Naziv
Teatrologija i dramatologija: Suvremeni hrvatski redatelji
Organizacijska jedinica
Odsjek za komparativnu književnost
ECTS bodovi
6
Šifra
131863
Semestri izvođenja
ljetni
Satnica
Predavanja
30
Seminar
15

Cilj
Kolegij će predstaviti izbor prepoznatljivih redateljskih estetika na suvremenoj hrvatskoj sceni koje rezultiraju različitim umjetničkim izvedbama: od društveno-angažiranih preko razvojnih do istraživačko-obrazovnih. Kao uvod u naslovnu građu poslužit će analiza režije kao kreativne funkcije koju osim osobe redatelja može preuzeti i dramski pisac, glumac, čitav ansambl ili gledatelj – na primjerima kazališnih praksi suvremenih europskih redatelja. Tome će se pridružiti i kratki pregled značajnih etapa u razvoju kazališne režije u Hrvatskoj.
Sadržaj
  1. Uvodno konstituiranje kolegija
  2. Režija kao kreativna funkcija u europskom kontekstu
  3. Na tragu meiningenskoga realizma: Stjepan Miletić
  4. Moderna režija: Ivo Raić
  5. Branko Gavella
  6. Redatelji „postgavelijanci“: Kosta Spaić – Dino Radojević – Božidar Violić – Georgij Paro
  7. Branko Brezovec
  8. Ivica Boban
  9. Boris Bakal
  10. Rene Medvešek
  11. Ivica Buljan
  12. Bobo Jelčić / Nataša Rajković
  13. Borut Šeparović
  14. Oliver Frljić
  15. Predrok

Ishodi učenja
  1. opisati najvažnije posebnosti kazališne režije kao kreativne funkcije unutar kazališnoga kolektiva
  2. opisati povijesni razvoj kazališne režije u hrvatskome kazalištu
  3. nabrojiti izdvojene predstavnike suvremene redateljske scene u Hrvatkoj i njihova glavna djela te opisati njihove najvažnije značajke
Metode podučavanja
Predavanja
Metode ocjenjivanja
Usmeni ispit

Obavezna literatura
  1. Batušić, Nikola. 1983. Gavella. Književnost i kazalište. Grafički zavod Hrvatske: Zagreb
  2. Blažević, Marin. 2002./2003. „Dvojbe (oko) teatra“. Frakcija. 26-27: 98-115.
  3. Blažević, Marin. 2007. Razgovori o novom kazalištu 1 i 2. CDU: Zagreb
  4. Blažević, Marin. 2012. Izboren poraz. Zagreb: Disput. str.188-198.
  5. Boban, Ivica. 2012. „O site and time specific / prostorom i vremenom određenim predstavama Kazališne radionice Pozdravi u Dubrovniku: kazališni jezik ambijenta u suigri s ostalim jezicima kazališnoga čina“. Kazalište. Časopis za kazališnu umjetnost. XV/51-52: 44-61.
  6. Bogner-Šaban, Antonija. 2011. Kazalište u povijesti i pamćenju. Rasprave, osvrti, sjećanja. Matica hrvatska: Osijek.
  7. Bogner-Šaban, Antonija. 2018. Ivo Raić – hrvatski i europski glumac i redatelj. Zagreb: HAZU. str. 119-142.
  8. Buljan, Ivica. 2018. „Rasuti tereti“. Kazalište. Časopis za kazališnu umjetnost. XXI/73-74: 60-70.
  9. Delgado, Maria M. i Rabellato, Dan, ur. 2010. Contemporary European Theatre Directors. Routledge: Abingdon i New York
  10. Frljić, Oliver. 2009. „Ispitivanje dobrog“. Kazalište. Časopis za kazališnu umjetnost. XII/37-38: 150-157.
  11. Gašparović, Darko. „Kompleks obitelji u redateljskome opusu Olivera Frljića“ u: Hećimović, Branko, prir. Krležini dani u Osijeku: Kompleks obitelj i četvrt stoljeća tranzicije i globalizacije u hrvatskoj drami i kazalištu. Zagreb-Osijek: HAZU, HNK u Osijeku, Filozofski fakultet Osijek. str.213-224.
  12. Gavella, Branko. 2005. Teorija glume. Od materijala do ličnosti. CDU: Zagreb.
  13. Ivanković, Hrvoje, ur. 2019. Grad-pozornica Georgija Para. Disput: Zagreb
  14. Marjanić, Suzana. „Artivizam kazališne skupine Montažstroj: postdramski primjer A gdje je revolucija, stoko?“. Arti musices: hrvatski muzikološki zbornik. 46/2: 259-276.
  15. Miletić, Stjepan. 1978. Hrvatsko glumište. Centar za kulturnu djelatnost SSO: Zagreb
  16. Petranović, Martina. 2013. Na sceni i oko nje. Studije o hrvatskoj drami i kazalištu. Oksimoron: Osijek
  17. Pejović, Katarina. 2004. „Bakal, Boris. Navigator izmještanja i diskontinuiteta – portret multimedijalnog umjetnika“. Up&Underground Art Dossier. 7-8: 18-33.
  18. Rogošić, Višnja. 2015. „Obitelj izvođača u predstavama Bobe Jelčića i Nataše Rajković“ u: Hećimović, Branko, prir. Krležini dani u Osijeku: Kompleks obitelj i četvrt stoljeća tranzicije i globalizacije u hrvatskoj drami i kazalištu. Zagreb-Osijek: HAZU, HNK u Osijeku, Filozofski fakultet Osijek. str. 203-212.
  19. ogošić, Višnja. 2016. “Odmor publike od povijesti“ u: Senker, Boris i Glunčić-Bužančić, Vinka, ur. Dani Hvarskoga kazališta. Publika i kritika. Zagreb – Split: HAZU – Književni krug Split. 42/1: 345-365.
  20. Senker, Boris. 1984. Sjene i odjeci. Kazališni ogledi i studije. Znanje: Zagreb.
  21. Senker, Boris. 2013. „O redateljima postgavelijanske generacije – 30 godina poslije“ u: Senker, Boris i Glunčić-Bužančić, Vinka, ur. Dani hvarskoga kazališta. Građa i rasprave o hrvatskoj književnosti i kazalištu. Gavella – riječ i prostor. HAZU – Književni krug: Zagreb – Split. 39/1: 411-439.
  22. Senker, Boris. 2019. „Kosta Spaić i Dramsko kazalište Gavella“ Kazalište. Časopis za kazališnu umjetnost. XXII/77: str. 22-27.
  23. Šeparović, Borut. 2011. „Protunapad“. Kazalište. Časopis za kazališnu umjetnost XIV/47-48: 66-77.
Dopunska literatura

Izborni predmet na studijima
  1. Komparativna književnost, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij, 2., 4. semestar
  2. Komparativna književnost, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 2., 4. semestar
Fakultetska ponuda
  • Diplomski studij: Ljetni semestar