ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2020. / 2021.

Sociologija obrazovanja (NM)

 

Naziv
Sociologija obrazovanja (NM)
Organizacijska jedinica
Centar za obrazovanje nastavnika
ECTS bodovi
4
Šifra
120102
Semestri izvođenja
ljetni
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30

Cilj
Kroz teorijske perspektive i empirijske studije upoznati polaznike kolegija s temama i problemima koji se odnose na obrazovanje i funkcioniranje školskih sustava unutar različitih socijalnih okruženja. Povezujući obilježja suvremenog društva i kulture s obrazovanjem, studenti stječu temeljno razumijevanje mnogih ključnih socijalnih procesa i fenomena u području školovanja. Analizirajući socijalne uvjete obrazovanja, refleksiju školstva na stratifikacijski sustav, socijalni ustroj obrazovnih institucija te različite koncepcije i trendove u obrazovanju, studenti će lakše uočiti moguće probleme u procesu obrazovanje te jasnije sagledati socijalne posljedice nastavničkog rada a što u konačnici pridonosi njihovoj većoj kompetentnosti za nastavničku ulogu.
Sadržaj
  1. UVOD U KOLEGIJ - upoznavanje studenata s obvezama i organizacijom kolegija; prikaz tema; razgraničenje diskursa sociologije obrazovanja spram drugih područja; pojašnjenje osnovnih pojmova; povijesni i kulturološki pregled obrazovanja.
  2. TEORIJSKE PERSPEKTIVE OBRAZOVANJA I dio - sociološki klasici o obrazovanju; funkcionalistička perspektiva i uloga obrazovanja;
  3. TEORIJSKE PERSPEKTIVE OBRAZOVANJA II dio - liberalne, socijaldemokratske perspektive obrazovanja i konfliktna perspektiva obrazovanja;.
  4. TEORIJSKE PERSPEKTIVE OBRAZOVANJA III dio - interakcionističko polazište i obrazovanje, nova desnica i obrazovanje; postmodernistički pristup obrazovanju
  5. SOCIJALNI I ORGANIZACIJSKI ASPEKTI ŠKOLSKOG SUSTAVA – interakcija i grupna dinamika; socijalne mreže; aspekti komunikacije; osobni i socijalni identitet; interakcije u školskom okruženju, organizacijski aspekti obrazovanja
  6. MLADENAČKE SUBGRUPE I OBRAZOVANJE – matična kultura, subkultura i kontrakultura; obilježja pojedinih subkultura mladih; mladenačke vrijednosti i obrazovanje; socijalni identitet;
  7. KLASNA PRIPADNOST I OBRAZOVNO POSTIGNUĆE – školovanje i socijalna struktura; socijalna stratifikacija i mobilnost; teorija socijalnog zatvaranja; jednakost obrazovnih šansi; klasa i obrazovno postignuće; elite i obrazovni uspjeh;, teorijska objašnjenja obrazovne nejednakosti.
  8. RODNA I ETNIČKA PRIPADNOST I OBRAZOVNO POSTIGNUĆE – statistike o rodu i obrazovnim postignućima; teorijska objašnjenja rodne nejednakosti; empirijske studije; etnička pripadnost i obrazovna postignuća; rasna diskriminacija i obrazovanje;
  9. ROMI I OBRAZOVNO POSTIGNUĆE I INTEGRACIJA - case study: obrazovanje Roma, integracija Roma u obrazovnom sustavu
  10. OBRAZOVNI SUSTAV I GLOBALIZACIJA – struktura obrazovanja; komparacija obrazovnih sustava; struktura institucija; masovno obrazovanje; reforme obrazovanja; moć i obrazovanje; demografija obrazovanja; globalizacija;; obrazovanje i društveni razvoj.
  11. ZAPOŠLJAVANJE, NEZAPOSLENI I OBRAZOVANJE – obrazovni uspjeh, zanimanje i zapošljavanje; diskriminacija pri zapošljavanju; nezaposlenost; nezaposleni i problemi obrazovanja.
  12. TRŽIŠTE RADA I OBRAZOVNI ISHODI - tehnološke promjene i obrazovanje, obrazovni ishodi i kompetencije, kredencijalizam, efikasnost obrazovanja, gospodarstvo i obrazovni sustav
  13. OBRAZOVNI KURIKULUM, IDEOLOGIJA I DRUŠTVENE VRIJEDNOSTI – osnovni pojmovi i koncepti kurikuluma; obrazovanje i ideologija; vrijednosti i obrazovanje.
  14. ALTERNATIVNO OBRAZOVANJE – radikalna pedagogija; noviji trendovi i ideje obrazovanja; permanentno obrazovanje.
  15. ZAVRŠNO PREDAVANJE – pregled obrađenog gradiva, studentska evaluacija kolegija; podjela potpisa studentima.

Ishodi učenja
  1. student će razumjeti socijalne procese povezane s obrazovanjem i školom kao institucijom
  2. student će prepoznati stratifikacijske strukture u razredima
  3. student će uočavati različita obrazovna postignuća s obzirom na spol, rod i etničku pripadnost učenika i razumjeti njihove uzroke
  4. student će moći analizirati društvene mreže i napraviti sociograma između učenika
  5. student će moći razumjeti širu sliku obrazovnog sustava
  6. student će moći identificirati socijalne posljedice obrazovanja
Metode podučavanja
predavanja
Metode ocjenjivanja
kolokviji i pismeni ispit sa zatvorenim i otvorenim tipom pitanja, uključujući višestruke moguće odgovore te prema potrebi usmeni ispit za propitivanje razine razumijevanja

Obavezna literatura
  1. Haralambos, H. (2002); Sociologija: teme i perspektive; Zagreb: Golden Marketing, str. 774-882.
  2. Lesourne, J. (1993); Obrazovanje i društvo: izazovi 2000. godine, Educa, Zagreb, str. 79-104.
  3. Bejaković, P. (2008); Uloga obrazovnog sustava u postizanju zapošljivosti i konkurentnost radne snage u Hrvatskoj; u zborniku: Pilić, Š.; Obrazovanje u kontekstu tranzicije, BSV, Split, str. 207-232
Dopunska literatura
  1. V. Vujčić, (1990); Obrazovne šanse, Školske novine, Zagreb,
  2. Flere, S. (ur.) (1986); Proturječja suvremenog obrazovanja. Ogledi iz sociologije obrazovanja. Zagreb: RZ RKSSO.
  3. Cifrić, I. (1990); Ogledi iz sociologije obrazovanja. Zagreb: Školske novine.
  4. Pastuović, N. (1999); Sociologija cjeloživotnog obrazovanja i odgoja. U: Edukologija: Integrativna znanost o sustavu cjeloživotnog obrazovanja i odgoja. Zagreb: Znamen. Str: 316-417.

Izborni predmet na studijima
  1. Informacijske znanosti, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  2. Kroatistika, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  3. Povijest, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  4. Talijanistika, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  5. smjer Nastavnički, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij, 2. semestar
  6. Fonetika, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  7. Informacijske znanosti, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  8. Anglistika, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  9. Češki jezik i književnost, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  10. Francuski jezik i književnost, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  11. Germanistika, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  12. Kroatistika, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  13. Povijest umjetnosti, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  14. Slovački jezik i književnost, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  15. Sociologija, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  16. Španjolski jezik i književnost, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  17. Talijanistika, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  18. Filozofija, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  19. Grčki jezik i književnost, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  20. Latinski jezik i književnost, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  21. Ruski jezik i književnost, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  22. Ukrajinski jezik i književnost, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij