid u nastajanje manjinskih (nacionalnih, etničkih) zajednica, odnosno uvid kako se povijesne promjene na globalnoj razini, odražavaju na mikrorazini, na kulturu i svakodnevicu konkretne manjine. Cilj kolegija je studente upoznati s osnovnim pojmovima i postavkama teorija o manjinskim pripadnostima, kao i s mogućnostima primjene ovih koncepata u suvremenim istraživanjima kako tradicijske tako i suvremene kulture manjinskih zajednica. Pritom će se od studenata očekivati uključivanje ovih znanja i provjera njihove učinkovitosti tijekom vlastitog terenskog istraživanja i arhivskoga rada, pri čemu će studenti istodobno svladati metodologiju i tehnike etnološkog istraživanja, vještinu tekstualnog prikazivanja znanstvenih rezultata kao i izlaganja pred javnošću, te diskusije. Nepoznati Drugi u većinskim zajednicama često imaju negativne konotacije, povezuju se sa socijalnom dezorganizacijom (za razliku od socijalne organizacije domaćeg stanovništva), s kulturnim šokom i devijantnošću kao rezultatom izloženosti nepoznatoj kulturi. Budući da su pripadnici manjinskih kultura ponekad obilježeni negativnim predrasudama uvođenje ovoga kolegija doprinosi razvijanju tolerancije, prihvaćanja različitosti te razumijevanje konflikata u suvremenom društvu.
Sadržaj
  1. Talijani, Nijemci, Austrijanci
  2. Česi, Slovaci
  3. Rusini, Ukrajinci, Turci
  4. Bugari, Makedonci, Albanci, Crnogorci
  5. Bošnjaci. Nove manjine, Kinezi
  6. Prava manjina, komparativni pristup Hrvatska-Europa s naglaskom na mogućnosti očuvanja manjinskog identiteta
  7. Rasizam, ksenofobija. Stereotipi i predrasude. Doprinos manjina hrvatskoj kulturi. Zaključno predavanje i evaluacija
  8. U prvom dijelu kolegija, kroz relevantne autore zapadnoeuropske, američke i hrvatske provenijencije nakana je prikazati nastajanje manjinskih kultura (migracijskim mobilnostima i promjenama političkih granica). Ukratko će se prikazati različiti statusi manjinskih kultura i njihova (ne)mogućnost iskazivanje vlastite kulture te kategorije pripadnosti u pojedinim državama (SAD, Njemačka, Francuska, Velika Britanija, Nizozemska, Švedska, Italija) te Republici Hrvatskoj. Ukazat će se na probleme uspo
  9. predstavljanje syllabusa, očekivanja i interesi studenata/ predstavljanje seminarskih tema
  10. Manjinski narodi i manjine - nastajanje manjinskih zajednica - geografski razmještaj manjina - statistički podatci, pojmovi - utjecaj granica/novog stanovništva na hrvatsku kulturu
  11. Teorijski i metodološki pristup proučavanju manjina u Europi, SAD-u i Hrvatskoj
  12. upoznavanje osnovne terminologije Literatura: komparacija odabranih pojmova iz: Heršak, Emil (1998); Rex, John (1997)
  13. Židovi
  14. Romi
  15. Srbi, Vlasi

Ishodi učenja
  1. - povezati promjene političkih granica s nastajanjem manjinskih zajednica
  2. - dati primjere grupnih migracija stanovništva i nastajanja manjinskih zajednica
  3. - nabrojati najpoznatije manjinske narode u Europi
  4. - nabrojati manjinske narode u Republici Hrvatskoj
  5. - navesti kulturne karakteristike manjinskih zajednica u Republici Hrvatskoj
  6. - usporediti kulturna obilježja nacionalnih i etničkih manjina u Republici Hrvatskoj
  7. - prepoznati i komentirati stereotipe o manjinama
  8. - identificirati i prikupiti relevantne izvore za jednostavno kvalitativno istraživanje manjinske problematike
  9. - identificirati i objasniti opća obilježja kulture i kulturnih procesa
  10. - opisati i protumačiti kulturu svakodnevice na području Hrvatske i jugoistočne Europe
Metode podučavanja
Nastava će biti podijeljena na predavanja i seminare. Na predavanjima će se kritičkim osvrtom na radove relevantnih teoretičara, te na osnovne postavke teorija i pojmova dati uvid u mogućnosti istraživanja manjinskih kultura. Osnovna teorijska saznanja bit će dodatno razrađena u reakcijskim tekstovima koji će se kritički iščitavati i analizirati kroz studentske diskusije u okviru seminara. Pojedina tematska predavanja bit će popraćena prikazima studija slučaja, te prezentacijama kroz dokumentarne emisije (video i DVD zapisi).
U seminarskom dijelu kolegija studenti odabiru temu seminarskog rada koji se temelji na dodatnoj literaturi, vlastitom terenskom istraživanju (mogućnost zajedničkog odlaska na terensku nastavu) ili radu na građi (primjerice radu u hemeroteci, arhivima, analizi internetskih foruma i sl.). Seminarske radove razvrstat će se u tematske cjeline po kojima će ih studenti izlagati u radioničkom tipu nastave. Svaka radionica uključivala bi osim studentskih izlaganja, diskusiju te valorizaciju rada svojih kolega. Studenti će imati dva izmještena predavanja na kojima će se upoznati s institucijama relevantnim za temu kolegija i/ili manjinskim organizacijama. U pojedine nastavne cjeline bit će uključeni gostujući predavači.
Metode ocjenjivanja
Od studenata se očekuje redovito pohađanje nastave (tolerancija do tri izostanka), aktivno sudjelovanje u raspravama i radu seminara, predaja i izlaganje reakcijskog teksta i seminarskog rada (uvjet za pristupanje pismenom ispitu). Navedene aktivnosti sačinjavaju konačnu ocjenu prema navedenim postotcima:
- redovito dolaženje, posebice sudjelovanje u diskusiji 10 %
- pisanje i izlaganje reakcijskog teksta 15 %
- izrada i izlaganje seminarskog rada 35 %
- pismeni ispit 40 %

Obavezna literatura
  1. BABIĆ, Dragutin, Filip, Škiljan, Drago Župarić -Iljić. 2011. Nacionalne manjine u Zagrebu:položaj i perspektive. Zagreb: Plejada. (odabrana poglavlja)
  2. CASTELS, Stephen & Mark J. MILLER. 2003. The age of Migration. Palgrave Macmillan. (poglavlja: The Migratory Process and the Formation of Ethnic Minorities, 21-47; New Ethnic Minorities and Society, 220-253)
  3. CASTLES, Stephen, ALASTAIR Davidson. 2000. Imigration, Minority Formation and Racialization. U: Citizenship and Migration: Globalization and the politics of belonging. London, Macmillan. 54- 83
  4. GRBIĆ, Jadranka. 2009. Etnokulturni identitet i međuetnička prožimanja, u: Slavonija, Baranja i Srijem, vrela europske civilizacije, II. sv, Zagreb: Klovićevi dvori. 174-181
  5. GREW, Raymond. 2001. Introduction. U (André Burguiére i Raymond Grew, ur.): The Construction of Minorities. The University of Michigan Press. 1-14
  6. NEULIEP, W. James. 2006. U: Intercultural Communication. Thousand Oaks, London, New Delhi, Sage. (odabrana poglavlja)
  7. KARNER, Christian. 2006. Ethnic Majorities, 'The Stranger' and Everyday Life, 100-126.
  8. KATUNARIĆ, Vjeran, ur. 1997. Multicultural Reality and Perspectives in Croatia. Interkultura Zagreb. (odabrana poglavlja)
  9. KEARNAY, Michael. 1995. The Local and The Global: The Anthropology of Globalization and Transnationalism. Annual Reviews of Anthropology 24: 547-565
  10. KYMLICKA, Will i Frank - Olaf RADTKE. 2003. Citizenship in Multicultural Societies U (Guibernau, Montserrat i John Rex, ur.): The Ethnicity Reader Nationalism, Multiculturalism and Migration, Polity. 229-256
  11. REX, John. 2003. The Concept of a Multicultural Society. U (Guibernau, Montserrat i John Rex, ur.): The Ethnicity Reader Nationalism, Multiculturalism and Migration, Polity. 205-219
  12. REX, John. 2003. Racism and Xenophobia. U (, ur.): The Ethnicity Reader Nationalism, Multiculturalism and Migration, Polity. 291-301
Dopunska literatura
  1. BABIĆ, Dragutin. 2004. Suživot Hrvata i Srba u prijeratnom, ratnom i poslijeratnom razdoblju – implicitna kritika interpretacije rata u Hrvatskoj kao etničkog sukoba. Migracijske i etničke teme 20 (2-3): 187-208
  2. CLÉBERT, Jean-Paul. 1967. Cigani, Novinarska izdavačka kuća “Stvarnost”, Zagreb
  3. ČAČIĆ-KUMPES, Jadranka. 2004. Politike reguliranja kulturne i etničke različitosti: o pojmovima i njihovoj upotrebi. Migracijske i etničke teme 20 (2-3): 143-159
  4. GOLDSTEIN, Ivo. 2004. Židovi u Zagrebu 1918.-1941. Zagreb: Novi liber.
  5. HERŠAK, Emil. 1998. Leksikon migracijskog i etničkog nazivlja, Institut za migracije i narodnosti, Školska knjiga, Zagreb.
  6. MATUŠEK, Josef. 1996. Česi u Hrvatskoj, Jednota, Daruvar. (odabrana poglavlja)
  7. MILARDOVIĆ Anđelko, Aleksandar VUKIĆ. 1988. Manjine u Evropi. Dokumenti. Institut za migracije i narodnosti, Zagreb
  8. ROKSANDIĆ, Drago. 1991. Srbi u Hrvatskoj: od 15. stoljeća do naših dana. Zagreb, Vjesnik.
  9. RITTIG- BELJAK, Nives i Ljiljana MARKS, ur. 2009. Povijesne zaobilaznice. Nijemci i Austrijanci u Hrvatskoj. Drugo prošireno izdanje
  10. SEGALEN, Martine. 2002. Drugi i sličan. Pogledi na etnologiju suvremenih društava. Zagreb. Jesenski i Turk (odabrana poglavlja).
  11. ŠVOB, Melita. 2004. Židovi u Hrvatskoj - židovske zajednice. Istraživački i dokumentacijski centar "Cendo": K. D. Miroslav Šalom Freiberger. Suautor Zoran Mirković u poglavlju Židovska općina Zagreb
  12. TATALOVIĆ, Siniša. 1997. Manjinski narodi i manjine. Prosvjeta, Zagreb. 15 – 149.
  13. VINCE-PALLUA, Jelka. 2006. "Kad sam ja bio mlad uopće hrvatski nisam znao" - Talijani zapadne Slavonije i problemi identiteta. U (A. Černelič Trošelj, Ž. Jelavić, T. Toženbergar Šega, H. Rožman, ur.): Mesto in trg na meji/Grad i trg na granici Ljubljana: Slovensko etnološko društvo. 121-134.
  14. VINCE-PALLUA, Jelka. 2000/2001. Od Italije do Male Italije - talijanske oaze u zapadnoj Slavoniji. Studia Ethnologica Croatica 12/13: 233-247
  15. VUKANOVIĆ, Tatomir. 1983. Romi (Cigani) u Jugoslaviji, “Nova Jugoslavija”, Vranje. – Odabrana poglavlja prema dogovoru s nastavnikom

Izborni predmet na studijima
  1. Etnologija i kulturna antropologija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 2., 6. semestar