Naziv
Etika - seminar: Izabrani etički problemi
Organizacijska jedinica
Odsjek za filozofiju
ECTS bodovi
3
Šifra
198867
Semestri izvođenja
ljetni
Satnica
Seminar
30

Cilj
Rad u seminaru treba studente: a) u sadržajnom pogledu upoznati s najvažnijim projektima “nove etičke kulture”, posebice s bioetikom, njenim razvojnim etapama; b) u metodološkom pogledu osposobiti za kritičke i kreativne doprinose u razmatranju suvremenih etičkih, bioetičkih i filozofskih tema; c) u praktičkom pogledu pripremiti za aktivno sudjelovanje u raspravama o suvremenim etičkim temama.
Sadržaj
  1. Uvodno predavanje (1)
  2. Uvodno predavanje (2)
  3. Uvodno predavanje (3)
  4. Prva tematska cjelina zamišljena je kao uvod u postojeće etičke teorije i njihov razvoj od etike vrlina do bioetike. Razmotrit će se obrat u konstituciji i povijesnoj ulozi etike koji je proizišao iz kategorijalne i metodološke nemoći tradicionalne etike da se adekvatno postavi prema znanstveno-tehnološkom ugrožavanju opstanka čovjeka i života. “Heuristika straha” (H. Jonas) omogućila je stvaranje novih etičkih pozicija pod zajedničkim nazivnikom “etike budućnosti”. Od brojnih etičkih projekata, koji su nastali u odgovoru na situaciju ugroženosti i koji su zajednički stvorili novu etičku kulturu, u seminaru će biti apostrofirana dva ovoj temi najvažnija: svjetski etos (H. Küng) i bioetika (V. R. Potter).
  5. Prva tematska cjelina zamišljena je kao uvod u postojeće etičke teorije i njihov razvoj od etike vrlina do bioetike. Razmotrit će se obrat u konstituciji i povijesnoj ulozi etike koji je proizišao iz kategorijalne i metodološke nemoći tradicionalne etike da se adekvatno postavi prema znanstveno-tehnološkom ugrožavanju opstanka čovjeka i života. “Heuristika straha” (H. Jonas) omogućila je stvaranje novih etičkih pozicija pod zajedničkim nazivnikom “etike budućnosti”. Od brojnih etičkih projekata, koji su nastali u odgovoru na situaciju ugroženosti i koji su zajednički stvorili novu etičku kulturu, u seminaru će biti apostrofirana dva ovoj temi najvažnija: svjetski etos (H. Küng) i bioetika (V. R. Potter).
  6. Prva tematska cjelina zamišljena je kao uvod u postojeće etičke teorije i njihov razvoj od etike vrlina do bioetike. Razmotrit će se obrat u konstituciji i povijesnoj ulozi etike koji je proizišao iz kategorijalne i metodološke nemoći tradicionalne etike da se adekvatno postavi prema znanstveno-tehnološkom ugrožavanju opstanka čovjeka i života. “Heuristika straha” (H. Jonas) omogućila je stvaranje novih etičkih pozicija pod zajedničkim nazivnikom “etike budućnosti”. Od brojnih etičkih projekata, koji su nastali u odgovoru na situaciju ugroženosti i koji su zajednički stvorili novu etičku kulturu, u seminaru će biti apostrofirana dva ovoj temi najvažnija: svjetski etos (H. Küng) i bioetika (V. R. Potter).
  7. Druga tematska cjelina bit će posvećena obratu na crti znanstveno-tehnološkog napretka koji se očituje u povijesnoj situaciji kada se generički utilitarizam novovjeke znanosti (“ovladavanje prirodom u korist ljudskog roda” – F. Bacon) izokreće u opasnost za opstanak čovječanstva i života uopće. Razmatrat će se polazišne točke, vrste mišljenja (metaforičko mišljenje, theoria i znanost, E. Grassi) te samo pitanje izgradnje „povijesnog svijeta“ (man-made world, Kangrga). U polazištu će se Baconovu velika obnova znanosti (instauratio magna) interpretativno povezati s ultimativnim posljedicama koje su nastupile u našem vremenu kao ekološka kriza (V. Hösle) te kao opasnost (zlo)uporabe atomske energije i biotehnologije.
  8. Druga tematska cjelina bit će posvećena obratu na crti znanstveno-tehnološkog napretka koji se očituje u povijesnoj situaciji kada se generički utilitarizam novovjeke znanosti (“ovladavanje prirodom u korist ljudskog roda” – F. Bacon) izokreće u opasnost za opstanak čovječanstva i života uopće. Razmatrat će se polazišne točke, vrste mišljenja (metaforičko mišljenje, theoria i znanost, E. Grassi) te samo pitanje izgradnje „povijesnog svijeta“ (man-made world, Kangrga). U polazištu će se Baconovu velika obnova znanosti (instauratio magna) interpretativno povezati s ultimativnim posljedicama koje su nastupile u našem vremenu kao ekološka kriza (V. Hösle) te kao opasnost (zlo)uporabe atomske energije i biotehnologije.
  9. Druga tematska cjelina bit će posvećena obratu na crti znanstveno-tehnološkog napretka koji se očituje u povijesnoj situaciji kada se generički utilitarizam novovjeke znanosti (“ovladavanje prirodom u korist ljudskog roda” – F. Bacon) izokreće u opasnost za opstanak čovječanstva i života uopće. Razmatrat će se polazišne točke, vrste mišljenja (metaforičko mišljenje, theoria i znanost, E. Grassi) te samo pitanje izgradnje „povijesnog svijeta“ (man-made world, Kangrga). U polazištu će se Baconovu velika obnova znanosti (instauratio magna) interpretativno povezati s ultimativnim posljedicama koje su nastupile u našem vremenu kao ekološka kriza (V. Hösle) te kao opasnost (zlo)uporabe atomske energije i biotehnologije.
  10. U trećoj tematskoj cjelini elaborirat će se okolnosti nastanka i razvojne etape bioetike od principalizma preko globalne do integrativne bioetike. Pozornost će pritom biti usredotočena na ideju integrativne bioetike, na njeno predmetno i metodološko određenje (pluriperspektivizam) kao i na projekt u čijim je okvirima ta ideja razvijena. U ovom tematskom bloku usporedit će se do sada analizirane etičke i bioetičke teorije te njihova primjenjivost (problem solving capacity).
  11. U trećoj tematskoj cjelini elaborirat će se okolnosti nastanka i razvojne etape bioetike od principalizma preko globalne do integrativne bioetike. Pozornost će pritom biti usredotočena na ideju integrativne bioetike, na njeno predmetno i metodološko određenje (pluriperspektivizam) kao i na projekt u čijim je okvirima ta ideja razvijena. U ovom tematskom bloku usporedit će se do sada analizirane etičke i bioetičke teorije te njihova primjenjivost (problem solving capacity).
  12. U trećoj tematskoj cjelini elaborirat će se okolnosti nastanka i razvojne etape bioetike od principalizma preko globalne do integrativne bioetike. Pozornost će pritom biti usredotočena na ideju integrativne bioetike, na njeno predmetno i metodološko određenje (pluriperspektivizam) kao i na projekt u čijim je okvirima ta ideja razvijena. U ovom tematskom bloku usporedit će se do sada analizirane etičke i bioetičke teorije te njihova primjenjivost (problem solving capacity).
  13. Četvrta tematska cjelina bit će posvećena problematici “novih kretanja” i njihovog utjecaja u širem društvenom kontekstu. Fokus ovog tematskog bloka je na razmatranjima o transhumanizmu, transanimalizmu (E. Anthes), fake news, antivakcinacijskom pokretu, religijskom ekstremizmu i drugim temama vezanim uz razumijevanje odnosa društva i pojedinca u kontekstu nove bioetičke situacije.
  14. Četvrta tematska cjelina bit će posvećena problematici “novih kretanja” i njihovog utjecaja u širem društvenom kontekstu. Fokus ovog tematskog bloka je na razmatranjima o transhumanizmu, transanimalizmu (E. Anthes), fake news, antivakcinacijskom pokretu, religijskom ekstremizmu i drugim temama vezanim uz razumijevanje odnosa društva i pojedinca u kontekstu nove bioetičke situacije.
  15. Četvrta tematska cjelina bit će posvećena problematici “novih kretanja” i njihovog utjecaja u širem društvenom kontekstu. Fokus ovog tematskog bloka je na razmatranjima o transhumanizmu, transanimalizmu (E. Anthes), fake news, antivakcinacijskom pokretu, religijskom ekstremizmu i drugim temama vezanim uz razumijevanje odnosa društva i pojedinca u kontekstu nove bioetičke situacije.

Ishodi učenja
  1. Upoznatost s predmetom i metodama etike
  2. Upoznatost s različitim metodologijama koje se koriste u interdisciplinarnim istraživanjima i raspravama
  3. Osposobljenost za samostalno razmišljanje, argumentiranje i orijentiranje u ključnim dilemama suvremenog čovječanstva, te u moralnim dilemama s kojima se mogu suočiti u profesionalnom i javnom životu
  4. Osposobljenost za praktičnu primjenu znanja vezanih za suvremene etičke dileme
Metode podučavanja
Predavanja i diskusije, interaktivne i participativne metode rada.
Metode ocjenjivanja
Praćenje redovitosti pohađanja kolegija, evaluacija studentskog angažmana tijekom semestra, evaluacija pisanog rada.

Obavezna literatura
  1. Čović Ante: “Integrativna bioetika i pluriperspektivizam”, u: Integrativna bioetika i izazovi suvremene civilizacije, (ur.) V. Valjan, Bioetičko društvo u BiH, Sarajevo, 2007., str. 65-76. Elil, Žak, Tehnika ili Ulog veka, Anarhija/Blok 45 i Bratstvo iz Erevona, Beograd, 2010. Gabriel, Markus, Why the world does not exist, Polity Press, Cambridge-Berlin-Malden, 2015. Hösle, Vittorio: Filozofija ekološke krize, Matica hrvatska, Zagreb, 1996. Jonas, Hans: Princip odgovornost, Veselin Masleša, Sarajevo, 1990. Küng, Hans: Svjetski etos za svjetsku politiku, Zagreb: Intercon, 2007. Des Jardins, Joseph R.: Environmental Ethics, Cengage learning, Wadsworth, 2013. Potter, van Rensselaer: Bioetika. Most prema budućnosti, Medicinski fakultet u Rijeci (…), Rijeka, 2007. Singer, Peter: Praktična etika, KruZak, Zagreb, 2003.
Dopunska literatura
  1. Anthes, Emily, Frankenstein’s Cat, Scientific American/Farrar, Straus and Giroux, New York, 2014. Bostrom, Nick, »The Future of Humanity«, u: Jan-KyrreBergetal. (ur.), New Waves in Philosophy of Technology, PallgraveMcMillan, New York, 2007. Engdahl, F. William: Sjeme uništenja. Geopolitika genetski modificirane hrane i globalno carstvo, Detecta, Zagreb, 2005. Grassi, Ernesto, Moć mašte, Školska knjiga, Zagreb, 1981. Jahr, Fritz: Selected Essays in Bioethics 1927-1934, Medizinethische Materialien, Heft 186, Zentrum für medizinische Ethik, Bochum, 2010. Jahr, Fritz: Aufsätze zur Bioethik 1927-1938, Medizinethische Materialien, Heft 187, Zentrum für medizinische Ethik, Bochum, 2010. Jurić, Hrvoje: “Uporišta za integrativnu bioetiku u djelu Van Rensselaera Pottera”, u: Integrativna bioetika i izazovi suvremene civilizacije, (ur.) V. Valjan, Bioetičko društvo u BiH, Sarajevo, 2007, str. 77-99. Jurić, Hrvoje: Etika odgovornosti Hansa Jonasa, Pergamena, Zagreb, 2010. Kant, Immanuel: Kritika praktičkog uma, Naprijed, Zagreb, 1974, 1990. Kangrga, Milan, “Čovjek i svijet (povijesni svijet i njegova mogućnost)” u: Praxis (3-4/ 1972), str. 519-532. Markus, Tomislav: Dubinska ekologija i suvremena ekološka kriza, Hrvatsko sociološko društvo et. al., Zagreb, 2006. Muzur, Amir / Rinčić, Iva: “Fritz Jahr (1895-1953): a lifestory of the ‘inventor’ of bioethics and a tentative reconstruction of thechronology of the discovery of his work”, u: Jahr, god. II (2011), br. 4, str. 385-394. Rinčić, Iva: Europska bioetika: ideje i institucije, Pergamena, Zagreb, 2011. Rinčić, Iva / Muzur, Amir: Fritz Jahr i rađanje europske bioetike, Pergamena, Zagreb. Sass, Hans-Martin: “European Roots of Bioethics: Fritz Jahr’s 1927 Definitionand Vision of Bioethics”, u: Od nove medicinske etike do integrativne bioetike, (ur.) A. Čović, N. Gosić i L. Tomašević, Pergamena/Hrvatsko bioetičko društvo, Zagreb, 2009, str. 19-32. Selak, Marija: Ljudska priroda i nova epoha, Breza, Zagreb, 2013. Ulrich, Peter: Integrative Wirtschaftsethik: Grundlagen einer lebensdienlichen Ökonomie, Haupt Verlag, Bern/Stuttgart/Wien, 2008.

Izborni predmet na studijima
  1. Filozofija, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 2., 4., 6., 8. semestar
  2. Filozofija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 2., 4., 6., 8. semestar
Fakultetska ponuda
  • Preddiplomski studij: Ljetni semestar
  • Diplomski studij: Ljetni semestar