Naziv
Opća povijest književnosti: Od egzila do migracija
Organizacijska jedinica
Odsjek za komparativnu književnost
ECTS bodovi
6
Šifra
184238
Semestri izvođenja
ljetni
Satnica
Predavanja
30
Seminar
15

Cilj
Upoznati studente s književnopovijesnim, filozofskim i kulturnoantropološkim shvaćanjem tekstova o egzilu i migrantskim kretanjima od antičkog vremena do suvremenih svjedočanstava.
Sadržaj
  1. Upoznavanje sa sadržajem kolegija i literaturom
  2. Teorijski okvir (Arendt, Said) i diskurzivna heterogenost (književno, historiografsko, biografsko, autobiografsko)
  3. Biblijski egzodus i antička književnost kao prototip
  4. Povijesni pregled: od Dantea do 20. stoljeća
  5. Ezgil kao stanje (Cvetajeva, Ugrešić)
  6. Nostalgija, melankolija, ironija (Boym, Nabokov, Buden)
  7. Specifičnost njemačkog egzila tridesetih (Adorno, Zweig, Sebald)
  8. Solženjicin, Brodsky: odnos prema totalitarizmu
  9. Književnost u dijaspori: odnos Istoka i Zapada (Maruna, Kundera, Iva Kosmos)
  10. Specifičnosti postkolonijalnog oblikovanja (književnost Magreba: Ben Jelloun, Assia Djebar)
  11. Postkolonijalna angloamerička književnost (Kureishi, Ali, Lahiri, Rushdie): dometi integracije i asimilacije
  12. Suvremene migracije: liminalnost, granice, gostoljubivost (hrvatske migracije)
  13. Suvremene migracije: izbjeglištvo, teror, kamp, koridor
  14. Suvremeno pjesništvo i egzil
  15. Evaluacija kolegija

Ishodi učenja
  1. tumačiti pojmove egzila, migracije i dijaspore te kritički usporediti njihove postojeće definicije u književnoj i kulturalnoj teoriji
  2. opisati razdoblja povijesti svjetske književnosti i njihove glavne značajke te analizirati i kritički prosuđivati postojeće književnopovijesne periodizacije
  3. kategorizirati pojavu književnih tekstova i svjedočanstava nastalih u okvirima egzila, migracije i dijaspore u različitim književnopovijesnim razdobljima te preispitati utemeljenost postojećih klasifikacija i interpretacija
  4. analizirati odabrane tekstove o egzilu s obzirom na njihovu pripadnost određenom književnom razdoblju, rodu i vrsti, te u okvirima polazišnoga teorijskog okvira
  5. čitati stručnu literaturu i koristiti se znanstvenom terminologijom na barem dva svjetska jezika
  6. samostalno isplanirati i provesti istraživanje u obrađenome području kolegija, te argumentirano izložiti rezultate u pisanom ili usmenom obliku
Metode podučavanja
Predavanja, seminarske rasprave na temelju pročitane primarne i sekundarne literature, pisanje seminarskih radova.
Metode ocjenjivanja
Esej (10-12 kartica) i usmeni ispit na kraju semestra.

Obavezna literatura
  1. Europski glasnik 22/2017: temat o migrantima
  2. Tvrđa 1-2/2000 (temat o egzilu)
Dopunska literatura
  1. Izborna literatura: (4 naslova)
  2. Adorno, Th.W.: Minima moralia (izabrani dijelovi)
  3. Arendt, Hannah: Mi, izbjeglice
  4. Boym, Svetlana: Budućnost nostalgije (izabrani dijelovi)
  5. Buden, Boris: Vavilonska jama/Kaptolski kolodvor (izabrani dijelovi)
  6. Bhaba, Homi: Location od Culture (izabrani dijelovi)
  7. Jambrešić Kirin, Renata: Egzil i hrvatska ženska autobiografska književnost
  8. Kosmos, Iva: Mapiranje egzila (doktorska disertacija)
  9. Said, Edward: Razmišljanja o egzilu
  10. Škvorc, Boris: Australski Hrvati: mitovi i stvarnost
  11. Zbornik Kamp, koridor, granica, IEF, Zagreb 2017.
  12. Književni tekstovi:
  13. Biblija (psalmi)
  14. Ovidije: Tristia, Epistulae ex Ponto (izabrani dijelovi)
  15. Kundera, Milan: Nepodnošljiva lakoća življenja
  16. Maruna, Boris: poezija (Bilo je lakše voljeti te iz daljine)
  17. Brodski, Josif: poezija, eseji (o egzilu), proza (Vodeni žig)
  18. Ugrešić, Dubravka (eseji: Američki fikcionar /romani: Ministarstvo boli)

Izborni predmet na studijima
  1. Komparativna književnost, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij, 2., 4. semestar
  2. Komparativna književnost, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 2., 4. semestar
Fakultetska ponuda
  • Diplomski studij: Ljetni semestar