Naziv
Nova post vetera coepit: ikonografija prve kršćanske umjetnosti
Organizacijska jedinica
Odsjek za povijest umjetnosti
ECTS bodovi
5
Šifra
146819
Semestri izvođenja
zimski
Satnica
Predavanja
15
Seminar
15

Cilj
Sagledati pojavu i razvoj kršćanske umjetnosti u mijenjajućem kontekstu kasnoantičkoga društva. Proučiti najranije izvore koji govore o pojavi kršćanske slike. Upoznati studenta s osnovama kršćanske ikonografije i naglasiti vezu s odgovarajućim kontekstom (zagrobnim / liturgijskim). Ukazati na slojevitost i simboliku likovnog djela te povezanost s literarnim izvorima. Ukazati na kontinuitet klasične kulture i helenističko-rimske civilizacije.
Sadržaj
  1. Antički svijet i Rimsko Carstvo u 2. i 3. stoljeću: povijesna pozadina, društvena i duhovna kretanja.
  2. Tendencije u antičkoj umjetnosti tijekom 2. i 3. stoljeća.
  3. Kasna antika: „doba tjeskobe“ ili „doba duhovnosti“?
  4. Vrijeme zagrobne umjetnosti: ukapanje umjesto spaljivanja.
  5. Katakombe u Rimu: „dekor koji okružuje mrtvaca“ i nastanak kršćanske umjetnosti.
  6. Katakombe u Rimu: simboli nove religije.
  7. Freske iz sinagoge u Dura Europosu: židovski korijeni kršćanske umjetnosti?
  8. Na tragu antičkoga čarobnjaka: Krist – iscjelitelj.
  9. Dioklecijan i posljednji progoni: kult mučenika – kršćanskoga heroja.
  10. Konstantin i „mir Crkve“: događaj koji je odredio budućnost kršćanske umjetnosti.
  11. Kršćanski sarkofazi 4. stoljeća: formiranje ikonografije Kristološkoga ciklusa.
  12. Utjecaj rimske carske ikonografije: novo ruho kršćanske umjetnosti.
  13. Velike bazilike u Rimu: Sv. Petar i Sv. Pavao – prvi monumentalni dekori u kršćanskoj umjetnosti.
  14. Posljednji uzlet tradicionalne rimske religije: „poganska obnova“ na kraju 4. stoljeća.
  15. Teodozije i Ambrozije u Milanu: svjetovna i duhovna vlast kao dva pola moći.

Ishodi učenja
  1. Kolegij pomaže studentu sagledati prvu kršćansku umjetnost kao dio religijske umjetnosti kasnijega Rimskoga Carstva.
  2. Student će dobiti uvid u specifičnosti kršćanske poruke u odnosu na tradicionalnu religijsku ikonografiju u kasnijem Rimskom Carstvu.
  3. Student će fenomenu „kršćanske slike“ pristupiti svjestan međusobne povezanosti likovnih umjetnosti s povijesnim i društvenim fenomenima u kasnome Rimskome Carstvu.
  4. Student će postići temeljitije razumijevanje važnosti slike u kršćanstvu i njezine uvjetovanosti vizualnim naslijeđem helenističko-rimske civilizacije.
  5. Student će moći prepoznati i objasniti najčešće ikonografske tipove prve kršćanske umjetnosti i njihova višeslojna značenja te odnos slike i literarnih predložaka.
  6. Student stječe uvid u važnost konteksta u analizi i interpretaciji likovnoga djela.
Metode podučavanja
Predavanja / projekcije likovnih primjera / proučavanje literarnih izvora / zajednički rad na tekstovima / pojedinačna analiza spomenika.
Metode ocjenjivanja
Pohađanje nastave / angažiranost tijekom kolegija / usmeni ispit.

Obavezna literatura
  1. Dino Milinović, Nova post vetera coepit. Ikonografija prve kršćanske umjetnosti, Zagreb, 2016.
  2. Andre Grabar, The Beginnings of Christian Art, London, 1967.
  3. Jas Elsner, Imperial Rome and Christian Triumph, Oxford, 1998.
  4. Hans Belting, Bild und Kult. Eine Geschichte des Bildes vor dem Zeitalter der Kunst, Munchen, 1990. (dostupno na njemačkom i engleskom)
  5. Branka Migotti (ur.), Od Nepobjedivog sunca do Sunca pravde, katalog izložbe, Arheološki muzej Zagreb, 1994.
Dopunska literatura
  1. A. Badurina (ur.), Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva, Zagreb, 2000 (4.izd.)
  2. R. Bianchi-Bandinelli, Rome, the Late Empire, London, 1971.
  3. N. Cambi, Sarkofag Dobroga pastira iz Salone i njegova grupa, Split, 1994.
  4. D. Milinović, Što je vidio Euzebije? Prilozi za poznavanje kršćanske umjetnosti u doba Konstantina, u: Histria Antiqua, 18-2, Pula, 2000, 73-79.

Izborni predmet na studijima
  1. Povijest umjetnosti, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 3., 5. semestar
Fakultetska ponuda
  • Preddiplomski studij: Zimski semestar