ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2020. / 2021.

Etika - seminar: Bioetika, ekonomija, politika

 

Naziv
Etika - seminar: Bioetika, ekonomija, politika
Organizacijska jedinica
Odsjek za filozofiju
ECTS bodovi
3
Šifra
102200
Semestri izvođenja
ljetni
Nastavnici
Satnica
Seminar
30

Cilj
Ciljevi kolegija, iz kojih proistječu i odgovarajuće kompetencije, su sljedeći: istražiti, razmotriti i kritički raspraviti utjecaj antropocentrizma kao svjetonazora i kapitalizma kao ekonomsko-socijalno-političkog modela na odnos čovjeka i prirode u suvremenom globaliziranom društvu; ukazati na neodrživost današnjeg načina ophođenja čovjeka prema prirodi kroz razvoj korporativne moći u ključu neoliberalizma; upoznati studente s osnovnim pojmovima antropocentrizma i biocentrizma, slobode i odgovornosti te »centričnosti«, koristeći potencijale integrativne bioetike s metodološkim postulatima interdisciplinarnosti, transdisciplinarnosti, pluriperspektivnosti i integrativnosti.
Sadržaj
  1. Uvodno predavanje (1)
  2. Uvodno predavanje (2)
  3. Uvodno predavanje (3)
  4. I. tematska cjelina: razlika između predindustrijskog i industrijskog društva s obzirom na poimanje odnosa čovjeka i prirode; razvoj antropocentrizma i biocentrizma; razvoj kapitalizma i problematika akumulacije kapitala
  5. I. tematska cjelina: razlika između predindustrijskog i industrijskog društva s obzirom na poimanje odnosa čovjeka i prirode; razvoj antropocentrizma i biocentrizma; razvoj kapitalizma i problematika akumulacije kapitala
  6. I. tematska cjelina: razlika između predindustrijskog i industrijskog društva s obzirom na poimanje odnosa čovjeka i prirode; razvoj antropocentrizma i biocentrizma; razvoj kapitalizma i problematika akumulacije kapitala
  7. II. tematska cjelina: fenomen globalizacije i globalizacijski trendovi te etički, društveni i politički problemi povezani s time; akumulacija kapitala s obzirom na korporacije i korporativnu logiku u kontekstu neoliberalizma; utjecaj spomenutih trendova na čovjekov odnos prema prirodi i pitanje odgovornosti
  8. II. tematska cjelina: fenomen globalizacije i globalizacijski trendovi te etički, društveni i politički problemi povezani s time; akumulacija kapitala s obzirom na korporacije i korporativnu logiku u kontekstu neoliberalizma; utjecaj spomenutih trendova na čovjekov odnos prema prirodi i pitanje odgovornosti
  9. II. tematska cjelina: fenomen globalizacije i globalizacijski trendovi te etički, društveni i politički problemi povezani s time; akumulacija kapitala s obzirom na korporacije i korporativnu logiku u kontekstu neoliberalizma; utjecaj spomenutih trendova na čovjekov odnos prema prirodi i pitanje odgovornosti
  10. III. tematska cjelina: fenomen privatizacije prirodnih dobara sa svrhom prikaza teze o neodrživosti antropocentrizma kao svjetonazora i kapitalizma kao ekonomsko-socijalno-političkog modela
  11. III. tematska cjelina: fenomen privatizacije prirodnih dobara sa svrhom prikaza teze o neodrživosti antropocentrizma kao svjetonazora i kapitalizma kao ekonomsko-socijalno-političkog modela
  12. III. tematska cjelina: fenomen privatizacije prirodnih dobara sa svrhom prikaza teze o neodrživosti antropocentrizma kao svjetonazora i kapitalizma kao ekonomsko-socijalno-političkog modela
  13. IV. tematska cjelina: primjena metodološkog obrasca integrativne bioetike na razmatranje i rješavanje problema uočenih u trima navedenim tematskim cjelinama
  14. IV. tematska cjelina: primjena metodološkog obrasca integrativne bioetike na razmatranje i rješavanje problema uočenih u trima navedenim tematskim cjelinama
  15. IV. tematska cjelina: primjena metodološkog obrasca integrativne bioetike na razmatranje i rješavanje problema uočenih u trima navedenim tematskim cjelinama

Ishodi učenja
  1. Upoznatost s predmetom i metodama etike i bioetike
  2. Upoznatost s pojedinim temama bioetike koje se dotiču problematike ekonomije i politike
  3. Upoznatost s različitim metodologijama koje se koriste u interdisciplinarnim istraživanjima i raspravama
  4. Osposobljenost za samostalno razmišljanje, argumentiranje i orijentiranje u ključnim dilemama suvremenog čovječanstva, te u moralnim dilemama s kojima se mogu suočiti u profesionalnom i javnom životu
Metode podučavanja
Predavanja i diskusije, interaktivne i participativne metode rada.
Metode ocjenjivanja
Praćenje redovitosti pohađanja kolegija, evaluacija studentskog angažmana tijekom semestra, evaluacija pisanog rada.

Obavezna literatura
  1. Beck, Ulrich (2003): Što je globalizacija?. Zagreb: Vizura. / Čović, Ante (2004): Etika i bioetika: razmišljanja na pragu bioetičke epohe. Zagreb: Pergamena. / Čović, Ante (2009): „Biotička zajednica kao temelj odgovornosti za ne-ljudska živa bića“, u: Čović, Ante; Gosić, Nada; Tomašević, Luka (ur.), Od nove medicinske etike do integrativne bioetike, Zagreb: Pergamena. / Harvey, David (2013): Kratka povijest neoliberalizma. Zagreb: VBZ. / Jonas, Hans (1990): Princip odgovornost: pokušaj jedne etike za tehnološku civilizaciju. Sarajevo: Veselin Masleša. / Jurić, Hrvoje (2012): „Privatisation of Life“, u: Schweidler, Walter (ur.), Bioethik – Medizin – Politik / Bioethics – Medicine – Politics, Sankt Augustin: Academia Verlag. / Marx, Karl; Engels, Friedrich (1985): Rani radovi. Zagreb: Naprijed. / Rifkin, Jeremy (1999): Biotehnološko stoljeće: trgovina genima u osvit vrlog novog svijeta. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk, Hrvatsko sociološko društvo. / Shiva, Vandana (2006): Biopiratsvo: krađa prirode i znanja. Zagreb: DAF. / Singer, Peter (2005): Jedan svijet: etika globalizacije. Zagreb: Ibis grafika. / Supek, Rudi (1989): Ova jedina Zemlja: idemo li u katastrofu ili u Treću revoluciju?. Zagreb: Globus.
Dopunska literatura
  1. Amulić, Slavko (2019): Perspektivizam i pluralizam: prilog zasnivanju pluriperspektivizma. Zagreb: Pergamena. Bubalo, Ivan (1984): Kantova etika i odgovornost za svijet. Zagreb: Kršćanska sadašnjost. Cifrić, Ivan (1989): Socijalna ekologija: prilozi zasnivanju discipline. Zagreb: Globus. Cifrić, Ivan (2005): „Antropocentrična i biocentrična odgovornost za život“, Socijalna ekologija, 14 (2005) 3, str. 195-215. Cifrić, Ivan (2006): „Odnos prema životu: kontekst biocentrične orijentacije“, Socijalna ekologija, 15 (2006) 1-2, str. 43-79. Čović, Ante (2006): „Pluralizam i pluriperspektivizam“, Filozofska istraživanja, 26 (2006) 1, str. 7-12. Jurić, Hrvoje (2007): „Uporišta za integrativnu bioetiku u djelu Van Rensselaera Pottera“, u: Valjan, Velimir (ur.), Integrativna bioetika i izazovi suvremene civilizacije, Sarajevo: Bioetičko društvo u BiH. Kant, Immanuel (1990): Kritika praktičkog uma. Zagreb: Naprijed. Koprek, Ivan (1996): „Ekoetika“, Filozofska istraživanja, 16 (1996) 1, str. 13-18. Kuhn, Thomas S. (2002): Struktura znanstvenih revolucija. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk. Mill, John Stuart (1988): „O slobodi“, u: Mill, John Stuart, Izabrani politički spisi: prvi svezak, Zagreb: Informator; Fakultet političkih nauka Sveučilišta u Zagrebu, str. 112-194. Perušić, Luka (2019): „Narav i metoda integrativne bioetike: rasprava“, u: Čović, Ante (ur.), Integrativno mišljenje i nova paradigma znanja, Zagreb: Pergamena, Hrvatsko filozofsko društvo, Znanstveni centar izvrsnosti za integrativnu bioetiku. Rinčić, Iva (2011): Europska bioetike: ideje i institucije. Zagreb: Pergamena.

Izborni predmet na studijima
  1. Filozofija, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 2., 4., 6., 8. semestar
  2. Filozofija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 2., 4., 6., 8. semestar
Fakultetska ponuda
  • Preddiplomski studij: Ljetni semestar
  • Diplomski studij: Ljetni semestar