ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2020. / 2021.

Opisna tvorba riječi s elementima povijesti

 

Naziv
Opisna tvorba riječi s elementima povijesti
Organizacijska jedinica
Katedra za poljski jezik i književnost
ECTS bodovi
5
Šifra
66249
Semestri izvođenja
zimski
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30
Seminar
15
Preduvjeti za upis i polaganje kolegija
Za upis kolegija se moraju

Cilj
Naučiti osnovne rječoslovne termine u poljskom I hrvatskom jeziku, moći samostalno izvoditi fleksijsku, morfološku I tvorbenu analizu riječi.
Osvijestiti sličnost poljskih I hrvatskih tvorbenih postupaka radi lakšega učenja poljskih riječi
Sadržaj
  1. Prevođenje osnovnih poljskih rječoslovnih termina I navođenje hrvatskih primjera
  2. Razlikovanje fleksijske strukture riječi (osnova I nastavak), morfološke strukture riječi (korijen I afiksi) te tvorbene strukture riječi (tvorbena osnova, tvorbeni formant, gramatički formant).
  3. Odnos motivacijske i motivirane riječi, uzajamna motivacija, tvorbeno gnijezdo, porodica riječi, derivacija i kompozicija
  4. Tvorbeni tipovi i kategorije (formant i koformant, prefiks i sufiks kao formanti, polifunkcionalnost i sufunkcionalnost formanata.
  5. Izvođenje novih riječi postupcima derivacije i kompozicije. Određivanje korjenitih riječi (etimona), leksikalizacija ili nedjeljivost ranije podijeljenih riječi, gubitak prozirnosti riječi zbog alternacija i promjene značenja
  6. Produktivnost formanata (plodni i neplodni sufiksi, alternacije u morfološkom čvoru, perintegracija i apsorpcija kao povijesne promjene, neologizmi, kontaminacija kao jedan od modela nastajanja novih riječi)
  7. Uloga sufikasa i prefikasa u odnosu na korijen riječi, morfofonemske funkcionalne alternacije, značenje postfiksa
  8. Opća klasifikacija derivate od vrsta riječi (od imenica, pridjeva, zamjenica, brojeva i glagola, rjeđe od partikula i uzvika)
  9. Imenske grupe prema staroj latinskoj podjeli na nomina actionis, essendi, agentis, instrumenti, patientis, obiecti, attributive, feminativa, expressive.
  10. Istraživanje i dopunjavanje derivate iz poljskoga rječnika i usporedba s hrvatskima
  11. Usporedba poljskih i hrvatskih priložnih oblika (tvorba priloga-leksema i tvorba složenih priloga - prijedložnih izričaja)
  12. Tvorba glagolskih derivate u poljskom jeziku s usporedbom hrvatskih i staroslavenskih derivata
  13. Zamjenički korijeni i tvorba različitih tipova zamjenica i brojeva
  14. Obrada ispitnih pitanja i ponavljanje
  15. Definiranje rječotvorja u gramatikama poljskoga I hrvatskoga jezika, određivanje sličnosti I razlike

Ishodi učenja
  1. Objasniti osnovne rječotvorne termine za dijelove riječi na fleksijskoj, morfološkoj i tvorbenoj razini
  2. Usporediti poljske i hrvatske sufikse sa staroslavenskima
  3. Prepoznati razliku morfemske i tvorbene analize riječi
  4. Izdvojiti i usporediti poljske i hrvatske prefikse sa stranima.
  5. Analizirati sastavnice kompozita u poljskom, hrvatskom i staroslavenskom jeziku
  6. Kritički prosuditi klasifikaciju imeničkih ekspresiva na deminutive i augmentative te izdvojiti njihovu funkciju u jeziku
  7. kritički vrednovati dostupne i izdvojiti relevantne primjere te izvesti zaključak nakon provedenih višeaspektnih propitivanja
  8. služeći se metajezikom različitih lingvističkih disciplina u poljskom jeziku, predložiti adekvatne terminološke ekvivalente u hrvatskom
  9. koristiti se mrežnim korpusima, leksikografskim radovima i računalnim pravopisima
Metode podučavanja
izlaganje, računalna prezentacija
analiza primjera iz rječnika i udžbenika
radionice
pisanje seminarskoga rada
Metode ocjenjivanja
ocjenjivanje testova (3 pisana kolokvija)
zalaganje na satu
poznavanje vokabulara I rada na rječniku
brojčana ocjena

Obavezna literatura
  1. B. Bartnicka i H. Satkiewicz: Gramatyka języka polskiego dla cudzoziemcow, Wiedza Powszechna, Warszawa, 1990.
  2. R. Grzegorczykowa: Zarys slowotworstwa polskiego. Slowotworstwo opisowe, PAN, Warszawa, 1981.
  3. H. Jadacka: System slowotworczy polsczyzny, PWN, Warszawa 2001.
  4. Encyklopedia języka polskiego, red. St. Urbanczyk i M. Kucała, Ossolineum, Krakow, 1999.
  5. Neda Pintarić: Kontrastivno rječotvorje: imenička tvorba u tablicama, Zagreb-Szczecin, 2010.
  6. J. Hamm: Staroslavenska gramatika, Udžbenici Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1963.
  7. W. Mizerski: Język polski. Encyklopedia w tabelach, Lodz, 2000., str. 48-53
  8. L. Sadnik, R. Aitzetmuller: Handworterbuch zu den altkirchenslavischen texten, Mouton & Co-'S-Gravenhage, Heidelberg, 1955
  9. B. Tafra i P. Košutar: Rječotvorni modeli u hrvatskom jeziku, Suvremena lingvistika 67, str. 87-107, Zagreb, 2009.
  10. B. Rodziewicz: Rzeczowniki zlozone z komponentem obcojęzycznym w języku rosyjskim, polskim i niemieckim lat 80 i 90 XX. wieku, u: Słowo.Tekst.Czas V., Instytut Filologii Słowianskiej, Szczecin, str. 242-245
  11. S. Babić: Tvorba riječi u hrvatskom jeziku, JAZU - Globus, Zagreb, 1986.
Dopunska literatura
  1. K. Trajkova: Nomina instrumenti vo makedonski te crkovnoslovenski tekstovi, Institut za makedonski jazik "Krste Misirkov", Skopje, 2008.
  2. D. Šipka: Rečnik tvorbenih formanata, Alma, Beograd
  3. K. Handke: Budowa morfologiczna i funkcje compositow polskich, PAN, Prece Językoznawcze 81, Ossolineum, 1976.
  4. St. Dubisz: O ewolucji slownictwa emocjonalnego, u: Językowy Swiat Słowian. Zjawiska, interpretacje, znaki zapytania, Uniwersytet Warszawski, Warszawa, str. 61-69, 2009.
  5. S. Damjanović: Mali staroslavensko-hrvatski rječnik, Matica hrvatska, Zagreb, 2004.
  6. Cz. Bartula: Podstawowe wiadomosci z gramatyki starocerkiewnosłowianskiej, PWN, Warszawa, 1998.

Obavezan predmet na studijima
  1. Poljski jezik i književnost, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 3. semestar