ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2022. / 2023.

Komparativna književnost: Komika u hrvatskoj renesansi i baroku

 

Naziv
Komparativna književnost: Komika u hrvatskoj renesansi i baroku
Organizacijska jedinica
Odsjek za komparativnu književnost
ECTS
6
Šifra
235616
Semestri
ljetni
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30
Seminar
15

Cilj
Cilj je kolegija opisati pojavu te temeljna obilježja i vrste u okviru kojih se razvija komika u hrvatskoj književnosti renesanse i baroka. Nakon što se u uvodnome dijelu definiraju ključni književnoteorijski i književnopovijesni pojmovi, analizirat će se reprezentativni hrvatski i europski primjeri književnih tekstova.
Sadržaj
  1. Uvod - konstitucija kolegija
  2. Definicija temeljnih književnoteorijskih i književnopovijesnih pojmova
  3. Komika u antici
  4. Komika od srednjega vijeka do renesanse – europski kontekst
  5. Komika od srednjega vijeka do renesanse – hrvatski primjeri
  6. Komika u hrvatskoj lirici renesanse i baroka
  7. Maskerate
  8. Europska komedija od renesanse do baroka I
  9. Europska komedija od renesanse do baroka II
  10. Hrvatska komedija u renesansi i manirizmu I
  11. Hrvatska komedija u renesansi i manirizmu II
  12. Hrvatska komedija u renesansi i manirizmu III
  13. Barokne komične poeme
  14. Komedija u XVII. st. – „smješnice“
  15. Evaluacija kolegija

Ishodi učenja
  1. definirati pojam komike, kao i njoj srodnih fenomena, te njezine različite oblike i vrste
  2. prepoznati i opisati relevantna obilježja rerenesanse i baroka kao dvaju razdoblja povijesti hrvatske i zapadne književnosti, kao i njihove reprezentativne primjere komike, te ih smjestiti u europski i svjetski kontekst
  3. primijeniti književnoznanstvene pojmove i metode u analizi i interpretaciji komičkih tekstova iz hrvatske književnosti renesanse i baroka te njihovoj usporedbi sa srodnim pojavama iz drugih nacionalnih književnosti
  4. razlikovati i analizirati različite oblike komunikacije između hrvatske i inozemnih književnosti i kultura
Metode podučavanja
Predavanja, seminarske rasprave na temelju pročitane primarne i sekundarne literature, prezentiranje sadržaja kroz audio(vizualne) medije, pisanje seminarskih radova (opcionalno).
Metode ocjenjivanja
Usmeni ispit.

Obavezna literatura
  1. Primarna literatura: Europski autori (odabrati 3 naslova): Anon., Advokat Pathelin Poggio Bracciolini, Poggiove šale, Književna smotra, br. 139 (1) / 2006. Niccolò Machiaveli, Mandragola, Zagreb, 1949. Višnja Machiedo (prir.), Komedija dell'Arte, Cekade, Zagreb, 1987. (izbor tekstova) Tit Makcije Plaut, Zgoda o ćupu ili Škrtac, Latina et Graeca, br. 24/1984. François Rabelais, Gargantua Angelo Beolco Ruzzante, Muškardin = La Moscheta, Rijeka, 2002. William Shakespeare, San Ivanjske noći Lope de Vega, Vitez čudesa Hrvatski autori Marko Marulić, Poklad i korizma, Spovid koludric od sedam smrtnih grihov, Anka Satira (min. 1 naslov) Maskerate: Mavro Vetranović, Lanci Alemani, trumbetari i pifari ili Remeta I; Nikola Nalješković, Pjesni od maskerate (br. 1, 2 ili 5) (min. 1 naslov) Nikola Nalješković, Komedije (V, VI ili VII) ILI: Martin Benetović, Hvarkinja (min. 1 naslov) Marin Držić, Dundo Maroje ILI Skup; Tripče de Utolče ILI Arkulin; Grižula ILI Venere i Adon ILI Novela od Stanca (ukupno 3 naslova) Komične poeme: Stijepo Đurđević, Derviš; Ivan Bunić Vučić, Gorštak; Ignjat Đurđević, Suze Marunkove; Junije Palmotić, Gomnaida (min. 1 naslov) „Smješnice“: Jerko Škripalo ILI Ljubovnici
  2. Mihail Bahtin, Stvaralaštvo Fransoa Rablea i narodna kultura srednjeg veka i renesanse, Nolit, Beograd, 1978. (eng. Rabelais and His World, Blomington, 1984.; Uvod + 1. poglavlje)
  3. Frano Čale, „Komedija dell'Arte i hrvatska komedija sedamnaestog stoljeća u Dubrovniku“, Dani hvarskoga kazališta, br. 12/1986.
  4. Dunja Fališevac, „Smiješno i komično u Držića“, u: Smiješno & ozbiljno u staroj hrvatskoj književnosti, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1995.
  5. Dunja Fališevac, Stari pisci hrvatski i njihove poetike („Marulićeva šaljivo-satirična poezija“, „Rodovske i žanrovske odrednice Marulićeva Poklada i Korizme“, „Elementi grotesknog i fantastičnog u Vetranovićevu Piligrinu“), Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2007.
  6. Leksikon Marina Držića, ur. Slobodan Prosperov Novak i dr., Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2009. (natuknice: komedija, farsa, pastorala, maskerata, parodija, ironija, satira, burleska, manirizam, Plaut, Terencije, natuknice o odabranim Držićevim tekstovima) – dostupno online
  7. Divna Mrdeža Antonina, „Ljubavno-komične poeme hrvatske barokne književnosti“, u: Čtijuć i mnijuć, Erasmus naklada, Zagreb, 2004., ILI: Pavao Pavličić, „Parodijski aspekti baroknih komičnih poema“, u: Rasprave o hrvatskoj baroknoj književnosti, Čakavski sabor, Split, 1979.
  8. Patrice Pavis, Pojmovnik teatra, Zagreb, Antibarbarus, 2004. (natuknice: komedija i komično, str. 191-197)
  9. Boris Senker, „Likovi u Držićevim plautovskim komedijama i renesansni sustav komičkih tipova“, Umjetnost riječi, br. 2-3/1996., ili u: Putovima kanonizacije. Zbornik radova o Marinu Držiću 1508-2008, ur. Nikola Batušić i Dunja Fališevac, HAZU, Zagreb, 2008.
Dopunska literatura
  1. Nikola Batušić, „Nalješkovićeva Komedija peta i francuska farsa“, u: Narav od fortune. Studije o starohrvatskoj drami i kazalištu, Matica hrvatska, Zagreb, 1991., ILI: Pavao Pavličić, „Farsine farse farsa“, u: Pučka krv, plemstvo duha, ur. Davor Dukić, Disput, Zagreb, 2005.
  2. Tomislav Bogdan, Prva svitlos, Matica hrvatska, Zagreb, 2017. („Držićev antipetrarkizam“, „Nalješkovićeve maskerate“)
  3. Dunja Fališevac, Smiješno & ozbiljno u staroj hrvatskoj književnosti, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1995. („Šaljivi, duhoviti i satirični epigrami Jana Panonija“, „Peckave i kojekakve zgode Marunka Mljećanina i fra Zvekana“)
  4. Dunja Fališevac, Slike starog Dubrovnika, Matica hrvatska, Zagreb, 2013. („Dosjetka, domišljatost i igre riječima kao formalna i semantička obilježja Ranjinina zbornika“, „Iz Držićeve radionice: oblikovanje karaktera“, „O dijalogu i dijalogičnosti u Držićevim komedijama“, „Rezignirani renesansni 'junak' Tripče“, „Jesu li Držićeve žene imale renesansu?“ )
  5. Lada Čale Feldman, „Dundo Maroje ili ljubav prema geometriji“, u: U san nije vjerovati, Disput, Zagreb, 2012., ili u: Marin Držić – svjetionik dubrovačke renesanse, ur. Sava Anđelković i Paul-Louis Thomas, Disput, Zagreb, 2009.
  6. Erika Fischer-Lichte, Povijest drame: razdoblja identiteta u kazalištu od antike do današnjice. Sv. 1, Disput, Zagreb, 2011. (relevantni dijelovi poglavlja o Shakespeareu, španjolskome kazalištu zlatnoga doba i komediji dell’arte)
  7. Danko Grlić, „Komedija i komično“, u: Estetika I, Naprijed, Zagreb, 1983.
  8. Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornik radova XI. Držić danas – epoha i naslijeđe, ur. Cvijeta Pavlović i Vinka Glunčić-Bužančić, Književni krug Split – Odsjek za komparativnu književnost Filozofskoga fakulteta, Split – Zagreb, 2009. (članci M. Čale i A. Flakera)
  9. Višnja Machiedo (prir.), Komedija dell'Arte, Cekade, Zagreb, 1987. (uvodno poglavlje [str. 9-44])
  10. Divna Mrdeža Antonina, Čtijuć i mnijuć, Erasmus naklada, Zagreb, 2004. („Crijevićeva rasprava Super comoedia veteri et satyra nova cum Plauti apologia“, „Martin Benetović i problem autorstva hrvatskih komičkih tekstova“)
  11. Pavao Pavličić, Poetika manirizma, August Cesarec, Zagreb, 1988. (poglavlje po izboru)
  12. Pavao Pavličić, „Dva pustinjaka“, u: Čovjek, prostor, vrijeme: književnoantropološke studije iz hrvatske književnosti, ur. Dunja Fališevac i Živa Benčić, Disput, Zagreb, 2006., ILI: Ivan Slamnig, „Maskerate Mavra Vetranovića“, u: Sedam pristupa pjesmi, Izdavački centar Rijeka, Rijeka, 1986.
  13. Boris Senker, „Karnevalsko u Dundu Maroju“, u: Marin Držić – svjetionik dubrovačke renesanse, ur. Sava Anđelković i Paul-Louis Thomas, Disput, Zagreb, 2009.
  14. Boris Senker, „Smiješno i/ili komično u bračnom životu Držićevih likova“, Croatica, br. 61/2017.

Izborni predmet na studijima
  1. Komparativna književnost, sveučilišni prijediplomski jednopredmetni studij, 4., 6. semestar
  2. Komparativna književnost, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 4., 6. semestar
Fakultetska ponuda
  • Prijediplomski studij: Ljetni semestar