ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2020. / 2021.

Civilno društvo u Hrvatskoj

 

Naziv
Civilno društvo u Hrvatskoj
Organizacijska jedinica
Odsjek za sociologiju
ECTS bodovi
6
Šifra
170910
Semestri izvođenja
zimski
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30
Seminar
30

Cilj
Glavni cilj kolegija je na osnovu teorijskih pristupa i modela civilnog društva te pregleda stanja razvoja civilnog društva u Hrvatskoj, kod studenata razvijati analitičku percepciju djelovanja aktera civilne scene i kompleksnosti međusektorskih poveznica, te kompetencije vrednovanja učinaka inicijativa i organizacija civilnog društva na suvremenim primjerima. U kolegiju se također nastoji osposobiti studente za gledište angažirane javne sociologije i uporabu socioloških konceptualnih i istraživačkih alata u razvoju informirane građanske participacije.
Sadržaj
  1. Definicije, modeli, uloge i povijesni razvoj civilnog društva
  2. Organizacije civilnog društva
  3. Vrednovanje organizacija civilnog društva
  4. Modeli međusektorske suradnje
  5. Civilno društvo, gospodarstvo i politički sustav
  6. Teorijski pristupi i vrijednosti civilnog društva
  7. Europska perspektiva: civilni dijalog
  8. Institucije za podršku civilnom društvu u Hrvatskoj
  9. Filantropija i zakladništvo
  10. Zadružno poduzetništvo
  11. Mjerenje društvenog utjecaja organizacija civilnog društva
  12. Mreže, platforme, savezi
  13. Civilni aktivizam i volonterstvo
  14. Suvremeni izazovi civilnom društvu
  15. Analitički rezime studentskih evaluacijskih pilot-studija

Ishodi učenja
  1. identificirati, opisati i analizirati društvene probleme i kreirati mjere socijalne politike
  2. pokazati fleksibilnost , toleranciju i razmijevanje (etničkih, rodnih, rasnih i drugih različitosti) u multikulturalnom okruženju
  3. primijeniti različite sociološke koncepte u analizi društvenih pojava i procesa na globalnoj i lokalnoj razini
  4. vrednovati kvalitetu programa, projekata i inicijativa civilnog društva
Metode podučavanja
Predavanja i seminare studenti/ce prate uz powerpoint prezentacije. U seminarima se studentice i studente potiče na aktivno sudjelovanje u moderiranim raspravama. Seminarski rad piše se u obliku evaluacijske pilot-studije zadane organizacije civilnog društva na osnovu analize dostupnih dokumenata i intervjua s predstavnikom organizacije, koji studenti/ce provode, transkribiraju i kodiraju. Svoju evaluacijsku studiju polaznici/e usmeno predstavljaju na nastavi. Spomenute nastavne metode odabrane su jer omogućuju povezivanje istraživanja i nastave te nadovezivanje na ranije stečene metodološke vještine.
Metode ocjenjivanja
Pisanim ispitom utvrđuje se razina usvojenosti znanja iznesenih na predavanjima, prema obvezatnoj literaturi i bilješkama na servisu Omega. Rezultat pisanog ispita čini 60% konačne ocjene. Seminarski uradak koji se piše u fazama, određuje 40% konačne ocjene.

Obavezna literatura
  1. Bežovan, Gojko i Zrinščak, Siniša (2007.) Civilno društvo u Hrvatskoj. Zagreb: Jesenski i Turk i Hrvatsko sociološko društvo.
  2. Bežovan, Gojko (2008.) Zaklade u Hrvatskoj – uloga,razvoj i postignuća. Revija za socijalnu politiku, god. 15, br. 3, str 455-478
  3. Pérez-Díaz, Víctor (2011) Civil society: A multi-layered concept. Sociopedia.isa.
  4. Vidačak, Igor i Božić, Jasmina (2006.) “Civil Society and Good Governance in Societies in Transition: The Case of Croatia”. U: Benedek, Wolfgang (ur.) Civil Society and Good Governance in Societies in Transition (str. 55-75). Belgrade: NWV-Neuer Wissenschaftlicher Verlag GmbH i European Training and Research Centre for Human Rights and Democracy – Graz.
  5. Šprajc, I., Škrabalo M. i Božić, J. (2018). „Stručna ocjena po potrebi“: donacije javnih trgovačkih društava. Zagreb: Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj, Zbornik radova Konferencije o društveno odgovornom poslovanju, 20.-21. studeni 2018., 291-304.
  6. Šprajc, I. (2015). Načela djelovanja udruga prema Zakonu o udrugama. Pravni vjesnik, 31(1) 157-178
  7. Mance, B. (2017.) Suradnja civilnog društva i javne uprave u postupcima savjetovanja sa zainteresiranom javnošću. HKJU-CCPA, 17(1), 107–130
  8. Croatian Centre for Cooperative Entrepreneurship (2017). Godišnje izvješće o stanju zadružnog poduzetništva za 2016. godinu.
  9. Brajdić Vuković, Marija; Domazet, Mladen i Ančić, Branko (2014.) Podrška: Trajni učinak ili poticajni trenutak?: Društveni i gospodarski učinci podrški Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva. Pročitati str. 59-106
  10. Cvek, S. et al. (ur.) (2013) Naša priča: 15 godina ATTACK!-a. Zagreb: Autonomni kulturni centar. Pročitati: Uvodnik, 1997., 2009.-2012., Izbor iz upitnika i intervjua, Zašto knjiga o Attacku?
  11. Zrinščak, S., Lakoš, I. i sur.(2012) Volontiranje studenata u Zagrebu u komparativnom kontekstu. Revija za socijalnu politiku 19 (1): 25-48.
  12. European Union Agency for Fundamental Rights (2018). Challenges facing civil society organisations working on human rights in the EU http://fra.europa.eu/en/publication/2018/challenges-facing-civil-society-orgs-human-rights-eu
Dopunska literatura
  1. Matančević, Jelena i Bežovan, Gojko (2013.) Dometi i ključni čimbenici razvoja civilnog društva u Hrvatskoj temeljem tri vala istraživanja. Revija za socijalnu politiku, god. 20, br. 1.
  2. Cohen, J. L., Arato, A. Civil Society and Political Theory. Cambridge, MA: The M.I.T. Press., 1992.
  3. Edwards, Bob; Foley, Michael W. & Diani, Mario (ur.) (2001.) Beyond Tocqueville: Civil Society and the Social Capital in Comparative Perspective. Hanover: Tufts University.
  4. Šimleša, D.; Bušljeta Tonković, A.; Puđak, J. (2015). Društveno poduzetnišvo u Hrvatskoj: od prepoznavanja do primjene. Revija za sociologiju, 46(3), 271-295
  5. Peruško, Zrinjka (ur.) (2008.) Mediji, kultura i civilno društvo. Zagreb: Jesenski i Turk i Hrvatsko sociološko društvo.
  6. Reese-Schäfer, W. (2004.) „Civilno društvo i demokracija“. Politička misao, 41(3):65–79. Reese-Schaefer. W., (2004.) „J. Habermas i deliberativna demokracija“. Politička misao, 41(4):3–21.
  7. Franc, Renata; Sučić, Ines; Međugorac, Vanja i Rihtar, Stanko (2012.) Vidljivost i javna percepcija udruga u Hrvatskoj 2012. Zagreb: Institut društvenih znanosti Ivo Pilar. http://civilnodrustvo.hr/upload/File/hr/izdavastvo/digitalna_zbirka/hr_ivo_pilar.pdf
  8. Kustec Lipicer, Simona (2012.) Vrednovanje javnih politika. Zagreb, Disput. Pročitati: pogl. 6.: Metodologija vrednovanja javnih politika
  9. Srbljinović, Armano; Bakić-Tomić, Ljubica i Božić, Jasmina (2008.) „Virtual Communities as Commons: Case Study of 'Connect'“. Interdisciplinary Description of Complex Systems 6(1):37-52.
  10. Srbljinović, Armano; Boras, Damir i Božić, Jasmina (2007.) „Cooperation amplifiers or flame-war battlefields: A comparative case study of virtual communities“. U: Bakić-Tomić, Ljubica; Šimović, Vladimir i Lasker, George E. (ur.) Pre-conference proceedings of the 2nd Special Focus Symposium on CISKS: Communication and Information Sciences in the Knowledge Society (str. 20-26). Zagreb: Europski centar za napredna i sustavna istraživanja.

Izborni predmet na studijima
  1. Sociologija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  2. Sociologija, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
Fakultetska ponuda
  • Diplomski studij: Zimski semestar