Naziv
Teorija književnosti: Lacan i lakanovci
Organizacijska jedinica
Odsjek za komparativnu književnost
ECTS bodovi
6
Šifra
125621
Semestri izvođenja
ljetni
Satnica
Predavanja
30
Seminar
15

Cilj
Cilj je ovoga kolegija ponuditi studentima razjašnjenje psihoanalitičke teorije Jacquesa Lacana i ukazati na načine njezine primjene u tumačenjima književnosti i kulture. Kolegij uključuje predavanja (2 sata) koja će biti posvećena razjašnjavanju psihoanalitičke teorije Jacquesa Lacana. Lacanov «povratak Freudu», Lacanova strukturalistička paradigma, osnovni pojmovi lakanovske psihoanalize. Kritički osvrti na lakanovsku psihoanalitičku teoriju. Primjena lakanovske psihoanalize na pojedina književna djela (Poe, Shakespeare, Sofoklo) te popularnu kulturu. Na seminaru (1 sat) će se tumačiti pojedini Lacanovi tekstovi.
Sadržaj
  1. 1. Uvodno predavanje
  2. Freudova psihoanaliza Freud, Autobiografija Freud, Raščlamba psihičke ličnosti
  3. Freudova psihoanaliza: smisao Lacanova «povratka Freudu» Matijašević, Sigmund Freud (Strukturiranje nesvjesnog)
  4. Narcizam, Imaginarno i «stadij zrcala» Lacan, Stadij zrcala
  5. Simboličko i revizija Edipovog kompleksa; Lacanov strukturalizam Lacan, Edipov kompleks Lacan, Introduction of the big Other; Desire, Life and Death
  6. Imaginarno i Simboličko Lacan, Ukradeno pismo; Par ili nepar: onkraj intersubjektiviteta Felman, On Reading Poetry: Reflections on the Limits and Possibilities of Psychoanalytic Approaches
  7. Lacanovo tumačenje neuroza i psihoza: paranoja-zločin sestara Papin-slučaj 'Aimée' Lacan, Paranoična psihoza i njezin odnos prema ličnosti Lacan, The Crime of the Papin Sisters Ana Fazekaš, Papin-Lacan-Genet
  8. Lacanovo tumačenje Hamleta; histerija i žalovanje u Lacana Lacan, Žudnja i interpretacija žudnje u Hamletu
  9. Psihoanalitička etika žudnje na primjeru Antigone Lacan, Bit tragedije - Antigonin sjaj Lacan, The Paradoxes of Ethics
  10. Simboličko i Realno; Lacanov poststrukturalizam Lacan, Značenje falusa F. Declercq, Lacan's Concept of the Real of Jouissance
  11. Lacan filozof: stvaranje psihoanalitičkog subjekta Elliott, Poststrukturalistička tjeskoba
  12. Slavoj Žižek: Hegel-Marx-Lacan Slavoj Žižek, Kako je Marx otkrio simptom?
  13. Postedipski problem: kriza edipskog identiteta Slavoj Žižek, Kamo Edipe?
  14. Tumačenja kulture slovenskih lakanovaca S. Žižek, Dva načina kako izbjeći Realno žudnje S. Žižek, Sedam velova paranoje S. Žižek, You May
  15. Zaključna razmatranja

Ishodi učenja
  1. Prepoznavati temeljne pojmove lakanovske psihoanalitičke teorije
  2. Moći definirati dvadeset temeljnih pojmova lakanovske psihoanalize
  3. Metodološki objasniti tri različita primjera primjene lakanovske teorije na književnost
  4. Objasniti instancije lakanovskog subjektiviteta, odnosno pojmove ega, subjekta i Ja na odabranim primjerima iz književnosti i filma
Metode podučavanja
Predavanja i seminar u manjim grupama (5-6 polaznika)
Metode ocjenjivanja
Ispitni esej minimalnog opsega 3500 riječi.

Obavezna literatura
  1. Declercq, Frédéric, 2004, „Lacan's Concept of the Real of Jouissance: Clinical Illustrations and Implications“, Psychoanalysis, Culture & Society, br. 9. Elliott, Anthony, 2002, „Poststrukturalistička tjeskoba“(„Post-Structuralist Anxiety“), u Psychoanalytic Theory, Oxford: Blackwell. Fazekaš Ana, 2016. „Diskurzivne tvorbe zločina: Papin-Lacan-Genet“. Književna smotra, sv. 48, br. 179 (1). Felman, Shoshana, 1988, „On Reading Poetry: Reflections on the Limits and Possibilities of Psychoanalytic Approaches“, u The Purloined Poe: Lacan, Derrida & Psychoanalytic Reading, prir. J. P. Muller i W. J. Richardson, Baltimore i London: The Johns Hopkins University Press. Freud, Sigmund, 1970, Autobiografija, Zagreb: Zora. Freud, Sigmund, 1970, „Raščlamba psihičke ličnosti“, u Nova predavanja za uvod u psihoanalizu, Sabrana dela S. Freuda (knjiga Osma), Beograd: Prosveta. Lacan, Jacques, 1980, „The Mirror-Stage as Formative of the Function of the I“, u Écrits, prij. Alan Sheridan, London: Routledge. Lacan, Jacques, 1980, „The Signification of Phallus“, u Écrits, prij. Alan Sheridan, London: Routledge. Lacan, Jacques, 1991, „Introduction of the big Other“; „Desire, Life and Death“, u Seminar II: The Ego in Freud's Theory and in the Technique of Psychoanalysis, London, New York: Norton. Lacan, Jacques, 1992, „The Essence of Tragedy“; „The Paradoxes of Ethics“, u Seminar VII : The Ethics of Psychoanalysis, London, New York: Norton. Lacan, Jacques, 2000, „Antigonin sjaj“, T&T, 7-8. Lacan, Jacques, 2001, „Edipov kompleks“, Tvrđa, 1-2. Lacan, Jacques, 2001, „Žudnja i interpretacija žudnje u Hamletu“, Zbornik Trećeg programa hrvatskog radija, br. 59. Lacan, Jacques, 2002, „Paranoična psihoza i njezin odnos prema ličnosti“, Tvrđa, 1-2, 2002. Lacan, Jacques, 2004, „Ukradeno pismo“; „Par ili nepar: onkraj intersubjektiviteta“, Zbornik Trećeg programa hrvatskog radija, br. 62. Lacan, Jacques, „Motives of Paranoiac Crime: The Crime of the Papin Sisters“, www.lacan.com Žižek, Slavoj, 1999, „Dva načina kako izbjeći Realno žudnje“, Zbornik Trećeg programa hrvatskog radija, 55-56. Žižek, Slavoj, 1999, „You May“, London Review of Books, sv. 21, br. 6. Žižek, Slavoj, 2001, „Kamo ideš Edipe?“, Tvrđa, 1-2. Žižek, Slavoj, 2002, „Kako je Marx otkrio simptom?“, u Sublimni objekt ideologije, Zagreb: Arkzin. Žižek, Slavoj, 2002, „Sedam velova
Dopunska literatura
  1. Eagleton, Terry, 1987, „Psihoanaliza“, u Književna teorija, Zagreb: SNL. Evans, Dylan, 1996, An Introductory Dictionary of Lacanian Psychoanalysis, London: Verso. Laplanche, Jean i Pontalis, Jean-Baptiste, 1992, Rječnik psihoanalize, Zagreb: Naprijed. Matijašević, Željka, 2006, Strukturiranje nesvjesnog: Freud i Lacan, Zagreb: AGM. Wright, Elizabeth, 1998, „Structural psychoanalysis“, u Psychoanalytic Criticism, Cambridge: Polity. Žižek, Slavoj, 1991, Looking Awry - An Introduction to Jacques Lacan through Popular Culture, Cambridge, Mass.: MIT Press.

Izborni predmet na studijima
  1. Komparativna književnost, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij, 2., 4. semestar
  2. Komparativna književnost, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 2., 4. semestar
Fakultetska ponuda
  • Diplomski studij: Ljetni semestar