Naziv
Mafija na filmu
Organizacijska jedinica
Odsjek za talijanistiku
ECTS bodovi
5
Šifra
118220
Semestri izvođenja
ljetni
Nastavnici
Satnica
Predavanja
45
Seminar
15

Cilj
Kolegij je prvenstveno filmološki, ali je istovremeno povijesni i kulturološki i namijenjen je studentima talijanistike premda ga pohađaju i studenti ostalih grupa na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Budući da je kolegij interdisciplinaran cilj je upoznati studente s osnovama filmskog jezika, metodama analize filma, povijesnog razvoja talijanskog filma (naročito filmova o mafiji), povijesnog razvoja mafije u Italiji te sociološka i antropološka analiza utjecaja mafije na talijansko društvo u povijesti i danas. Budući da se kolegij izvodi u sklopu programa filološke grupe, velika važnost daje se i jeziku te se, osim filmološko-kulturno-povijesnog aspekta, posebna pozornost pridaje i lingvističkim aspektima svakog pojedinog filma. Kolegij se bavi povijesnim razvojem mafije na jugu Italije od samih početaka pa sve do danas. Cilj kolegija je dati uvid u širi kontekst mafije u Italiji i u Americi kroz povijesni presjek najvažnijih filmskih ostvarenja u povijesti talijanske i italoameričke kinematografije koji se bave poviješću mafije. Osim filmoloških analiza najpoznatijih redatelja kao što su Francesco Rosi i Pietro Germi, koji su se prvi odvažili progovoriti o mafiji na filmu, analiziraju se i recentnija filmska ostvarenja suvremenih talijanskih redatelja (Amenta, Giordana, Scimeca, Turco, Marra, Garrone). Posebna pozornost posvetit će se odnosu mafije na filmu i u književnosti kroz analizu ekranizacija književnih djela Leonarda Sciascie. Drugi dio kolegija bavi se italoameričkom mafijom kroz analizu filmova poznatih italoameričkih redatelja Francisa Forda Coppole i Martina Scorsesea te televizijske serije o mafijaškoj obitelji I Soprano.

Sadržaj
  1. Povijesni razvoj mafije od početaka do kraja I. svjetskog rata
  2. Prvi filmovi o mafiji: In nome della legge (Pietro Germi, 1949)
  3. Mafija u talijanskoj knjizevnosti i filmu - Leonardo Sciascia i film: Il giorno della civetta (Damiano Damiani, 1967)
  4. Polozaj zena u mafiji - slucaj Rita Atria: La siciliana ribelle (Marco Amenta, 2008)
  5. Utjecaj mafije na svakodnevni zivot stanovnistva na jugu Italije: I cento passi (Marco Tullio Giordana, 2000), Placido Rizzotto (Pasquale Scimeca, 2000)
  6. Povijest mafije od II. svjetskog rata do danas: In un altro paese (Marco Turco, 2006), L’udienza è aperta (Vincenzo Marra, 2006)
  7. Povijest mafije u Kalabriji: 'ndrangheta
  8. Italoamericka mafija i stereotipi u prikazu talijanskih mafijasa u (italo)americkom filmu
  9. Italoamericka mafija na filmu 1: Kum I i Kum II (Francis Ford Coppola, 1972, 1974)
  10. Italoamericka mafija na filmu 2: Kum II i Kum III (Francis Ford Coppola, 1974, 1990)
  11. Italoamericka mafija u filmovima Martina Scorsesea: Mean Streets (1973)
  12. Italoamericka mafija na televiziji: I Soprano
  13. Mafija i politika danas: Il Divo (Paolo Sorrentino, 2008)
  14. Povijest Camorre
  15. Camorra na filmu: Gomorra (Matteo Garrone, 2008)

Ishodi učenja
  1. upoznavanje s vrhunskim filmovima iz povijesti talijanske kinematografije, upoznavanje s analizom filmova te prikazivačkim obrascima i konvencijama tipicnima za filmski jezik, upoznavanje talijanske povijesti, kulture i društva
  2. upotrijebiti znanje o filmskim rodovima, vrstama i žanrova, te stilskim odrednicama u analizi filmova
  3. nabrojiti najvažnije autore i djela talijanskog filma i pridružiti ih odgovarajucim povijesnim razdobljima i stilskim formacijama
  4. prepoznati i definirati osnovne filmološke pojmove nužne za analizu filmskog djela na hrvatskom i talijanskom jeziku
  5. identificirati i komentirati kulturne, društvene i povijesne obrasce i pojave u Italiji
  6. povezati pojedino djelo i/ili autorski opus s temeljnim spoznajama o filmološkim razdobljima i analizirati ga u tom kontekstu
  7. upoznavanje s načinom korištenja audiovizualnih materijala u nastavi
  8. upoznavanje s kulturom i civilizacijom Italije preko filma
Metode podučavanja
Metode podučavanja vezane su za podučavanje analize i razumijevanja filma, ali i korištenja audiovizualnih materijala u nastavi. Kod studiranja stranog jezika važno je podučiti studente ne samo jeziku i lingvistici već i kulturološkim i umjetničkim posebnostima područja na kojima se određeni jezik govori. Studenti pogledaju filmove prije dolaska na nastavu, a na nastavi se analiziraju isječci iz filmova u kojima se obraća pozornost na filmski jezik, ali i kulturološke, povijesne i jezične fenomene koji se pojavljuju u filmovima. Tijekom predavanja studenti sudjeluju u diskusijama i dijelovi filmova zajednički se analiziraju. Premda je kolegij prvenstveno filmološki, metoda podučavanja je interdisciplinarna i kroz odabrane tekstove i dodatne materijale studentima se daje uvid u širi kontekst kojim se kolegij bavi, što uključuje ne samo filmološku literaturu, nego i onu iz drugih oblasti kao što su povijest, antropologija, kulturalni studiji, književnost. Kolegij se sastoji od predavanja i seminara. Na seminarima se posebna pozornost posvećuje tehničkim aspektima filmskog jezika te se zajedno sa studentima analiziraju inserti iz filma i objašnjavaju se osnovni elementi filmskog jezika kao što su montaža, kadrovi, planovi, rakursi, itd. Na predavanjima se uz filmološku analizu više pažnje posvećuje kulturološkoj dimenziji odabranih filmova i autora. Budući da je kolegij namijenjen studentima stranog jezika, jednaka pozornost posvećena je kulturološkim, povijesnim, filmološkim i lingvističkim aspektima.
Metode ocjenjivanja
Kod ocjenjivanja uzimaju se u obzir pohađanje i sudjelovanje u nastavi, seminarski rad i završni usmeni ispit. Za vrijeme trajanja kolegija studenti moraju napisati jedan seminarski rad koji izlažu pred kolegama prije predaje završne pisane verzije. Teme seminarskog rada vezane su za plan i program kolegija. Završna ocjena zbroj je tri ključna faktora u sljedećem omjeru: 50% usmeni ispit, 25% pohađanje nastave i zalaganje na satu (sudjelovanju u diskusijama, izlaganje seminarskog rada, i sl.), 25% pismeni seminarski rad.

Obavezna literatura
  1. Dickie John, Cosa Nostra, storia della mafia siciliana, 2007
  2. Sebastiano Gesù, Sicilia tra schermo e storia, 2008
  3. Francesco La Magna, Lo schermo trema: letteratura siciliana e cinema, 2010
  4. Lupo Salvatore, Quando la mafia trovò l'America, storia di un intreccio intercontinentale, 1888-2008, 2008
  5. Giuliana Muscio, Giovanni Spagnoletti, Quei bravi ragazzi – cinema italoamericano contemporaneo, 2007
Dopunska literatura
  1. Lupo Salvatore, Storia della mafia. Dalle origini ai nostri giorni, 2004
  2. Caruso Alfio, Da cosa nasce cosa. Storia della mafia dal 1943 a oggi, 2008
  3. Ombretta Ingrascì, Donne d'onore. Storie di mafia al femminile, 2007
  4. Pasquale Iaccio, Il Mezzogiorno tra cinema e storia : ricordi e testimonianze, 2002
  5. Tassone A., Rizza G.,Tognolotti C., La sfida della verità. Il cinema di Francesco Rosi, 2005
  6. Albano Vittorio, La mafia nel cinema siciliano, da «In nome della legge» a «Placido Rizzotto», 2003
  7. Tedeschi Turco Alessandro, La poesia dell'individuo. Il cinema di Pietro Germi, 2005
  8. Angela Bianca Saponari, Il cinema di Leonardo Sciascia: luci e immagini della vita, 2010
  9. Sabatino Landi, Cinema e letteratura: Leonardo Sciascia, 1995
  10. Paolo Vernaglione, Francis Ford Coppola, 1998
  11. Zingales Leone, Paolo Borsellino. Una vita contro la mafia, 2005
  12. Falcone Giovanni, Padovani Marcelle, Cose di Cosa Nostra, 2004

Izborni predmet na studijima
  1. Talijanistika, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  2. Talijanistika, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
Fakultetska ponuda
  • Diplomski studij: Ljetni semestar