ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2020. / 2021.

Sociologija nacionalne i međunarodne sigurnosti

 

Naziv
Sociologija nacionalne i međunarodne sigurnosti
Organizacijska jedinica
Odsjek za sociologiju
ECTS bodovi
6
Šifra
118211
Semestri izvođenja
zimski
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30
Seminar
30

Cilj
Cilj kolegija je osposobiti studente za ovladavanje kategorijama iz fenomenologije nacionalne i međunarodne sigurnosti, upoznati ih sa nacionalnom i međunarodnom sigurnošću kao društvenom funkcijama odnosno kao državnom funkcijom (funkcijom međunarodnog poretka), upoznati ih sa sadržajem nacionalne i međunarodne sigurnosti, instrumentima nacionalne i međunarodne sigurnosti, ugrožavanjima koja predstavljaju prijetnju nacionalnoj i međunarodnoj sigurnosti te nacionalnim i međunarodnim institucijama kojima je bavljenje pitanjima nacionalne i međunarodne sigurnosti primarni zadatak i interes. Time će studenti steći znanja potrebna za kompetentnu analizu društvenog značenja i socijetalnih dimenzija nacionalne i međunarodne sigurnosti te se osposobiti za samostalno istraživanje institucija i fenomena na tom području.
Sadržaj
  1. Sigurnost kao društvena funkcija; interdisciplinarno proučavanje sigurnosti; sociološko proučavanje sigurnosti: poredak i nejednakosti; sigurnost kao državna funkcija (funkcija međunarodnog poretka); evolucija sigurnosnih studija: strateške studije, sigurnosne studije, kritičke sigurnosne studije;
  2. Geneza nacionalne i međunarodne sigurnosti; suvremene paradigme nacionalne i međunarodne sigurnosti; nacionalna i međunarodna sigurnost i globalizacija; redefiniranje parametara nacionalne i međunarodne sigurnosti; privatizacija (nacionalne) sigurnosti
  3. Pojam nacionalne i međunarodne sigurnosti; područja nacionalne sigurnosti: socijalno, gospodarsko, političko, vojno i eko-područje
  4. Nacionalna i međunarodna sigurnost i utjecaj na gospodarstvo;
  5. Pravo države i društva na (nacionalnu) sigurnost (opstanak društva, nacije i države, teritorijalni integritet, suverenitet, kvaliteta života i nacionalni interesi);
  6. Sigurnosna dilema; obrambena dilema; socijetalna sigurnosna dilema;
  7. Tipologija sustava nacionalne sigurnosti; nacionalna sigurnost i organizacija vlasti; totalitarni, autoritarni i demokratski sustavi i nacionalna sigurnost;
  8. Nacionalna i međunarodna sigurnost i ljudska prava; nacionalna i međunarodna sigurnost i religija; nacionalna i međunarodna sigurnost i etika; nacionalna/međunarodna sigurnost i mediji i javno mnijenje;
  9. Politike i strategije nacionalne i međunarodne sigurnosti;
  10. Institucije i instrumenti nacionalne sigurnosti: gospodarski, vojni, politički, obavještajno-sigurnosni
  11. Ugrožavanja nacionalne sigurnosti: društvena uvjetovanost ugrožavanja nacionalne (i međunarodne) sigurnosti; patologija demokracije: sustavna politička korupcija terorizam, suprotnosti suvremenog svijeta, zlouporabe znanstveno-tehnoloških dostignuća, ratovi, etnički sukobi, oružje za masovno uništenje itd.;
  12. Terorizam kao središnji nacionalni i međunarodni sigurnosni (ugrožavajući) fenomen današnjice: teror i terorizam; struktura terorizma - uzroci, teroristički akti, protuterorizam, "teroriziranje terorizma"; proces terorizma; terorizam i međunarodna zajednica; paradoksi terorizma
  13. Institucije međunarodne sigurnosti: UN, NATO, EU, OESS, itd;
  14. Nacionalna sigurnost Republike Hrvatske; sigurnost Europske unije;
  15. Hrvatska u međunarodnoj sigurnosti: između nacionalnog i nadnacionalnog.

Ishodi učenja
  1. Objasniti i razumjeti temeljne kategorije iz fenomenologije nacionalne i međunarodne sigurnosti
  2. Shvatiti i analizirati suvremene sigurnosne ugroze
  3. Kritički evaluirati peterosektorski model sigurnosti
  4. Praktično primijeniti stečena znanja u pogledu instrumenata nacionalne sigurnosti
  5. Steći znanja potrebna za kompetentnu analizu društvenog značenja i socijetalnih dimenzija nacionalne i međunarodne sigurnosti
  6. Argumentirano i sustavno raspravljati o pojedinim društvenim fenomenima i problemima
  7. Kompetentno sudjelovati u timskom radu stručnjaka i interdisciplinarnom okruženju
  8. Koristiti i kritički promišljati stručnu terminologiju
  9. Koristiti koncepte i temeljne kategorije posebnih sociologija te ih povezati s različitim pristupima u analizi i istraživanju društvenih pojava
  10. Pretraživati baze podataka u svrhu prikupljanja podataka za analizu određenih društvenih pojava na lokalnoj i globalnoj razini
Metode podučavanja
Kolegij se realizira posredstvom predavanja i seminara, Nastavne metode koje će biti korištene na kolegiju su: predavanja, grupne diskusije, prezentacije te analize slučajeva (case studies i country studies).
Metode ocjenjivanja
Nakon odslušanih predavanja polaže se završni usmeni ispit. Elementi konačne ocjene (maksimalno 100 bodova) su:
a) prisustvovanje predavanjima i aktivno sudjelovanje na nastavi (pitanja, komentari, analize) - maksimalno 15 bodova;
b) prisustvovanje seminarima, konzultiranje seminarske literature i aktivno sudjelovanje na seminarskoj nastavi - maksimalno 30 bodova;
c) izrada individualnog projekta (ili seminara) što uključuje pisani izvještaj i prezentaciju njegovog sadržaja - maksimalno 15 bodova;
d) završni usmeni ispit - maksimalno 40 bodova.

Uspjeh na predmetu predstavlja zbir ostvarenih bodova, a ocjena uspjeha izvršit će se prema sljedećoj tablici:
a) izvrstan (90-100 bodova);
b) vrlo dobar (80-89 bodova);
c) dobar (60-79 bodova);
d) dovoljan (51 do 59 bodova);
e) nedovoljan (50 bodova i manje).

Obavezna literatura
  1. Bilandžić, Mirko (2019) Nacionalna sigurnost: prognoziranje ugroza, Zagreb: Despot infinitus.
  2. Bourbeau, Philippe (2015)(ed.) Security: Dialogue across Disciplines, Cambridge: Cambridge University Press.
Dopunska literatura
  1. Boot, K.; Wheeler, J. N. The Security Dilemma: Fear, Cooperation and Trust in World Politics. New York: Palgrave Macmillan, 2008.
  2. Born, H; Leigh, I. Postizanje odgovornosti u obavještajnoj zajednici: Pravni standardi i najbolji načini nadzora obavještajnih agencija, Ženevski centar za demokratski nadzor nad oružanim snagama, 2005.
  3. Buzan, B.; Hansen, L. The Evolution of International Security Studies, Cambridge: Cambridge University Pres, 2009.
  4. Cavelty, D. M.; Mauer, V. (eds.) The Routledge Handbook of Security Studies, Abingdon/New York: Routledge Taylor & Francis Group, 2010.
  5. Hagmann, J. (In-)Security and the Production of International Relations: The politics of securitisation in Europe. London and New York: Routledge, Taylor & Francis Group, 2015.
  6. Hough, P.; Malik, S.; Moran, A.; Pilbeam, B. (2015) International Security Studies: Theory and practice, New York/ Abingdon: Routledge.
  7. Kasapović, M. (ur.): Bliski istok: politika i povijest, Zagreb: Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, 2016.
  8. Patton, K. Socio-Cultural Intelligence: A New Discipline in Intelligence Studies. New York: Bloomsbury, 2010.
  9. Williams, D. P. (ed.) Security Studies: An Introduction, London and New York: Routledge, Taylor & Francis Group, 2008.
  10. Villumsen Berling, T.; Bueger, C. (eds.) Security Expertise: Practice, power, responsibility, London/New York: Routledge, Taylor and Francis Group, 2015

Izborni predmet na studijima
  1. Sociologija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  2. Sociologija, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
Fakultetska ponuda
  • Diplomski studij: Zimski semestar