Čovjek i sport

Naziv: Čovjek i sport
Organizacijska jedinica: Odsjek za povijest
ECTS bodovi: 5
Šifra: 81215
Semestri izvođenja: ljetni

Nastavnici

dr.sc. Tvrtko Jakovina, red. prof. (nositelj)

Satnica

Predavanja

Vježbe: tjelesna i zdravstvena kultura

Cilj

Jedan je od glavnih ciljeva kolegija Čovjek i sport upoznati studente/ice sa sportom kao fenomenom, s njegovom ulogom u društvu i njegovom važnosti za suvremenog čovjeka te njegovim utjecajem na svakodnevnicu, politiku, umjetnost, kulturu i ostale aspekte suvremenog društva. Također za cilj ima stvarati svijest kod studenata/ica o važnosti bavljenja sportom za zdravlje i cjelokupni osobni razvitak. Svojim raznolikim sadržajima iz različitih struka nastoji ukazati na iznimnu važnost interdisciplinarnog pristupa sportu kao fenomenu, ali i zdravom načinu života. Različitost profila znanstvenika izvoditelja kolegija doprinosi prikazu sporta kao otvorenog, kompleksnog i dinamičnog sustava. Studente/ice će se upoznati sa uzrocima i posljedicama današnjeg fenomena sporta s obzirom na spol, različite kulture, sa poviješću sporta kroz pregled razvoja olimpizma te s integracijom sporta i društva u svakom smislu. Osim toga, bit će upoznati i s negativnim učincima bavljenja sportom kao npr. nasilje i doping.

Sadržaj

Uvod u kolegij. Predstavljanje nastavnika. Zašto sport i zašto nam je važan?
POVIJEST: Povijest modernih olimpijskih igara. Zašto je nastao MOK? Olimpijske igre u Berlinu. Olimpijske igre u Londonu, Münchenu, Moskvi, Los Angelesu. Sport i apartheid. Nogometni rat u Srednjoj Americi. Sport i državne sankcije. Sport u Jugoslaviji i Hrvatskoj. Sport i «državotvornost».
SOCIOLOGIJA: Akteri sporta – igrači, publika i posrednici; mediji kao najznačajniji akter suvremenog sporta; navijači kao vitalan dio sportske publike; različiti oblici praćenja i potrošnje sporta. Sport između lokalnog i globalnog; kako globalizacija oblikuje polje sporta; važnost nacionalnog identiteta u sportu; izmišljanje tradicije.
FILOZOFIJA: Bioetika i sport. Tijelo, tehnologija, sport. Sraz prirodnog i artificijelnog. Primjeri suvremenih (bio)etičkih rasprava u području sporta. Biokonzervativizam i transhumanizam. Etika i sport. Slobodno vrijeme, dokolica, besposlica, rad. Čovjek kao homo ludens. Sport i vrijednosti. Natjecanja, imperativ pobjede, fair play. Filozofija sporta.
LINGVISTIKA: Jezik sportskih novinara. Jezik sporta – stil/registar. Govoriti «sportskim jezikom». «Utakmica između sporta i športa». Sportski žargon. Jezične značajke tekstova sportskih novinara.
POVIJEST UMJETNOSTI: Arhitektura i sport: povijest borilišta. Pregled tipologije sportskih borilišta od antičke Grčke do danas; utjecaj velikih sportskih manifestacija poput olimpijskih igara na arhitekturu. Sport i vizualne umjetnosti; prikazi sporta i sportaša kroz povijest, kult tijela, vizualni identitet suvremenih sportskih manifestacija.
PSIHOLOGIJA: Učenje imitacijom.
KINEZIOLOGIJA: Povijest kineziologije Kineziološki aspekti tjelesnog vježbanja. Kineziologija – edukacija, sport, rekreacija i kineziterapija.
Sve ponuđene kineziološke aktivnosti u Izvedbenom planu i programu nastavnih i izvannastavnih aktivnosti Samostalne katedre za kineziologiju na kolegiju Tjelesna i zdravstvena kultura. Više: https://omega.ffzg.hr; http://tzk.ffzg.unizg.hr/,

Ishodi učenja

steći znanje o sportu kao fenomenu
razumjeti sport kao fenomen i važnost bavljenja sportom
integrirati različite aspekte pristupa sportu i njegovim značajkama (tjelesni, kognitivni, konativni, socijalni, emocionalni...)
primijeniti sve relevantne činjenice u različitim svakodnevnim situacijama
dopuniti znanja na matičnim studijskim grupama
razviti sposobnosti samostalnog razmatranja i promišljanja o: razvoju sporta; nastanku međunarodnih sportskih tijela; tome kada i kako je dio sportova visoko profesionaliziran; tome zašto se sportska natjecanja, ali i jezik sportskih novinara, politiziraju; važnosti izgradnje sportskih borilišta u razvoju arhitekture; fenomenu navijanja, kolektivnog «sportskog» duha, psiholoških priprema i sl.
integrirati motorička znanja i vještine za samostalno tjelesno vježbanje i/ili natjecanje
povezati kineziološku aktivnost i kvalitetu životu u svim životnim stadijima

Metode podučavanja

Teorijski i praktični dio izvodi se kroz 30 predavanja i 30 vježbi, bez seminara.

PREDAVANJA:
1. izravno poučavanje (objašnjavanje cilja i motiviranje za učenje, obrada novog gradiva i/ili pokazivanje vještina, vođeno uvježbavanje i praćenje izvedbe, provjera razumijevanja, dodatno uvježbavanje i osiguravanje transfera)
2. poučavanje vođenim otkrivanjem i razgovorom
3. rasprava
4. samostalno učenje (organiziranje udžbeničkih tekstova, kritičko mišljenje, pisanje slobodnih sastavaka, rješavanje problema, metakognitivne vještine)

VJEŽBE:
1. metode prikazivanja motoričkog zadatka: metoda usmenoga izlaganja, metoda postavljanja i rješavanja, metoda oponašanja i poistovjećivanja, metoda pokazivanja (demonstracije)
2. metode učenja: sintetička, analitička, kombinirana, situacijska, vizualizacijska – nemotorička metoda
3. metode uvježbavanja: a) metoda uvježbavanja (usvajanja) nepoznatoga motoričkoga zadatka: metoda standardnoga izvođenja, metoda predvježbi, metoda ponavljanja poznatoga b) metoda uvježbavanja (usavršavanja) poznatoga motoričkoga zadatka: metoda standardno-ponavljajućega izvođenja, metoda varijabilnoga izvođenja, metoda situacijskoga izvođenja
4. metode vježbanja: intervalna metoda vježbanja, varijabilna metoda vježbanja, kontinuirana metoda vježbanja
5. metode sigurnost: metoda sprječavanja ili prevencije, metoda čuvanja ili zaštite, metoda pomaganja ili asistencije
6. metode nadzora: metoda praćenja vježbanja, metoda usmjeravanja vježbanja, metoda zaustavljanja vježbanja
7. pomoćni postupci verbalne (brojanje, slogovanje, uzvikivanje) i neverbalne (pokazivanje (gestikulacija) rukama, pljeskanje, lupkanje, glazba, zviždanje) komunikacije
8. ostalo
Odabrane metode rada koriste se po potrebi tijekom provedbe pojedinih kinezioloških aktivnosti.

Metode ocjenjivanja

Pohađanje nastave i konzultacije .Praćenje sudjelovanja u nastavi i raspravama tijekom sata. Uspjeh na kolokviju i završnom ispitu. Ispiti su pismeni, a sastoje se od većeg broja kraćih (tzv. ID) pitanja i najmanje 2 eseja u kojima student/ica treba pokazati ukupnu usvojenost informacija dobivenih na kolegiju i stavljanje istih u određeni kontekst.. Ocjenjivanje postignuća studenata/ica bit će formativno i sumativno.

Obavezna literatura

Scambler, G. (2005). Sport and Society: History. Power and Culture. (Sport i društvo: Historija, moć i kultura, Beograd: Clio 2007)
Hampton, J. (2008). The Austerity Olympics, When the Games Came to London in 1948. London: Aurum (odabrana poglavlja)
Kapuscinski, R. (2007). The Soccer War. London: Granta Books.
Mišigoj-Duraković, M. (2008). Kinantropologija – biološki aspekti tjelesnog vježbanja. Zagreb. Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Zagorac, I. (2008). ''The Body and Technology. A Contribution to the Bioethical Debate on Sport'', Synthesis philosophica 46 (2/2008), 283–295

Dopunska literatura

Silić, J. (2006). Funkcionalni stilovi hrvatskoga jezika. Zagreb: Disput. (75–96).
Anderson, B., E. Burke, B. P. (1997). Fitness za sve, Zagreb: Gopal.
Anderson, B. (2001). Stretching. Zagreb: Gopal.
Milanović, D. i sur.(1997). Priručnik za sportske trenere. Zagreb. Fakultet za fizičku kulturu Sveučilišta u Zagrebu.
Posebne tekstove na sat će donositi nastavnici svake od cjelina

Izborni predmet na studijima

Povijest, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 2., 4., 6. semestar
Povijest, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 2., 4., 6. semestar
Povijest i geografija; smjer: nastavnički, sveučilišni integrirani preddiplomski jednopredmetni studij, 6. semestar

Fakultetska ponuda

Preddiplomski studij: Ljetni semestar

ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2020. / 2021.

Čovjek i sport