Naziv
Povijest filozofije VI
Organizacijska jedinica
Odsjek za filozofiju
ECTS bodovi
3
Šifra
148133
Semestri izvođenja
ljetni
Satnica
Predavanja
30
Preduvjeti za upis i polaganje kolegija
Za upis kolegija se moraju

Cilj
Svrha kolegija je uvesti studente u područje filozofije kasnoga njemačkoga prosvjetiteljstva i njemačkoga idealizma te ih osposobiti za samostalno čitanje, studiranje i produktivno prisvajanje najznačajnijih djela njemačkoga idealizma (Kant, Fichte, Schelling, Hegel).
Sadržaj
  1. Jacobijev fideizam i naravni realizam, razumijevanje Spinoze i Kanta
  2. Spinozin i Schellingov panteizam
  3. Schellingovo poimanje odnosa filozofije prirode i transcendentalne filozofije
  4. Schellingov pojam slobode kao možnosti dobra i zla
  5. Schellingov pojam Boga i njegova odnosa spram svijeta i zla
  6. Schellingov poimanje bezdana i indiferencije onkraj principa svjetla i tame
  7. Schellingov odnos prema Schlegelovu kritičkomu poimanju panteizma
  8. Posebnost Hegelove enciklopedije kao Enciklopedije filozofijskih znanosti
  9. Hegelovo poimanje filozofije naspram posebne znanosti, umjetnosti i religije
  10. Hegelova tri stava mišljenja prema objektivitetu: metafizika, empirizam i Kant, neposredno znanje
  11. Hegelov subjektivni duh
  12. Hegelov objektivni duh: apstraktno pravo, moralnost, običajnost
  13. Hegelov apsolutni duh
  14. Hegelovo poimanje Spinoze i spinozizma te Kanta, Fichtea i Schellinga
  15. Nasljedstvo i baština njemačkoga idealizma

Ishodi učenja
  1. Opisati Jacobijev utjecaj na razvoj njemačkoga idealizma
  2. Objasniti kontekst Schellingova spisa o slobodi
  3. Prikazati i analizirati Schellingovo shvaćanje Spinoze i spinozizima
  4. Prikazati i analizirati Schellingovo poimanje slobode naspram poimanja njegovih prethodnika
  5. Opisati ustroj Hegelove Enciklopedije filozofijskih znanosti i uopće sustava filozofije
  6. Objasniti Hegelovo poimanje filozofije naspram umjetnosti i objavljene religije
  7. Analizirati i komentirari Hegelovu filozofiju duha
  8. Prepoznati sličnosti i razlike u Fichteovu, Schellingovu i Hegelovu poimanju Jastva
  9. Prepoznati sličnosti i razlike u Kantovu, Fichteovu, Schellingovu i Hegelovu poimanju prirode i svijeta
  10. Prepoznati sličnosti i razlike u Kantovu, Schellingovu i Hegelovu poimanju Boga
Metode podučavanja
Predavanja, prezentacije, zajedničke rasprave
Metode ocjenjivanja
Praćenje prisutnosti na nastavi, ispit iz njemačkoga filozofijskoga nazivlja, pismeni i usmeni ispit na kraju ljetnoga semestra

Obavezna literatura
  1. Kant, I., Kritika čistoga uma (prev. V. Sonnenfeld), Matica hrvatska, Zagreb, 1984.
  2. Fichte, J. G., Prvi i drugi uvod u nauku o znanosti i Pokušaj novoga prikaza nauke o znanosti, u: Fichte, J. G., Odabrane filozofske rasprave (prev. V. Sonnenfeld), Kultura, Zagreb, 1956., str. 167-283.
  3. Schelling, F. W. J., Filozofijska istraživanja o bitstvu čovječje slobode i predmetima koji su s time u svezi, u: Schelling, O bitstvu slobode (prev. B. Despot), cekade, Zagreb, 1985., str. 15-67.
  4. Hegel, G. W. F., Enciklopedija filozofijskih znanosti (prev. V. Sonnenfeld), Veselin Masleša / Svjetlost, Sarajevo, 1987.: Hegelovi predgovori prvomu i drugomu izdanju, Uvod (§ 1-18), „Prethodni pojam“ znanosti logike (§ 19-83), Filozofija duha (§ 377-577).
  5. Povijesni pregled filozofije njemačkoga idealizma (po izboru).
Dopunska literatura
  1. Kant, I., Prolegomena za svaku buduću metafiziku, u: Kant, I., Dvije rasprave (prev. V. D. Sonnenfeld), Matica hrvatska, Zagreb, 1953., str. 5-146.
  2. Jacobi, F. H., O Spinozinu nauku u pismima gospodinu Mosesu Mendelssohnu (prev. D. Domić), Demetra, Zagreb, 2013.
  3. Jacobi, F. H., O transcendentalnome idealizmu (prev. K. Miladinov), u: Barbarić, D. (ur.), Filozofija njemačkog idealizma, Školska knjiga, Zagreb, 1998., str. 193-203.
  4. Fichte, Johann Gottlieb, O pojmu nauka o znanosti (prev. K. Miladinov), u: Barbarić, D. (ur.), Filozofija njemačkog idealizma, Školska knjiga, Zagreb, 1998., str. 233-265.
  5. Hegel, G. V. F., Istorija filozofije III, Kultura, Beograd, 1964. (poseb. „Najnovija nemačka filozofija“ i prije „Spinoza“).
  6. Barbarić, D. (ur.), Filozofija njemačkog idealizma, Hrestomatija filozofije sv. 6, Školska knjiga, Zagreb, 1998.
  7. Hösle, Vittorio, Eine kurze Geschichte der deutschen Philosophie, Beck, München, 2013. / A Short History of German Philosophy, Princeton University Press, Princeton & Oxford, 2017.
  8. Jaeschke, Walter & Arndt, Andreas, Klassische deutsche Philosphie nach Kant. Systeme der reinen Vernunft und ihre Kritik 1785-1845, Beck, München, 2012.
  9. Windelband, Wilhelm, Povijest filozofije (prev. N. Šašel, D. Grlić, D. Pejović), Naprijed, Zagreb, 1990.

Izborni predmet na studijima
  1. Filozofija, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 4., 6., 8. semestar
  2. Filozofija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 4., 6., 8. semestar