ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2020. / 2021.

Kvantitativna interpretacija testova

 

Naziv
Kvantitativna interpretacija testova
Organizacijska jedinica
Odsjek za psihologiju
ECTS bodovi
6
Šifra
97279
Semestri izvođenja
zimski
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30
Auditorne vježbe
15
Laboratorijske vježbe
15
Preduvjeti za upis i polaganje kolegija
Za upis kolegija se moraju

Cilj
Upoznavanje s temeljnim psihometrijskim problemima, racionalom u osnovi ocjene kvalitete rezultata psihologijskog mjerenja; usvajanje postupaka procjene i kvantifikacije metrijskih svojstava rezultata psihologijskog testiranja, principa njihove evaluacije i kvantitativne interpretacije.
Sadržaj
  1. Faktorska analiza; multifaktorski problem; osnovni problemi u FA; osnovni faktorski teoremi;
  2. Određivanje broja značajnih faktora; interpretacija faktorskih rješenja; metodološki preduvjeti FA.
  3. Interpretacija testovnih rezultata; Relativna i apsolutna tumačenja rezultata; Evaluacija tumačenja testovnih rezultata za predložene upotrebe testa; Normativna i kriterijska interpretacija testovnih rezultata;
  4. Međusobne relacije metrijskih svojstava; Objektivnost testovnih rezultata; kvantifikacija; determinante, objektivnost različitih tipova psihologijskih testova;
  5. Osjetljivost (uvod u teoriju diskriminativnosti): određenje, kvantifikacija, determinante, indikatori, relacije s pokazateljima ostalih metrijskih svojstava psihologijskih testova.
  6. Valjanost rezultata psihologijskih mjerenja; Opća teorija valjanosti; Definicija, kvantifikacija, relacije s drugim psihometrijskim obilježjima;
  7. Vrste i izvori validacijskih podataka; Procjenjivanje i kvantifikacija valjanosti s obzirom na metrijski kvalitet i dimenzionalnost prediktora i kriterija;
  8. Formalni modeli za opisivanje valjanosti - regresijski model;
  9. Kriterijska valjanost: bivarijatni slučaj (logičke osnove, jednadžba regresijskog pravca; svojstva varijabli u bivarijatnoj regresiji);
  10. Kriterijska valjanost: multivarijatni slučaj (psihometrijska interpretacija multiple korelacije, regresijskih koeficijenata i parcijalnih korelacija; evaluacija višestruke regresijske jednadžbe);
  11. Inferencijalno-statistička svojstva regresijskih parametara; problem pristranosti procjene multiple korelacije; križna validacija;
  12. Procjene veličine koeficijenta kriterijske valjanosti ovisno karakteristikama validacijskih uzoraka (efekti homogenizacije i heterogenizacije uzoraka ispitanika);
  13. Klasifikacijski problem. Analiza psiholoških profila: definicija, logika, prikazivanje, formalna svojstva, usporedba, upotreba; pokazatelji valjanosti testa temeljeni na analizi profila
  14. Formalni modeli za opisivanje valjanosti - faktorski model; logičke osnove, cilj, definicija, primjena;
  15. Konstruktna valjanost: apriorističko i empirijsko određivanje; multifaktorski model strukture bruto rezultata;

Ishodi učenja
  1. Očekuje se da polaznici nakon odslušanog kolegija razumiju probleme indirektnog mjerenja i razlikuju pojmove konstrukta, varijable, faktora i testovnog rezultata.
  2. - znaju definirati, objasniti i međusobno usporediti temeljna metrijska svojstva psihologijskih mjernih instrumenata
  3. - razumiju smisao vrednovanja kvalitete psihologijskog mjerenja
  4. - znaju primijeniti postupke za određivanje (procjenu i kvantifikaciju) metrijskih svojstava rezultata psihologijskog testiranja
  5. - poznaju principe evaluacije rezultata psihologijskog mjerenja i kvantitativne interpretacije testovnih rezultata
  6. - znaju primijeniti statističko rezoniranje u ocjeni empirijskih pokazatelja kvalitete testovnih rezultata
  7. - mogu ocijeniti znanstvene spoznaje iz psihologije i srodnih disciplina u kontekstu raspoloživih metoda za mjerenje relevantnih konstrukata
  8. - znaju odabrati i primijeniti odgovarajuće računalne programe u svrhu kvantifikacije metrijskih svojstava testovnih rezultata
Metode podučavanja
Predavanja - u klasičnoj ex catedra i interaktivnoj formi;
Auditorne, laboratorijske i kompjutorske vježbe;
Obaveze studanata uključuju i grupni rad, rasprave i izlaganja, izrade domaćih zadaća.
Metode ocjenjivanja
Provjera znanja provodi se kontinuirano tijekom semestra - kroz praktično rješavanje zadataka u okviru vježbi, aktivno sudjelovanje (pitanja-odgovori) na predavanjima, pismene domaće zadaće, pismene i/ili usmene kolokvije te ispitom nakon odslušanog kolegija.

Obavezna literatura
  1. Povjerenstvo za standarde pedagoškog i psihološkog testiranja AERA, APA i NCME (2006). Standardi za pedagoško i psihološko testiranje. Jastrebarsko: Naklada Slap.
  2. Fulgosi, A. (1984). Faktorska analiza. Zagreb: Školska knjiga.
  3. Anastasi, A. & Urbina, S. (2003). Psychological testing (7. izdanje). New York: MacMillian.
Dopunska literatura
  1. Cronbach, J.L. (1990). Essentials of Psychological Testing (5. izdanje). New York: Harper and Row.
  2. Jackson, C. (2000). Psihologijsko testiranje. Jastrebarsko: Naklada Slap.
  3. - odabrani metodološki članci iz časopisa Suvremena psihologija. Jasterbarsko: Naklada Slap.

Obavezan predmet na studijima
  1. Psihologija, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 5. semestar