Naziv
Komparativna književnost: Parodija u hrvatskoj književnosti
Organizacijska jedinica
Odsjek za komparativnu književnost
ECTS bodovi
6
Šifra
170538
Semestri izvođenja
zimski
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30
Seminar
15

Cilj
Cilj je kolegija ilustrirati i analizirati pojavu parodije u povijesti hrvatske književnosti. Nakon što se u uvodnome dijelu kritički razmotre moguća određenja pojma parodije s teorijskoga i genološkoga stajališta, izdvojit će se i analizirati njezini reprezentativni primjeri iz različitih književnopovijesnih razdoblja, uzimajući u obzir osobitosti njihovih poetika, kao i relevantne srodne primjere iz ostalih književnosti zapadnoga kulturnog kruga
Sadržaj
  1. Uvod – konstitucija kolegija
  2. Definicija parodije i srodnih pojmova
  3. Početci europske parodije – antika
  4. Parodija i srednjovjekovna kultura
  5. Parodija i roman – Rabelais i Cervantes
  6. Parodija amoroznoga diskursa u renesansi i manirizmu
  7. Barokna parodija
  8. Laurence Sterne i hrvatski „sterneovci“
  9. Spoj parodije i satire u XIX. st. (Kovačić)
  10. Parodija u esteticizmu
  11. Parodija i avangarda
  12. "Uliks" i "Kiklop"
  13. Parodija i postmodernizam – proza
  14. Parodija i postmodernizam – poezija i drama
  15. Evaluacija

Ishodi učenja
  1. definirati pojam parodije i razlikovati njegova postojeća teorijska određenja
  2. opisati i kritički prosuđivati temeljna razdoblja u povijesti hrvatske i svjetske književnosti
  3. prepoznati i opisati relevantna obilježja i oblike parodije u povijesti hrvatske književnosti, kao i njihove reprezentativne književne tekstove, te ih smjestiti u europski i svjetski kontekst
  4. primijeniti usvojene književnoznanstvene pojmove i metode u analizi i interpretaciji primjera parodije iz različitih razdoblja povijesti hrvatske književnosti i njihovoj usporedbi s pojavama iz drugih nacionalnih književnosti
Metode podučavanja
Predavanja, seminarske rasprave na temelju pročitane primarne i sekundarne literature, prezentiranje sadržaja kroz audio(vizualne) medije, pisanje seminarskih radova (izborno).
Metode ocjenjivanja
Usmeni ispit ili pisani završni rad.

Obavezna literatura
  1. Primarna literatura: Odabrani tekstovi hrvatskih (minimalno 6) i inozemnih autora (minimalno 2)
  2. Vladimir Biti, Pojmovnik suvremene književne i kulturne teorije, Matica hrvatska, Zagreb, 2000. (natuknice: parodija, citat, intertekstualnost, polifonija)
Dopunska literatura
  1. Giorgio Agamben, „Parodija“, Tema, br. 3-4/2010.
  2. Mihail Bahtin, O romanu, Nolit, Beograd, 1989. (eng. prijevod The Dialogic Imagination: Four Essays, Austin, 1981.), ili Stvaralaštvo Fransoa Rablea i narodna kultura srednjeg veka i renesanse, Nolit, Beograd, 1978. (eng. Rabelais and His World, Blomington, 1984.), ili Problemi poetike Dostojevskog, Nolit, Beograd, 1967. (4. poglavlje; eng. Problems of Dostoevsky's Poetics, Minneapolis – London, 1984.)
  3. Tomislav Bogdan, „Držićev antipetrarkizam“, u: Prva svitlos, Matica hrvatska, Zagreb, 2017.
  4. Morana Čale, Oko Kiklopa, ArTresor naklada, Zagreb, 2005.
  5. Lada Čale Feldman, „Humor, parodija i ironija u hrvatskoj drami sedamdesetih“, u: Zbornik radova 38. seminara Zagrebačke slavističke škole. Povijest jezika/književne prakse sedamdesetih, ur. Krešimir Mićanović, Zagreb, 2010.
  6. Lada Čale Feldman, „Omakalina Psiha“, u: Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornik radova XVIII. Fantastika: problem zbilje, ur. Cvijeta Pavlović, Vinka Glunčić-Bužančić i Andrea Meyer-Fraatz, Književni krug Split – Odsjek za komparativnu književnost Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Split – Zagreb, 2016.
  7. Sintija Čuljat, „Razdjelnice žanra parodije u djelu Ante Kovačića“, u: Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornik radova XIX. Vrsta ili žanr, ur. Vinka Glunčić-Bužančić i Kristina Grgić, Književni krug Split – Odsjek za komparativnu književnost Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Split – Zagreb, 2017.
  8. Simon Dentith, Parody, Routledge, London – New York, 2000.
  9. Dunja Detoni-Dujmić, „Ogled o hrvatskim sternovcima“, Književna smotra, XVI., br. 54–55/1984., str. 55–62.
  10. Dunja Fališevac, „Par nas s Parnasa ili kako je Krešimir Kovačić nacrtao bradu i brkove modernim hrvatskim liricima“, u: Dani hvarskoga kazališta XXX., Split – Zagreb, 2004.
  11. Dunja Fališevac, „Dubrovnik kao izazov hrvatskim liricima 20. stoljeća“, u: Dani hvarskoga kazališta. Sv. XXXIII. Prešućeno, zabranjeno, izazovno u hrvatskoj književnosti i kazalištu, ur. Nikola Batušić i dr., Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti – Književni krug Split, Zagreb – Split, 2007.
  12. Dunja Fališevac, „Rodovske i žanrovske odrednice Marulićeva Poklada i Korizme“, u: Stari pisci hrvatski i njihove poetike, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2007.
  13. Gérard Genette, Palimpsestes, Editions de Seuil, Paris, 1982. (eng. Palimpsests, University of Nebraska Press, Lincoln – London, 1997.)
  14. Maša Grdešić, „Popularna književnost i shopping: predodžbe ženskih žanrova u Gospođi Bovary i Tri kavaljera frajle Melanije“, u: Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornik radova IX. Hrvatska književnosti 20. stoljeća u prijevodima: emisija i recepcija, ur. C. Pavlović i V. Glunčić-Bužančić, Književni krug, Split, 2007.
  15. Kristina Grgić, „Valjana poezija izmišlja najviše: shakespeareska komedija 'Kako vam drago!' Milana Šenoe“, u: Pozornici ususret. Zbornik radova u čast sedamdesetog rođendana Borisa Senkera, ur. Lada Čale Feldman i Višnja Kačić Rogošić, Leksikografski zavod Miroslav Krleža – Odsjek za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2017.
  16. Snježana Husić, „Antipetrarkizam Marina Držića suprotiv ljudima nahvao“, u: Putovima kanonizacije, ur. N. Batušić i D. Fališevac, HAZU, Zagreb, 2008.
  17. Linda Hutcheon, A Theory of Parody, Methuen, New York, 1985.
  18. Linda Hutcheon, „Intertekstualnost, parodija i diskurzi povijesti“, Republika, 1-3/1994., str. 96-113.
  19. Tatjana Jukić, „U duhu Hamleta – još jedanput o engleskom korpusu u Marinkovićevu Kiklopu“, u: Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornik radova VI. Europski obzori Marinkovićeva opusa, ur. ur. M. Tomasović i V. Glunčić-Bužančić, Književni krug, Split, 2004.
  20. Wolfgang Karrer, Parodie, Travestie, Pastiche, Wilhelm Fink, München, 1977.
  21. Magdalena Medarić, „Intertekstualnost u suvremenoj hrvatskoj prozi na primjeru proze Dubravke Ugrešić“, u: Intertekstualnost & intermedijalnost, ur. Z. Maković i dr., Zavod za znanost o književnosti, Zagreb, 1988.
  22. Zoltán Medve, „Inter-, para-, meta- i ostali prefiksi: nestajanje parodije“, u: Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornik radova XIX. Vrsta ili žanr, ur. Vinka Glunčić-Bužančić i Kristina Grgić, Književni krug Split – Odsjek za komparativnu književnost Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Split – Zagreb, 2017.
  23. Mistifikacija; Parodija. Zagrebački pojmovnik kulture 20. stoljeća, ur. Sonja Ludvig i Aleksandar Flaker, Areagrafika, Zagreb, 2002. (članci Elene Hvorostj'anove i Gordane Slabinac)
  24. Divna Mrdeža Antonina, „Ljubavno-komične poeme hrvatske barokne književnosti“, u: Čtijuć i mnijuć, Erasmus, Zagreb, 2004.
  25. Krešimir Nemec, „Književnost kao ideologija, ideologija kao književnost (Travestija Smrt babe Čengićkinje Ante Kovačića)“, u: Tragom tradicije, Matica hrvatska, Zagreb, 1995.
  26. Krešimir Nemec, „Odjeci estetike 'campa' u hrvatskom romanu“, u: Postmodernizam, iskustva jezika u hrvatskoj književnosti i umjetnosti, Altagama, Zagreb, 2003.
  27. Pavao Pavličić, „Parodijski aspekti baroknih komičnih poema“, u: Rasprave o hrvatskoj baroknoj književnosti, Čakavski sabor, Split, 1979.
  28. Lahorka Plejić Poje, „Pjesni slane Antuna Gleđevića“, u: Antun Gleđević, Pjesni slane, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2013.
  29. Margaret Rose, Parody: ancient, modern and postmodern, Cambridge University Press, Cambridge, 1993.
  30. Viktor Šklovski, „Sterneov Tristram Shandy i teorija romana“, u: Uskrsnuće riječi, Stvarnost, Zagreb, 1969.
  31. Jurij Tinjanov, „Dostojevski i Gogolj (Uz teoriju parodije)“, u: Pitanja književne povijesti, Matica hrvatska, Zagreb, 1998.
  32. Ivo Vidan, „Shakespeare u Kiklopu“, u: Tekstovi u kontekstu, Liber, Zagreb, 1975.
  33. Ivo Vidan, Engleski intertekst hrvatske književnosti, Zavod za znanost o književnosti, Zagreb, 1996. (članci o I. Brešanu i A. Šoljanu)
  34. Ivo Vidan, 'Uliks' Jamesa Joycea, Školska knjiga, Zagreb, 1996.

Izborni predmet na studijima
  1. Komparativna književnost, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij, 1., 3. semestar
  2. Komparativna književnost, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 1., 3. semestar
Fakultetska ponuda
  • Diplomski studij: Zimski semestar