Kolegij je prvenstveno filmološki, ali je istovremeno povijesni i kulturološki i namijenjen je studentima talijanistike premda ga pohađaju i studenti ostalih grupa na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Budući da je kolegij interdisciplinaran cilj je upoznati studente s osnovama filmskog jezika, metodama analize filma, povijesnog razvoja talijanskog filma (naročito filmova o mafiji), povijesnog razvoja mafije u Italiji te sociološka i antropološka analiza utjecaja mafije na talijansko društvo u povijesti i danas. Budući da se kolegij izvodi u sklopu programa filološke grupe, velika važnost daje se i jeziku te se, osim filmološko-kulturno-povijesnog aspekta, posebna pozornost pridaje i lingvističkim aspektima svakog pojedinog filma. Kolegij se bavi povijesnim razvojem mafije na jugu Italije od samih početaka pa sve do danas. Cilj kolegija je dati uvid u širi kontekst mafije u Italiji i u Americi kroz povijesni presjek najvažnijih filmskih ostvarenja u povijesti talijanske i italoameričke kinematografije koji se bave poviješću mafije. Osim filmoloških analiza najpoznatijih redatelja kao što su Francesco Rosi i Pietro Germi, koji su se prvi odvažili progovoriti o mafiji na filmu, analiziraju se i recentnija filmska ostvarenja suvremenih talijanskih redatelja (Amenta, Giordana, Scimeca, Turco, Marra, Garrone). Posebna pozornost posvetit će se odnosu mafije na filmu i u književnosti kroz analizu ekranizacija književnih djela Leonarda Sciascie. Drugi dio kolegija bavi se italoameričkom mafijom kroz analizu filmova poznatih italoameričkih redatelja Francisa Forda Coppole i Martina Scorsesea te televizijske serije o mafijaškoj obitelji I Soprano.

Metode podučavanja vezane su za podučavanje analize i razumijevanja filma, ali i korištenja audiovizualnih materijala u nastavi. Kod studiranja stranog jezika važno je podučiti studente ne samo jeziku i lingvistici već i kulturološkim i umjetničkim posebnostima područja na kojima se određeni jezik govori. Studenti pogledaju filmove prije dolaska na nastavu, a na nastavi se analiziraju isječci iz filmova u kojima se obraća pozornost na filmski jezik, ali i kulturološke, povijesne i jezične fenomene koji se pojavljuju u filmovima. Tijekom predavanja studenti sudjeluju u diskusijama i dijelovi filmova zajednički se analiziraju. Premda je kolegij prvenstveno filmološki, metoda podučavanja je interdisciplinarna i kroz odabrane tekstove i dodatne materijale studentima se daje uvid u širi kontekst kojim se kolegij bavi, što uključuje ne samo filmološku literaturu, nego i onu iz drugih oblasti kao što su povijest, antropologija, kulturalni studiji, književnost. Kolegij se sastoji od predavanja i seminara. Na seminarima se posebna pozornost posvećuje tehničkim aspektima filmskog jezika te se zajedno sa studentima analiziraju inserti iz filma i objašnjavaju se osnovni elementi filmskog jezika kao što su montaža, kadrovi, planovi, rakursi, itd. Na predavanjima se uz filmološku analizu više pažnje posvećuje kulturološkoj dimenziji odabranih filmova i autora. Budući da je kolegij namijenjen studentima stranog jezika, jednaka pozornost posvećena je kulturološkim, povijesnim, filmološkim i lingvističkim aspektima.

Kod ocjenjivanja uzimaju se u obzir pohađanje i sudjelovanje u nastavi, seminarski rad i završni usmeni ispit. Za vrijeme trajanja kolegija studenti moraju napisati jedan seminarski rad koji izlažu pred kolegama prije predaje završne pisane verzije. Teme seminarskog rada vezane su za plan i program kolegija. Završna ocjena zbroj je tri ključna faktora u sljedećem omjeru: 50% usmeni ispit, 25% pohađanje nastave i zalaganje na satu (sudjelovanju u diskusijama, izlaganje seminarskog rada, i sl.), 25% pismeni seminarski rad.