Naziv
Komparativna književnost: Hrvatski književni barok
Organizacijska jedinica
Odsjek za komparativnu književnost
ECTS bodovi
6
Šifra
125600
Semestri izvođenja
zimski
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30
Seminar
15

Cilj
U uvodnome dijelu kolegija razmotrit će se različite definicije pojma baroka i njegova pojava u širem kontekstu europske književnosti, da bi se potom detaljnije razmotrila njegova pojava u hrvatskoj književnosti. Uzimajući u obzir i njegova postojeća tumačenja u hrvatskoj književnoj historiografiji i komparatistici, na reprezentativnim će se primjerima pokazati i analizirati temeljna obilježja hrvatskoga književnog baroka, odnosno njegov tipičan stil, žanrovski sustav, tematika i različite regionalne inačice.
Sadržaj
  1. Konstitucija kolegija – uvod
  2. Definicija baroka i barokne poetike
  3. Predstavnici baroka u europskoj književnosti I
  4. Predstavnici baroka u europskoj književnosti II
  5. Varijante hrvatskoga književnog baroka, poetički nazori baroknih pisaca
  6. Lirika I
  7. Lirika II
  8. Hrvatski barokni ep I
  9. Hrvatski barokni ep II
  10. Religiozna poema
  11. Komična poema
  12. Hrvatska barokna drama I
  13. Hrvatska barokna drama II
  14. Zaključna razmatranja
  15. Evaluacija

Ishodi učenja
  1. definirati pojam baroka kao stila i epohe u povijesti europske književnosti, te prepoznati i opisati njegova temeljna obilježja
  2. prepoznati i opisati pojavu i temeljna obilježja baroka u hrvatskoj književnosti
  3. primijeniti usvojene književnoznanstvene pojmove i metode u analizi i interpretaciji različitih hrvatskih baroknih tekstova i njihovoj usporedbi sa srodnim pojavama iz drugih nacionalnih književnosti
  4. uočiti i analizirati različite oblike komunikacije, kao i tipološke analogije između hrvatske i inozemnih književnosti i kultura u epohi baroka
Metode podučavanja
Predavanja, seminarske rasprave na temelju pročitane primarne i sekundarne literature, prezentiranje sadržaja kroz audio(vizualne) medije, pisanje seminarskih radova (izborno).
Metode ocjenjivanja
Usmeni ispit

Obavezna literatura
  1. Primarna: Dva epa (Osman i drugi tekst po izboru), dvije poeme, dvije drame i izbor lirskih pjesama.
  2. E. R. Curtius, Europska književnost i latinsko srednjovjekovlje, Zagreb, 1971.1, 1998.2 (poglavlje o manirizmu)
  3. Dunja Fališevac, Kaliopin vrt, Split, 1997. (poglavlja: „Hrvatska epika u doba baroka“, „Stil hrvatske barokne epike“, „Kompozicija i epski svijet Osmana“, „Tasso i hrvatski ep“)
  4. Zoran Kravar, Nakon godine MDC, Dubrovnik, 1993.
  5. Milivoj Solar, „Barok“, u: Povijest svjetske književnosti, Zagreb, 2003.
  6. Pavao Pavličić, Rasprave o hrvatskoj baroknoj književnosti, Split, 1979.
  7. Pavao Pavličić, „Manirizam i barok: jedno ili dvoje“, u: Književni barok, ur. Ž. Benčić i D. Fališevac, 1988., ili u: Poetika manirizma, Zagreb, 1988.
Dopunska literatura
  1. Ivana Brković, Političko i sveto: identitet prostora i prostori identiteta u dubrovačkoj književnosti 17. stoljeća, HAZU, Zagreb – Dubrovnik, 2018. (relevantna poglavlja po izboru)
  2. Dani hvarskoga kazališta 4. XVII. stoljeće, Split, 1977. (dva članka po izboru: J. Torbarina, N. Kolumbić, P. Pavličić, Lj. Schiffler, N. Batušić)
  3. Dani hvarskoga kazališta 20. Hrvatsko barokno pjesništvo. Dubrovnik i dalmatinske komune, ur. N. Batušić i dr., Split, 1994. (dva članka po izboru: Z. Kravar, R. Bogišić, M. Tomasović, Lj. Schiffler, P. Pavličić, N. Frndić)
  4. Hrvatski književni barok, ur. Dunja Fališevac, Zagreb, 1991. (dva članka po izboru)
  5. Dunja Fališevac, Ivan Bunić Vučić, Zagreb, 1987.
  6. Dunja Fališevac, Stari pisci hrvatski i njihove poetike, Zagreb, 2007. (poglavlja: „Concetto kao pojam barokne poetike i pjesnički postupak u hrvatskoj književnosti 17. stoljeća“, „Gundulićev Osman kao epski model u hrvatskoj epici 17. i 18. stoljeća“)
  7. Dunja Fališevac, Dubrovnik – otvoreni i zatvoreni grad, Zagreb, 2007. (dva članka po izboru: „Granice mimesisa, granice fantastike: drukčija bića u književnosti staroga Dubrovnika“, „Sveto za profano: sveti Vlaho kao politički simbol u književnosti staroga Dubrovnika“, „Književno opremanje stana: barokni petrarkizam u hrvatskoj književnosti“, „Gundulićev 'varšavski pakt' (Polonofilski ideologemi i mitologemi u hrvatskoj baroknoj književnosti)“, „Zavođenje sjajem i raskoši (Opisi svečanosti u dubrovačkoj baroknoj epici)“)
  8. Književni barok, ur. Ž. Benčić i D. Fališevac, 1988. (dva članka po izboru: K. Budor, J. Ciglar-Žanić, D. Fališevac, S. Prosperov Novak, J. Tarle)
  9. Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornik radova XVII. Poema u hrvatskoj književnosti: problem kontinuiteta, ur. Cvijeta Pavlović, Vinka Glunčić-Bužančić i Andrea Meyer-Fraatz, Split – Zagreb, 2015. (dva članka po izboru: D. Fališevac, L. Čale Feldman, L. Škopljanac i M. Sindičić-Sabljo)
  10. Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornik radova XX. Književni kanon, ur. Cvijeta Pavlović, Vinka Glunčić-Bužančić i Andrea Meyer-Fraatz, Split – Zagreb, 2018. (članci F. Ferluga-Petronio i M. Sindičić-Sabljo)
  11. Zoran Kravar, Studije o hrvatskom književnom baroku, Zagreb, 1975. (dva poglavlja po izboru)
  12. Zoran Kravar, Funkcija i struktura opisa u hrvatskom baroknom pjesništvu, Zagreb, 1980.
  13. Zoran Kravar, Das Barock in der kroatischen Literatur, Köln, 1991.
  14. Zoran Kravar, „Jedan dijeljeno s tri: acutezza u Bunića, Gundulića i Đurđevića“ + „Hrvatska lirika 17. i 18. stoljeća“ (dostupno na stranicama Odsjeka)
  15. Renate Lachmann, Metamorfoza činjenica i tajno znanje: o ludama, mostovima i drugim fenomenima, prir. i prev. Davor Beganović, Zagreb – Sarajevo, 2007. (poglavlja: „Hvalospjev ljepoti u pjesništvu Ivana Bunića“, „Motiv prolaznosti i njegovo oblikovanje u Đurđevićevim Uzdasima Mandalijene pokornice“), ili Od ljubavi do nostalgije, Zagreb, 2015. (članak po izboru iz prvoga dijela [„Dubrovačka književnost“] + „Još jednom o ulozi oksimorona“)
  16. Pavao Pavličić, Barokni stih u Dubrovniku, Dubrovnik, 1995. (uvodno i zaključno poglavlje)
  17. Pavao Pavličić, „Barokni pakao“, u: Barokni pakao, Zagreb, 2003. + Pavao Pavličić, „Starija hrvatska književnost u svjetlu suvremenih pristupa“, u: Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornik radova X. Smjerovi i metodologije komparativnog proučavanja hrvatske književnosti, ur. Cvijeta Pavlović i Vinka Glunčić-Bužančić, Split, 2008.
  18. Pavao Pavličić, Skrivena teorija, Zagreb, 2006. (dva poglavlja po izboru: „Ivan Gundulić“, „Petar Zrinski“, „Matijaš Magdalenić“, „Ignjat Đurđević“)
  19. Pavao Pavličić, Epika granice, Zagreb, 2007. (poglavlje po izboru – „Petar Zrinski“, „Pavao Ritter Vitezović“)
  20. Perivoj od slave, ur. Tomislav Bogdan i dr., Zagreb, 2012. (dva članka po izboru: I. Brković, R. Lachmann, M. Tatarin)
  21. Ivan Slamnig, „Razvoj stiha u 17. stoljeću“, u: Hrvatska versifikacija, Zagreb, 1981. + „Neke specifične crte hrvatske barokne poezije“, u: Disciplina mašte, Zagreb, 1965.

Izborni predmet na studijima
  1. Komparativna književnost, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 3., 5. semestar
  2. Komparativna književnost, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 3., 5. semestar
Fakultetska ponuda
  • Preddiplomski studij: Zimski semestar