ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2020. / 2021.

Opća povijest književnosti: Usmenost, pismenost i književnost

 

Naziv
Opća povijest književnosti: Usmenost, pismenost i književnost
Organizacijska jedinica
Odsjek za komparativnu književnost
ECTS bodovi
6
Šifra
184243
Semestri izvođenja
ljetni
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30
Seminar
15

Cilj
Cilj kolegija je upoznavanje s pristupima književnosti kakav su razvijali Albert Lord, Eric Havelock, Walter Ong, Elizabeth Eisenstein, a koji uzima u obzi medijsko-tehnološke promjene (usmenost-pismenost-tiskarstvo).
Sadržaj
  1. Pregled tema i plan rada
  2. Otkriće primarne usmenosti
  3. Primarna usmenost
  4. Usmenost i pismenost I
  5. Usmenost i pismenost II
  6. Usmenost, pismenost i rezidualna usmenost
  7. Hirografska i tipografska kultura
  8. Hirografska i tipografska kultura II
  9. Povijest čitanja i pismenost
  10. Povijest čitanja i pismenost II
  11. Koncepcija književnosti i hirografska kultura
  12. Usmenost, retorika i originalnost
  13. Rezidualna usmenost, hirografska kultura i anonimno autorstvo
  14. Zaključna razmatranja
  15. Pregled ispitne literature

Ishodi učenja
  1. primijeniti književnoteorijske pojmove i metode u analizi strukture književnih tekstova, kao i drugih kulturnih fenomena
  2. analizirati književne pojave u odnosu na srodne fenomene u hrvatskoj, europskoj i svjetskoj kulturi, te razlikovati i analizirati različite oblike komunikacije između hrvatske i inozemnih književnosti i kultura
  3. čitati stručnu literaturu i koristiti se znanstvenom terminologijom na barem jednom svjetskom jeziku
Metode podučavanja
Predavanja i seminari.
Metode ocjenjivanja
Ispit.

Obavezna literatura
  1. Albert B. Lord, The Singer of Tales, Harvard University Press, Cambridge, Massachusetts–London, 1960.
  2. Eric. A. Havelock, Muza uči pisati, prev. Tomislav Brlek, AGM, Zagreb, 2003.
  3. Jack Goody i Ian Watt, „The Consequences of Literacy“, Comparative Studies in Society and History, br. 3, 1963.
  4. Walter J. Ong, Orality and Literacy, Routledge, London–New York, 1982.
  5. Marcel Thomas, „Introduction“, u: Lucien Febvre i Henri-Jean Martin, L'apparition du livre, Albin Michel, Paris, 1998.
  6. Michelle O'Callaghan, „Publication: Print and Manuscript“, u: A Companion to English Renaissance Literature and Culture, ur. Michael Hattaway, Blackwell, Malden, 2003.
  7. Robert Darnton, „First Steps Toward a History of Reading“, u: Robert Darnton, The Kiss of Lamourette. Reflections in Cultural History, W. W. Norton, New York-London, 1990.
  8. Martin Lyons, „Les nouveaux lecteurs au XIXe siècle. Femmes, enfants, ouvriers“, u: Histoire de la lecture dans le monde occidental, ur. Guglielmo Cavallo – Roger Chartier, Seuil, Paris, 1997.
  9. Robert Darnton, „Peasants Tell tales: The Meaning of Mother Goose“, u: Robert Darnton, The Great Cat Massacre and Other Episodes in French Cultural History, Vintage Books, New York, 1985.
  10. Gerald L. Bruns, „The Originality of Texts in a Manuscript Culture”, Comparative Literature, br. 2, 1980.
  11. Michel Foucault, Što je autor?, prev. Nataša Medved, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2015.
Dopunska literatura
  1. Histoire de la lecture dans le monde occidental, ur. Guglielmo Cavallo – Roger Chartier, Seuil, Paris, 1997.

Izborni predmet na studijima
  1. Komparativna književnost, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 4., 6. semestar
  2. Komparativna književnost, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 4., 6. semestar
Fakultetska ponuda
  • Preddiplomski studij: Ljetni semestar