Naziv
Uvod u slavensku arheologiju
Organizacijska jedinica
Odsjek za arheologiju
ECTS bodovi
3
Šifra
64094
Semestri izvođenja
zimski
Satnica
Predavanja
30

Cilj
U predavanjima se razmatra najstarija povijest (1. - 6. st.) naroda istočne i srednje Europe koji nisu spomenuti u antičkim pisanim izvorima. Arheološka istraživanja jedina su koja nam pokazuju kako se odvijala najstarija povijest tih skupina i naroda - govore nam o jednom zasebnom svijetu na rubovima rimske civilizacije. Cilj predavanja je da se na temelju suvremenih arheoloških istraživanja pokuša rekonstruirati što se događalo u šumskoj i šumsko-stepskoj zoni istočne i srednje Europe, kako je došlo do slaganja i oblikovanja pojedenih skupina i naroda što je dovelo do njihove integracije, međusobnih veza, pojave zajedničkog jezika, slične arheološke kulture i napokon iseljavanja. Pokušat će se iznijeti dosezi drugih znanosti u interpretaciji tih događaja prije svega lingvistike, etnografije i historije. Mnoga temeljna pitanja iz najstarije povijesti tih ljudi obiluje često proturječnim mišljenjima, pretpostavkama koje valja prezentirati i objasniti kako bi se moglo ozbiljno pristupiti rješavanju problema. Problem nastanka, oblikovanja i pojave Slavena, njihova rana povijest razmatra se zajedno poviješću drugih skupina i naroda u tome podneblju. Arheološke kultura su utjecale jedne na druge, postoje slični procesi, ali i velike kulturološke razlike prisutne u svakodnevnom životu. Jedne dobro poznajemo i čini nam se da ih možemo pripisati pojedinim u antičkim pisanim izvorima spomenutim narodima, a druge uopće ne primjećujemo u ranoj fazi njihova postojanja. O njima nitko ne piše! Etničke interpretacije, pogotovo u ovakvim turbulentnim vremenima kao što je to bila seoba naroda rijetko su nedvosmislene, uvijek su više-manje upitne i podložne konstantnom propitivanju. Proučavanjem arheoloških kultura istočne i srednje Europe doznajemo najstariju povijest različitih skupina i naroda koji na povijesnu scenu izlaze u različitim razdobljima. Oni će zauzeti velika područja zapadne, srednje i južne Europe. U predavanjima će se objasniti tipologija pojedinih vrsta arheološke građe i objasniti te navesti glavna obilježja arheoloških kultura prije i nakon pojave povijesnih Slavena. U okviru povijesti naroda istočne Europe govorit će se i o Hrvatima i njihovoj najstarijoj povijesti. Arheologija Slavena pa tako i arheologija Hrvata ispituje krajnje mogućnosti arheološke metode i interpretacije.
Sadržaj
  1. Nošnja i promjena u nošnji / Fibule i lučne („slavenske“) fibule
  2. Počeci slavenskog naseljavanja i zauzimanja sjeverne, srednje i južne Europe / povijesni izvori
  3. Avari i Slaveni / arheološke interpretacije
  4. Prodor Avara u srednju Europu / kratka povijest Avara / osnovna periodizacija Karpatska kotlina prije dolaska Avara/ materijalna kultura / povijesni izvori
  5. Srednjeavarsko doba / Samov savez, / Unutrašnja kriza i nove seobe/ Kasnoavarsko doba. Problemi avarsko-slavenske simbioze i granice kulturnih utjecaja
  6. Pad i napuštanja rimske Dalmacije / dolazak Hrvata / Hrvati - seoba i problemi etnogeneze
  7. Uvod – osnovna literatura, opća geografija / Kronološke sheme kasnoantičkog doba srednje i istočne Europe
  8. Teorije o smještaju slavenske pradomovine / zapadna teorija / istočna teorija / ostale teorije o nastanku Slavena
  9. Slavenska etnogeneza u svijetlu pisanih izvora / kontroverze
  10. Povijest šumske, šumsko-stepske i stepske zone istočne Europe / ranoantičko i kasnoantičko doba / opći sukobi i velike seobe
  11. Ploče iz Tanaisa na Azovskom moru / Goti, Alani, Sarmati / Vrijeme hunske dominacije
  12. Kraj kasne antike / Pokreti istočnoeuropskih skupina prema Rimskom Carstvu i donjem Dunavu – situacija u Pricrnomorju / Prodor prema zapadu
  13. Slaveni i drugi susjedni narodi kroz prizmu arheoloških kultura u povijesnim vremenima / Arheološke kulture i kulturni modeli na istoku Europe
  14. Praška kultura / O posudama praškog tipa
  15. Penkovska kultura / "Antske starine"

Ishodi učenja
  1. Moći objasniti i usporediti obilježja arheoloških kultura, naroda i skupina na području istočne i srednje Europe te objasniti glavne povijesne procese bitne za razumijevanje arheoloških kultura.
  2. Studenti će moći prepoznati kronološki i kulturološki indikativan arheološki materijal.
  3. Koristiti se stručnom literaturom u samostalnom radu.
  4. Moći provesti stručnu i znanstvenu analizu arheološke građe.
Metode podučavanja
predavanja
Metode ocjenjivanja
Ocjenjivanje studenata na završnom ispitu.

Obavezna literatura
  1. K. Filipec, Praishodište i/ili situacija. Slaveni i Hrvati do zauzimanja nove domovine, Zagreb, 2020.
Dopunska literatura

Obavezan predmet na studijima
  1. Arheologija, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 1. semestar
Izborni predmet na studijima
  1. Arheologija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1. semestar
Fakultetska ponuda
  • Preddiplomski studij: Zimski semestar