Naziv
Filozofija i psihoanaliza - seminar: Pojam vremena u filozofiji i psihoanalizi
Organizacijska jedinica
Odsjek za filozofiju
ECTS bodovi
3
Šifra
215584
Semestri izvođenja
zimski
Satnica
Seminar
30

Cilj
Seminar «Pojam vremena u filozofiji i psihoanalizi» započinje uvodom u filozofske temelje psihoanalize i otkrivanja nesvjesnog do Sigmunda Freuda (Platona, Aristotela, Schellinga, Herbarta, Schopenhauera, C. G. Carusa, G. T. Fechnera, E. von Hartmanna, Nietzchea, T. Lippsa i dr.) te Jungove i Lacanove uspostave promišljanja pojma nesvjesnog. Kolegij je usredotočen na filozofsko čitanje problematiziranja teme bezvremenosti nesvjesnog kod Adorna, Sartrea, Marcusea, Fromma, Wittgensteina, Derride, Rcoeura, Deleuza i Guattarija, Sarah Kofman i drugih.

Iščitavajući Freudovo djela Aus den Afängen der Psychoanalyse, Paul Ricoeur skreće pažnju na Freudovo uvoďenje problema vremena vezanog uz nesvjesno – da su vrijeme, svijest i realnost korelativna poimanja. Bezvremenost nesvjesnog implicira da nesvjesno nema odnos prema vremenu, taj je odnos naime vezan uz sustav svijesti, te je pitanje o odnosu nesvjesnog i vremena filozofska implikacija poimanja nesvjesnog.

Ontički, ustvrďuje Jacques Lacan, nesvjesno je neodreďeno, no može ga se zaokružiti u vremensku strukturu. Opisujući nesvjesno kao ono koje se pojavljuje u vremenskoj pulsaciji, poziva se na Heideggera kao i na Aristotelovo shvaćanje vremena.

Moguće je, bez obzira na pretencioznost, govoriti o ulozi koju nesvjesno kao bezvremeno ima u povijes(nos)ti. Odnosno o eventualnoj povijes(nos)ti nesvjesnog pri čemu je odgovore moguće tražiti posredno, kao na primjer u označiteljskom lancu.
Sadržaj
  1. susret filozofije i psihoanalize
  2. filozofske implikacije pojma nesvjesnog
  3. Platon, Aristotel, sv. Augustin, G, Leibniz, I. Kant
  4. T. Lipps, Carl G. Carus, G. T. Fechner
  5. Schopenhauer, F. Nietzsche, E. von Hartmann, H. Bergson, M. Heidegger
  6. Freudov i Kantov scenarij
  7. Lacanovo nesvjesno strukturirano kao jezik i M. Heidegger
  8. Psihologija nesvjesnog C.G. Junga i H. Bergson
  9. Sartre, Adorno
  10. Marcuse, Fromm
  11. Wittgenstein, Davidson
  12. Ricoeurovo Čitanje Freuda
  13. Žižekov Znak / označitelj / pismo.
  14. Naknadnost J. Derride i S. Kofman
  15. Foucaultova hemeneutika subjekta & Anti-Edip Deleuza & Guattaria

Ishodi učenja
  1. naučiti temelje psihoanalize
  2. povezati filozofiju i psihoanalizu
  3. razlikovati psihoanalizu od srodnih pristupa
  4. kritički sagledati tekstove kroz psihoanalitički diskurs
Metode podučavanja
izlaganja, dokumentarni filmovi, rasprava u kolegiju, te pismeni ogledi
Metode ocjenjivanja
studentska izlaganja i seminarski radovi

Obavezna literatura
  1. Archard, D. (1984) Consciousness and the Unconscious. London: Hutchinson.
  2. Adorno, T. W. (1973) Der Begriff des Unbewußten in der transzendentalen Seelenlehre. Frankfurt am Main: Suhrkamp
  3. Adorno, T. (1991) “Psihoanalitička spoznaja nesvjesnog”, Treći program Hrvatskog radija, Zagreb: HRT, br. 32
  4. Augustin, A. (2016) Ispovijesti, Zagreb, Krščanska sadašnjost
  5. Belgrad, J./Busch, H. J./Görlich, B./Haull, R. (1988) Sprache – Szene – Unbewußtes. Frankfurt am Main: Nexus.
  6. Bergson, H. (2001) Vrijeme i slobodna volja, Zagreb: Feniks knjiga
  7. Carus, C. G. (1941) Psyche. Stuttgart: Alfred Kröner
  8. Carus, C. G. (1991) “Psiha – o povijesti razvoja duše”, Treći program Hrvatskog radija, Zagreb: HRT, br.32
  9. Derida, J. (1988) “Frojd i scena pisanja”. U Filozofsko čitanje Frojda. Beograd: SSO
  10. Doane, M. A. (2002) The Emergance of Cinematic Time, Cambridge, Massachusetts & London: Harvard University Press
  11. Ellenberger, H. (1970) The Discovery of the Unconscious. New York: Basic Books.
  12. Fechner, G. T. (1860) Elemente der Psychophysik. Leipzig: Breitkopf und Härtel.
  13. Deleuze, G. & Guattari, F. (2015) Antiedip, Zagreb: Sandorf
  14. Deleuze, G. (2010/2012) Film I., II., (Slika-pokret, Slika-vrijeme,) Zagreb; Udruga Bijeli val
  15. Filipović. Lj. (1997) Nesvjesno u filozofiji, Zagreb: Izdanja Antibarbarus
  16. Filipović, Lj. (2006) Javne samoće, Zagreb: Izdanja Antibarbarus & Tvrďa
  17. Foucault, M. (2017) Hermeneutika subjekta, Zagreb: Sandorf
  18. Freud, S. (1982) Studienausgabe. Frankfurt am Main: Fischer.
  19. Freud, S. (1986) Budućnost jedne iluzije. Zagreb: Naprijed.
  20. Freud, S. (1987) Pronaďena psihoanaliza. Zagreb: Naprijed.
  21. Frojd, S. (1984) Odabrana dela. Novi Sad: Matica srpska.
  22. Fromm, E. (1986) Kriza psihoanalize. Zagreb: Naprijed / Nolit.
  23. Fromm, E. (l984) Veličina i granice Freudove misli. Zagreb: Naprijed, Nolit, August Cesarec.
  24. Groddeck, G. (1926) Das Buch vom Es. Leipzig/Wien/Zürich: Internationaler Psychoanalityscher Verlag.
  25. Grünbaum, A. (1984) The Foundations of Psychoanalysis: A Philosophical Critique? Berkley, Los Angeles, Santa Fe: University of California Press.
  26. Habermas, J. (1975) Saznanje i interes. Beograd: Nolit.
  27. Hartmann, E. v. (1913) Philosophie des Unbewussten. Leipzig: Alfred Kröner
  28. Hartmann, E. v. (1991) “Filozofija nesvjesnog”, Treći program HRT, br. 32
  29. Hawking, S. (1996) Kratka povijest vremena, Zagreb: Izvori
  30. Heidegger, M. (1988) Bitak i vrijeme, Zagreb: Naprijed
  31. Jung, K. G. (1984) Odabrana dela. Novi Sad: Matica srpska.
  32. Kant, I. (1922) Anthropologie. Berlin: Bruno Cassirer.
  33. Kant I. (1984) Kritika čistog uma, Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske
  34. Kofman, S. (1987) Pourquoi rit-on? Freud et le mort d’ esprit. Paris: Galilée
  35. Kofman, S. (1988) “Grafematika i psihoanaliza”, U Filozofsko čitanje Frojda. Beograd: SSO
  36. Lacan, J. (1986.) Četiri temeljna pojma psihoanalize, Zagreb: Naprijed
  37. Lacan, J. (1983) Spisi, Beograd: Prosveta
  38. Leibniz, G. W. (1980) Izabrani filozofski spisi – monadologija. Zagreb: Naprijed.
  39. Lipps, T. (1896), “Der Begriff des Unbewussten in der Psychologie”. U Dritter Internationaler Congres für Psychologie München: J.F. Lehmann
  40. Lipps, T. (1991) “Pojam nesvjesnog u psihologiji”, Treći program HR, br. 32
  41. Lorenzer, A. (1989), Intimnost i socijalna patnja. Zagreb: Naprijed.
  42. Lütkehaus, L. (1989), “Dieses wahre innere Afrika”. Frankfurt am Main: Fischer.
  43. MacIntyre, A. C. (l973), The Unconscious. London: Routledge & Kegan Paul.
  44. Meillassoux, Q. (2016) Poslije konačnosti, Zagreb: Multimedijalni institut
  45. Nietzschke, B. (1983), “Zur Herkunft des ‘Es’: Freud, Groddeck, Nietzsche -Schopenhauer und E. von Hartmann”. Psyche 9.
  46. Proust, M. (1977) U traganju za izgubljenim vremenom I.-XIII. Zagreb: Zora – GZH
  47. Ricoeur, P. (2005), O tumačenju: ogled o Freudu, Zagreb: Ceres
  48. Sartre, J. P. (1948), L’ etre et le neant. Paris: Gallimard.
  49. Sartre, J. P. (1984) Le Scénario Freud. Paris: Gallimard.
  50. Sartre, J. P. (1985) The Freud Scenario. London: Verso.
  51. Schelling, F. W. J. (1986) Sistem transcendentalnog idealizma. Zagreb: Naprijed.
  52. Schopenhauer, A. (1977) Die Welt als Wille und Vorstellung. Zürich: Diogenes
  53. Shakespeare, W. (1950) Hamlet, Zagreb: Matica hrvatska
  54. Shakespeare, W. (1922) Kralj Henrik IV., Zagreb: Matica hrvatska
  55. Žižek, S. (1976), Znak/označitelj/pismo. Beograd: Ideje
  56. Whyte, L. L. (1960), The Unconscious before Freud. London: Tavistoc Publication.
Dopunska literatura
  1. Wittgenstein, L. (1982), “Conversations on Freud; excerpt from 1932-3 lectures”. U R. W. &. J. Hopkins (Izd.), Philosophical essays on Freud Cambridge: Cambridge University Press.

Izborni predmet na studijima
  1. Filozofija, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 1., 3., 5., 7. semestar
  2. Filozofija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1., 3., 5., 7. semestar
Fakultetska ponuda
  • Preddiplomski studij: Zimski semestar
  • Diplomski studij: Zimski semestar