Naziv
Opća povijest književnosti: Evolucija i književna antropologija
Organizacijska jedinica
Odsjek za komparativnu književnost
ECTS bodovi
6
Šifra
215600
Semestri izvođenja
ljetni
Satnica
Predavanja
30
Seminar
15

Cilj
Sagledavajući značaj teorije evolucije Charlesa Darwina u kontekstu devetnaestostoljetne književnosti, kulture i znanosti, na kolegiju se prate odjeci darvinizma u djelima Émilea Zole, George Eliot i Henrika Ibsena i dr. Uz recepciju teorije evolucije unutar književnopovijesnih okvira, na kolegiju će se uputiti na bliskost evolucionističkih ideja i suvremenih kritičkih razmatranja razlike ljudskoga i ne-ljudskoga, čovjeka i životinje te muškarca i žene.
Sadržaj
  1. Uvod
  2. Antropološki stroj
  3. Biološki deficit
  4. Postajanje-životinjom I
  5. Postajanje-životinjom II
  6. Bête/bêtise
  7. Ključ svih mitologija I
  8. Ključ svih mitologija II
  9. Čovjek iz doba sjevernog jelena
  10. Kultura i nagoni
  11. Ocoubojstvo: Darwin i Freud
  12. Figure autoriteta
  13. Žena-zvijer
  14. Darvinistički junak
  15. Zaključna rasprava

Ishodi učenja
  1. Primijeniti književnoteorijske pojmove i metode u analizi strukture književnih tekstova, kao i drugih kulturnih fenomena
  2. Objasniti povijesnu i suvremenu vezu književnosti, kazališta i filma s drugim umjetnostima i širim kulturno-povijesnim kontekstom
  3. Čitati stručnu literaturu i koristiti se znanstvenom terminologijom na barem jednom svjetskom jeziku
  4. Samostalno provesti istraživanje na temelju postojeće stručne literature te izložiti rezultate u pisanom ili usmenom obliku
  5. Procijeniti vlastite interese i kompetencije i odabrati odgovarajuća područja za nastavak obrazovanja
Metode podučavanja
Predavanje i seminar
Diskusije, izlaganja na satu
Metode ocjenjivanja
Završni rad

Obavezna literatura
  1. Agamben, Giorgio (2012) „Otvoreno: Čovjek i životinja“, preveo Mario Kopić, Europski glasnik, Godište XVII, br. 17. str. 37 – 95.
  2. Kafka, Franz (2018) Preobražaj, Zagreb: Bulaja naklada.
  3. Deleuze(2020) „Sastavnice izraza“, u: Kafka. U prilog minornoj književnosti, Zagreb: Matica hrvatska, 49-75.
  4. Eliot, George (2009) Middlemarch, prevela Martina Lice, Zagreb: Nova knjiga Rast (odabrana poglavlja)
  5. Bataille, Georges (2003) „Lascaux ili rođenje umjetnosti“, Europski glasnik, 8, str. 697.-750.
  6. Zola, Émile (2005) Thérèse Raquin, prevela Dunja Barbarić, Rijeka: Otokar Keršovani.
Dopunska literatura
  1. Chiesa, Lorenzo (2009) „The World of Desire: Lacan between Evolutionary theory and Psychoanalytic Theory“, The Yearbook of Comparative Literature, 55, str. 200-225.
  2. Deleuze, Gilles& Guattari, Felix (2013) „1730. Postajanje-intenzivnim, Postajanje-životinjom, Postajanje-neopazivim“, u: Kapitalizam i shizofrenija 2. Tisuću platoa, Zagreb: Sandorf, str. 259-320 str.
  3. Freud, Sigmund (1969) „Nelagodnost u kulturi“, u: Iz kulture i umetnosti, Novi Sad: Matica srpska, str. 264-357
  4. Lacan (1983) „Stadijum ogledala kao tvoritelj funkcije Ja kakva nam se otkriva u psihoanalitičkom iskustvu“, u: Spisi (izbor), preveli Radoman Kordić, Danica Mijović, Filip Filipović, Beograd: Prosveta, str. 5- 13.
  5. Freud, Sigmund: „Infantilni povratak totemizma“, u: Totem i tabu, Beograd: Matica srpska, 223-288.

Izborni predmet na studijima
  1. Komparativna književnost, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij, 2., 4. semestar
  2. Komparativna književnost, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 2., 4. semestar
Fakultetska ponuda
  • Diplomski studij: Ljetni semestar