ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2020. / 2021.

Uvod u etnologiju

 

Naziv
Uvod u etnologiju
Organizacijska jedinica
Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju
ECTS bodovi
5
Šifra
66524
Semestri izvođenja
zimski
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30
Seminar
30

Cilj
Cilj kolegija je dati uvid u dinamiku povijesnog razvoja discipline s obzirom na temeljne pojmove i koncepte u okviru teorijskih pristupa i konteksta u kojima su nastali te u odnosu na srodne discipline. Prikazom pojedinih pravaca, značajnih predstavnika i razdoblja prate se osnovne značajke znanosti i znanstvenoga rada, opći predmet etnologije, pristupi etnološki relevantnim aspektima predmeta. Kolegij nudi teorijsko znanje o kulturi kao fenomenu i o kulturnim procesima, te potiče na razumijevanje i razvijanje senzibiliteta prema kulturnoj raznolikosti i različitosti kulturnih perspektiva. Studente se upoznaje i s temeljnim etičkim smjernicama struke i znanstvenoga rada uopće.
Sadržaj
  1. Uvod: pregled tema kolegija; pojašnjenje propisane literature; preciziranje studentskih obveza
  2. Temeljni pojmovi - znanost: definicija i značajke, znanstvene metode (opće i specifične metode znanosti, indukcija, dedukcija), multidisciplinarnost, interdiciplinarnost, transdisciplinarnost, teorija, podjela znanosti, znanstveno područje, polje i grana, znanstveni rad i stručni rad
  3. Temeljni pojmovi - disciplina: etnologija, kulturna antropologija, socijalna antropologija, antropologija, folkloristika, etnografija, etnološke metode, dijakronija i sinkronija, pojam emskog i etskog pristupa, etika u etnologiji
  4. Temeljeni pojmovi discipline - kultura: definicije, temeljne značajke kulture kao fenomena, kulturni procesi i reakcije, etnocentrizam i kulturni relativizam. Spoznavanje svijeta i pojam stereotipa
  5. Postavljanje problema postanka i razvoja kulture u starim civilizacijama I: Mezopotamja, Egipat, Feničani, antička Grčka, rimska znanost
  6. Postavljanje problema postanka i razvoja kulture u starim civilizacijama II: ranokršćanski mislioci, Bizant, arapski svijet
  7. Srednjovjekovnoi pristupi znanosti i kulturi: doba otkrića i humanističke obnove; Osnove moderne znanosti (D. Scotus, R. Bacon, F. Bacon, R. Descartes) i obnova historijske znanosti (Ibn Khaldum, Jean Bodin)
  8. Prosvjetiteljska strujanja i nastanak izvaneuropske etnologije kao zanosti o povijesti kulture čovječanstva (A. C. Chavannes); barokni slavizam i prva definicija etnologije A. F. Kollára
  9. Nastanak narodoslovlja u romantizmu
  10. Etnološki evolucionizam i klasici etnologije (E. B. Tylor, L. H. Morgan, J. G. Frazer)
  11. Difuzionizam i kulturnopovijesna etnologija (F. Ratzel, F. Graebner, W. Schmidt)
  12. 20. st. i utemeljitelji današnje discipline I: E. Durkheim, M. Maus, Franz Boas i njegovi učenici
  13. 20. st. i utemeljitelji današnje discipline I: britanski funkcionalizam (A. R. Radcliffe Brown, B. K. Malinowski)
  14. 20. st. i utemeljitelji današnje discipline III: francuski strukturalizam (Lévi-Strauss)
  15. Zaključak kolegija: diskusija, interna evaluacija, upute za ispit

Ishodi učenja
  1. definirati temeljne pojmove i koncepcije u etnologiji te objasniti njihove odnose
  2. koristiti stručne etnološke i kulturnoantropološke pojmove
  3. prepoznati i objasniti različita poimanja etnologije i njezina predmeta istraživanja u povijesti discipline
  4. odrediti i objasniti različite istraživačke motive u protoetnološkoj povijesti
  5. objasniti i usporediti temeljne etnološke pravce i škole do sredine 20. st.
  6. definirati i objasniti opća obilježja kulture kao fenomena
  7. definirati, objasniti i usporediti kulturne procese
  8. objasniti temeljne metode etnološkog istraživanja te njihove prednosti i nedostatke
  9. raspraviti etnološki doprinos i specifičnosti etnološke etike u razumijevanju kulturnih različitosti
  10. koristiti temeljne vještine u radu s računalima za stručne i znanstvene potrebe
  11. prepoznati i uvažavati kulturne različitosti
  12. koristiti temeljne vještine u radu s računalima za stručne i znanstvene potrebe
  13. primijeniti vještine učenja za nastavak studija na višoj razini
  14. definirati osnovne pojmove u etnologiji i objasniti njihove odnose
  15. raspraviti koncept kulture i njenu dinamičnost
  16. identificirati i objasniti vrste kulturnih interakcija i utjecaja
  17. objasniti temeljne metode etnološkog istraživanja te njihove prednosti i nedostatke
  18. odrediti i objasniti različite istraživačke motive u protoetnološkoj povijesti
  19. prepoznati i objasniti različita poimanja etnologije i njezina predmeta istraživanja od formiranja discipline do danas
  20. objasniti i usporediti temeljne etnološke pravce i škole do sredine 20. st.
Metode podučavanja
Nastava se sastoji od predavanja, seminarskih radionica i vođenih rasprava. Kontinuirano i aktivno praćenje nastave potiče se iniciranjem diskusija o pojedinim etnološkim pojmovima, pristupima i problemima na temelju etnografskih primjera. U okviru seminarskoga dijela nastave studenti uvježbavaju usmeno i konstruktivno izlaganje zadane teme uz korištenje računala te aktivno sudjeluju u vođenoj raspravi.
Metode ocjenjivanja
Evidentira se redovitost pohađanja nastave, kvaliteta seminarskog rada i aktivnost u vođenim raspravama na nastavi te uspjeh na pisanom ispitu. Ocjena se formira prema omjeru: pisani ispit 80%; izlaganje na seminarskoj radionici, aktivnosti i dolasci 20%. Posebno se stjecanje ishoda 8. - 12. provjerava u okviru seminarskih radionica, dok se stjecanje ostalih ishoda provjerava pisanim ispitom.

Obavezna literatura
  1. BURKE, Peter. 1991. Junaci, nitkovi i lude. Narodna kultura predindustrijske Evrope. Zagreb: Školska knjiga (odabrana poglavlja)
  2. ERIKSEN, Thomas H. 2001. Small Places, Large Issues - An Introduction to Social and Cultural Anthropology. London – Sterling: Pluto Press
  3. ERIKSEN, Thomas H. i F. S. Nielsen. 2001. A History of Anthropology. London – Sterling: Pluto Press
  4. MOORE, Jerry D. 2002. Uvod u antropologiju: teorije i teoretičari kulture. Zagreb: Jesenski i Turk
Dopunska literatura
  1. BELAJ, Vitomir. 1989. "Plaidoyer za etnologiju kao historijsku znanost o etničkim skupinama". Studia ethnologica, vol.1:9-17.
  2. ČAPO, Jasna. 1991. "Hrvatska etnologija, znanost o narodu ili o kulturi?" Studia ethnologica, vol. 3:7-15
  3. ČAPO ŽMEGAČ, Jasna. 1993. "Etnologija i/ili (socio)kulturna antropologija". Studia ethnologica Croatica, vol.5:11-25
  4. ČAPO ŽMEGAČ, Jasna, Valentina GULIN ZRNIĆ, Goran Pavel ŠANTEK. 2006. "Etnologija bliskoga: poetika i politika suvremenih terenskih istraživanja". U: Etnologija bliskoga: poetika i politika suvremenih terenskih istraživanja. Zagreb: Jesenski i Turk, 3-52
  5. KUPER, Adam. 2004. Anthropology & Anthropologists. New York: Routledge.
  6. LÉVI-STRAUSS, Claude. 1989. Strukturalna antropologija. Zagreb: Stvarnost
  7. MALINOWSKI, Bronislaw. 1979. Argonauti zapadnog Pacifika. Beograd: XX vek
  8. MEAD, Margaret. 1978. Sazrevanje na Samoi. Beograd: Prosveta
  9. PRICA, Ines. 2001. Mala europska etnologija. Zagreb: Golden marketing
  10. RIHTMAN-AUGUŠTIN, Dunja. 2001. Etnologija i etnomit. Zagreb: Naklada PUBLICA
  11. ROGAN, Bjarne. 2008. "The troubled past of European Ethnology. SIEF and International Cooperation from Prague to Derry". Ethnologia Europaea 38/1: 66-78
  12. ROTH, Klaus. 1996. "European ethnology and intercultural communication" Ethnologia Europaea, 26/1: 3-16
  13. ZEBEC, Tvrtko. 2010. "Etika u etnologiji / kulturnoj antropologiji". Etnološka tribina 32:15-52
  14. BARNARD, Alan. 2004. History and Theory in Anthropology. Cambridge: Cambridge University Press

Obavezan predmet na studijima
  1. Antropologija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1. semestar
  2. Etnologija i kulturna antropologija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1. semestar