Naziv
Opća povijest književnosti: Antička proza
Organizacijska jedinica
Odsjek za komparativnu književnost
ECTS bodovi
6
Šifra
170540
Semestri izvođenja
zimski
Satnica
Predavanja
30
Seminar
15

Cilj
Cilj je kolegija analizirati fikcionalne i nefikcionalne oblike antičke proze. U uvodnom dijelu izlažu se tradicionalne definicije proze, te se daju kratke upute u naratologijsku analizu pripovjednih djela. Središnji dio kolegija bavi se tipovima antičke proze: filozofske, historiografske/biografske, geografske, retoričke, epistolarne i fikcionalne. Završne rasprave bave se pitanjima obilježja literarnosti proznih tekstova te odnosom pripovjednog i proznog teksta.
Sadržaj
  1. Uvod u kolegij i literaturu
  2. Što je to proza? (Solar: Ideja i priča, Teorija proze- odabrana poglavlja)
  3. Što je za Aristotela književnost? (Aristotel: Poetika)
  4. Metodologija analize pripovjednog teksta (Grdešić)
  5. Historiografska proza (Herodot, Plutarh)
  6. Putopis: Pauzanija (Opis Grčke)
  7. Kvintilijan (O obrazovanju govornika)
  8. Epistolarna proza (Ciceron, Seneka mlađi)
  9. Grčka fikcionalna proza (Ksenofont Efeški: Efeške pripovijesti)
  10. Grčki pastoralni roman (Longo: Dafnis i Hloja)
  11. Rimski roman: Apulej (Zlatni magarac) i Lukije ili magarac
  12. Rimski roman: Petronije (Satirikon)
  13. Proza i svakodnevica: Apicije (O kuhanju)
  14. Filozofska proza: prozni dijalozi, fragmenti, proza
  15. Zaključna rasprava i evaluacija

Ishodi učenja
  1. definirati pojmove literarnosti te fikcionalne i nefikcionalne proze, kao i temeljne kategorije naratološke analize pripovjednih djela
  2. opisati glavne značajke antičke književnosti, navesti predstavnike te njihova ključna djela
  3. nabrojiti i opisati temeljne tipove antičke proze
  4. analizirati književne tekstove s obzirom na njihovu pripadnost različitim tipovima antičke proze
Metode podučavanja
Predavanja, seminarske rasprave na temelju pročitane primarne i sekundarne literature, kraća studentska izlaganja.
Metode ocjenjivanja
Kontinuirano praćenje kroz seminarski rad; pisani rad i njegova usmena obrana.

Obavezna literatura
  1. Aristotel: Poetika (više izdanja)
  2. Bahtin, Mihail: O romanu, Beograd 1989.
  3. Beljan, Iva: „Naracija u historiografiji“, online- pdf, Tiskano u: „Umjetnost riječi“, 2010/3-4.
  4. Brnčić, Jadranka: „Naracija u historiografiji“, u: „Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu“, 2007/1.
  5. Cherpack, Clifont: „Ideas and Prose Fiction in Antiqutiy“ /Online/jstor.org.terms/
  6. Hägg, Thomas: The Novel in Antiquity, Berkley & Los Angeles, 1983.
  7. Solar, Milivoj: Ideja i priča, Zagreb, 1974.
  8. Solar, Milivoj: Teorija proze, Zagreb, 1989.
  9. Obavezni pisci /u cjelini/: Ksenofont Efeški, Longo, Apulej, Petronije
  10. Obavezni pisci /izbor iz djela/: Herodot, Plutarh, Pauzanija, Kvintilijan, Seneka
Dopunska literatura

Izborni predmet na studijima
  1. Komparativna književnost, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 3., 5. semestar
  2. Komparativna književnost, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 3., 5. semestar
Fakultetska ponuda
  • Preddiplomski studij: Zimski semestar