Programi cjeloživotnog obrazovanja

Cilj je kolegija omogućiti studentima stjecanje osnovnih znanja i vještina za čitanje, proučavanje, pripremanje i pisanje znanstvenih istraživanja te upoznavanje s posebnostima filozofijskog pristupa unutar općeg okvira akademske komunikacije i diseminacije. Uspješno polaganje kolegija olakšat će izvršavanje predmetnih obveza na prijediplomskom studiju, posebice na seminarima, poboljšati konačne rezultate studentskog rada te ojačati opće znanstveno-nastavne kompetencije predviđene studijskim programom.

Upoznati studente s osnovnim značajkama akademskoga diskursa i standardima akademskoga pisanja (logičkim, stilskim, jezičnim, bibliografskim, etičkim i tehničkim).

Kritičko i kreativno usvajanje metodologije aksiološke analize teksta (iščitavanja njegova vrijednosnog potencijala) te primjena na različite žanrove hrvatske ranonovovjekovne književnosti.

U ovomu se kolegiju sport razmatra iz antropološke perspektive, što znači da se njegova kulturna osobitost i značenje razmatraju u svezi s drugim kulturnim aspektima: društvom, politikom, ekonomijom, ideologijom, identitetom itd. Nakon uvodnoga dijela u kojemu će se postaviti teorijsko-metodološka osnova kolegija u sljedećim će se jedinicama kroz konkretne slučajeve, uglavnom vezano uz nogomet, razmatrati aktualna pitanja suvremene antropologije: globalizacija, identitet, socijalizacijski obraci, društvena i kulturna tranzicija, festivalizacija, tjelesnost, informatizacija, komercijalizacija itd.

Glavni cilj kolegija je na osnovu teorijskih pristupa i modela civilnog društva te pregleda stanja razvoja civilnog društva u Hrvatskoj, kod studenata razvijati analitičku percepciju djelovanja aktera civilne scene i kompleksnosti međusektorskih poveznica, te kompetencije vrednovanja učinaka inicijativa i organizacija civilnog društva na suvremenim primjerima. U kolegiju se također nastoji osposobiti studente za gledište angažirane javne sociologije i uporabu socioloških konceptualnih i istraživačkih alata u razvoju informirane građanske participacije.

Studenti će biti upoznati s najvažnijim pojmovima i književnoteorijskim pristupima u proučavanju književnih tekstova. Moći će spomenute pojmove primijeniti i o njima raspravljati na primjerima različitih književnoteorijskih čitanja.

Kolegij studentima bilo kojeg smjera kroz iskustvo društveno korisnog učenja (DKU-a) pruža mogućnost primjene akademskog znanja i vještina za zadovoljavanje stvarnih potreba lokalne i šire društvene zajednice. Studenti će, prema vlastitom interesu u izboru projekta, kroz rad na projektu za organizaciju civilnog društva ili javnu instituciju koje angažira volontere, raditi na rješavanju konkretnih problema, pomažući istovremeno lokalnoj zajednici. Projekti DKU-a odnose se isključivo na rješavanje konkretnih problema zadanih kolegijem i dio su projektne nastave kolegija. Projektna nastava kombinirat će se s predavanjima o aktivnostima DKU-a, upravljanju projektima, timskim radom i aktivnostima kritičkog promišljanja.

Upoznati studente s književnim i esejističkim opusom Dubravke Ugrešić te književnim, kulturnim i povijesnim kontekstom u kojem se oblikovao. Interpretirati odabrana djela iz Ugrešićkina opusa iz perspektive stilistike, feminističke kritike i kuturalnih studija.

Dati uvid u teorijska promišljanja o razvoju i odražavanju individualne i društvene dvo/višejezičnosti, ključne pojmove i osnovnu terminologiju. Razumijevanje povijesnog i suvremenog konteksta razvoja dvo/višejezičnosti te uloge višejezičnosti u lokalnim i globalnim zajednicama.

As a part of wider studies in epistemology of social sciences, the course is focused on examination of social practice as one of the most important issues in sociological epistemology. The concept of social practice is situated in the middle of two contrasted epistemological and ontological positions: those of methodological individualism and methodological holism mediated through elisionism and methodological dualism (social realism). In that sense, social practice attempts to bridge a gap between mentioned positions. During the course, the students will acquire knowledge on different views on social practice present in sociological tradition. They will develop analytical and critical thinking on this particular epistemological issue as well as will upgrade their knowledge on epistemology of sociology in general.

1. Upoznati studente s predmetom etike, ključnim pojmovima i razlikovanjima unutar etike, te podjelama i metodama etike; 2. Pružiti studentima orijentacijski povijesni pregled nastajanja etičkih teorija, te ih uputiti u argumentacijske sklopove i dijaloške antiteze u kojima su se artikulirali temeljni etički pojmovi i stavovi; 3. Osposobiti studente za osvjetljavanje etičkih problema i teorija u kontekstu pojedinih problemskih područja i disciplina (pedagogija, psihologija, sociologija itd.).

Cilj je kolegija uvesti studente u suvremene rasprave o pojmu moralnog relativizma, pojmu koji je povijesnim razvojem globalizirajućeg svijeta, a naročito pojavom multikulturnih i pluralističkih društava, u novije vrijeme poprimio izniman značaj i važnost unutar etičkih promišljanja. Upoznavanjem s osnovnim terminima i pojmovnim razgraničenjima, postavkama relativističkih pozicija te objektivističkih odgovora koji negiraju opravdanost takvih pozicija, studente će se nastojati osposobiti za kompetentnu raspravu o pojedinim aktualnim, često i kontroverznim pitanjima koja se javljaju u javnim društveno-političkim raspravama. S druge strane, kroz seminarsku raspravu, namjera je razvijati kritičko mišljenje i argumentacijske sposobnosti te omogućiti studentima oblikovanje vlastite pozicije u razmatranju ove teme.

Kolegij će studenta upoznati sa sustavom retoričkih i stilskih figura, omogućiti mu da ih sam prepoznaje u iskazu te da primjereno interpretira figurativnost književnih i neknjiževnih tekstova.

Opisati i interpretirati ključne pojmove i teme filozofije odgoja, potaknuti kritički način mišljenja i analizu zatečenoga stanja u odgojnim i obrazovnim sustavima, poticanje znatiželje, razumijevanje temeljnih pojmova vezanih uz moral i etiku, razumijevanje utjecajnih filozofskih teorija odgoja.

1. Uvesti u probleme i pitanja filozofije politike kroz raščlambu, propitivanje i utvrđivanje temeljnih pojmova konstitucije i opravdanja političke zajednice (politički autoritet, politička obveza, politička sloboda, suverenitet ); 2. Razložiti osnovne argumentacijske i povijesne načine legitimacije političkog autoriteta; 3. Oblikovati razboriti normativni okvir za prosudbu političkih institucija

Stjecanje potrebnih znanja i uvježbavanje validnih argumentacijskih postupaka vezanih uz rodne aspekte teorije. Također, cilj je i razvoj sposobnosti za kritičko oblikovanje mišljenja i sustavnije povezivanje filozofije roda s drugim filozofskim i znanstvenim disciplinama (poput socijalne filozofije, političke filozofije, antropologije, epistemologije, kulturalnih studija, sociologije, historijskih znanosti, politologije, pravnih znanosti itd.).

Usvajanje rumunjskog fonetskog sustava na perceptivnoj i na artikulacijskoj razini.

Upoznavanje fonološkog sustava standardnog europsko-portugalskog dijalekta. Razvijanje sposobnosti auditivne identifikacije glasova i njihove artikulacije. Usvajanje portugalskog pravopisa.

Cilj kolegija je da se kod govornika stvori kultura argumentiranog iznošenja tvrdnji i argumentiranog zastupanja teze u polemikama. Također, cilj je usvajanje osnova argumentacijske teorije te vještine analize i evaluacije argumentacije u javnome govoru. Krajnji cilj je da studenti usvoje znanja i vještine podučavanja vještinama argumentacije.

Cilj kolegija je oblikovati valjanu predodžbu te produbiti i proširiti osnovne spoznaje o grčkoj i rimskoj svakodnevici. Teme koje se pobliže obrađuju su grčki i rimski politički sustavi, privatni život (stanovanje, odjeća i obuća, brak, odgoj djece, ukop), ekonomija (novac, mjere i financije), vojna i ratna obilježja te kultno-religijske osnove (bogoslužje, proročišta, igre, kazalište).

Kolegij donosi pregled povijesti arhitekture u Hrvatskoj u drugoj polovini XIX. i početka XX. stoljeća, od prve pojave romantičarskih tendencija do prodora secesije u arhitekturu. Obrađuju se opusi najvažnijih arhitekata i njihova najvažnija djela, a događanja u hrvatskoj arhitekturi kontekstualiziraju se sa zbivanjima u europskoj, ponajprije srednjoeuropskoj arhitekturi toga razdoblja. U kolegiju se obrađuju svi segmenti povijesti hrvatske arhitekture toga vremene: javna, sakralna, poslovna, stambena arhitektura, a posebno se obrađuje i urbanistička povijest najvećih hrvatskih gradova druge polovine XIX. stoljeća.

Cilj kolegija je upoznavanje studenata s povijesnim razvojem srpskog književnog jezika od početka pismenosti do danas, osposobljavanje za analizu izvornih tekstova i kritičko čitanje literature.

Upoznati studentice i studente s pučkim književnim fenomenom i pučkom poetikom, žanrovskom raznovrsnosti pučke književnosti, razvojem i statusom pučke književnosti u hrvatskoj znanosti i nacionalnoj književnosti, odnosom usmene i pučke književnosti te pozicioniranjem pučke u odnosu na popularnu književnost. Osposobiti ih za samostalan rad, za nastavak studija i znanstvena istraživanja, što će se potvrditi i izradom seminarskoga rada.

Upoznati studente sa značajkama i osobitostima usmenoretoričkih žanrova, s poviješću zapisa i znanstvenoga proučavanja tih žanrova u hrvatskoj folkloristici i znanosti o književnosti. Upoznati studente s različitim teorijskim i metodološkim pristupima usmenoknjiževnoj retorici (folkloristički i retorički pristupi, fonostilistika, teorija govornih činova). Metodološki osposobiti studente za samostalno prikupljanje suvremenih usmenoretoričkih žanrova te za njihov stručni i znanstveni opis.

Uputiti studente u razumijevanje odnosa standardni jezik – mjesni govor; narječje – dijalekt na frazeološkoj građi. Upoznati studente s dijalektologijom i frazeologijom kao jezičnim disciplinama te s varijetetima hrvatskoga jezika. Osposobiti studente za prikupljenje/obradu frazeološke dijalektne građe.

Unaprijediti jezične kompetencije za pravopisno, gramatički i komunikacijski korektno usmeno i pismeno izražavanje na hrvatskome jeziku u akademskoj komunikaciji.

Primijeniti poznavanje normativnih razina hrvatskoga standardnog jezika u nastavničkoj struci.

Cilj kolegija je oblikovati valjanu predodžbu o tijeku prapovijesti i stare povijesti na hrvatskom povijesnom prostoru. To uključuje razumijevanje značajki urođeničkih društava i rezultata njihove interakcije s antičkim svijetom (ponajprije Grcima i Rimljanima). Kolegij donosi pregled i istraživačke obzore prapovijesti na hrvatskom tlu te istaknutih zbivanja iz grčke i rimske povijesti na hrvatskom povijesnom prostoru. U to je uključena i analiza raspoloživih antičkih izvora.

Studenti će se upoznati s nekima od procesa oblikovanja kanona starije hrvatske književnosti, kao i oblikovanja struke, i to iz perspektive djelovanja institucija u 19. stoljeću. Cilj je potaknuti studente da s pomoću samostalnoga rada, zajedničke rasprave i terenskoga rada razviju sposobnost povezivanja činjenica iz književne, političke, društvene i jezične povijesti te kritički prosuđuju procese formiranja kanona i struke.

Cilj kolegija je upoznati studente s recepcijom stare hrvatske književnosti u različitim razdobljima novije hrvatske književnosti, te ih upoznati s različitim modusima pamćenja tematskih svjetova, likova i stilova stare književne kulture u novijoj književnoj kulturi. Na taj način analizirat će se različiti odnosi novijih kulturnih koncepcija prema baštini, kanonu, mitovima starije hrvatske književne kulture.

Poznavanje sociokulturne i jezične povijesti istočne obale Jadrana i njoj gravitirajućih area, područja susreta Romanije i Slavije, bogatoga jezičnim i kulturnim naslojavanjima.

Glavni cilj kolegija usvajanje je temeljnih lingvističkih pojmova te ovladavanje glavnim obilježjima južnoslavenskih jezika kroz njihovu usporedbu na svim jezičnim razinama. Na kolegiju se obrađuju sljedeće teme: grafijski sustavi i pravopisni principi južnoslavenskih jezika; temeljni fonološki pojmovi, fonološki sustavi i morfonološka obilježja južnoslavenskih jezika; temeljni morfološki pojmovi, morfološka i tvorbena obilježja južnoslavenskih jezika; temeljni sintaktički pojmovi, sintetički i analitički jezici, sintaktička obilježja južnoslavenskih jezika, temeljni leksikološki i semantički pojmovi na primjerima iz južnoslavenskih jezika; standardni jezik, njegova glavna obilježja i funkcije, vrste jezične norme; čimbenici jezičnog raslojavanja i međujezični utjecaji; pristupi, metode, resursi i alati za proučavanje južnoslavenskih jezika.

osposobiti studente za primjenu postupaka razvijanja vještine čitanja u nastavi stranog jezika, te primjenu teorijskih znanja o njemačkoj književnosti

Na kolegiju se daje dijakronijski pregled korpusa svjetske književnosti zapadnoga kruga od najranijih njegovih reprezentanata do humanizma i renesanse, što podrazumijeva prikaz pripadajućih književnopovijesnih razdoblja, njihovih dominantnih poetika, paradigmatskih žanrova, reprezentativnih autora i kanonskih djela, izbor kojih se obrađuje na seminarima. U obzir se uzima šira kulturna povijest, posebice povijest komunikacije i ideja koje su utjecale na obrađivane književnopovijesne procese i činjenice ili su proizlazile iz njih. Naglasak se stavlja na oblikovanje i institucionalizaciju stožernih fenomena, koncepata i principa na temelju kojih se izgradio sustav tzv. svjetske književnosti odnosno književnosti zapadnoga kruga, poglavito iz hrvatske (kroatističke i komparatističke) vizure. Obrada konkretnih djela uključit će i analizu i interpretaciju pripadajućih intertekstualnih i intermedijalnih aspekata i veza, sukladno čemu će se prema dogovoru sa studentima u nastavu uključiti i relevantni primjeri iz drugih medija (npr. kazališta, glazbe, likovne umjetnosti, filma).

Primijeniti književnoznanstvene metode u analizi i interpretaciji razdoblja povijesti književnosti. Prepoznati i opisati relevantna obilježja razdoblja i književnih tekstova. Analizirati književne pojava u odnosu na srodne kulturne fenomene i analizirati različite oblika komunikacije između književnosti i kultura. Svi navedeni segmenti kolegija namijenjeni su stjecanju temeljnih parametara književne analize.

Segmenti kolegija namijenjeni su stjecanju parametara književne analize, interdisciplinarne analize, tumačnju pojava nacionalne i svjetske književnosti te odabiru odgovarajućega područja za samostalan rad.

Cilj je kolegija studentima pružiti uvid u podrijetlo, razvoj i kulturni značaj pojmova utopije i distopije, a pogotovo na razvoj utopijske književnosti od utopijskog do distopijskog romana na njemačkom govornom području. Polazeći od fenomena utopije koji im je poznat iz filozofskog diskursa, studenti će dodatno osvijestiti njegovo podrijetlo i semantičko raslojavanje kroz različite vrste diskursa, prvenstveno se fokusirajući na utopijski roman kao dominantnu književnu vrstu utopijske književnosti te razvoj distopijskog romana koji iz njega proizlazi. Polaznici kolegija upoznat će se s izazovima žanrovske definicije utopijskog i distopijskog romana, a tu će okolnost moći analizirati na primjerima odabranih ulomaka iz relevantnih književnih tekstova te će biti usmjereni prema pitanjima međuodnosa utopijskog i distopijskog romana i društveno-povijesnih prilika u kojima on nastaje. Na temelju raznovrsnog korpusa kanonskih tekstova književnosti na njemačkom govornom području, studenti će pohađanjem ovog kolegija znatno unaprijediti svoje poznavanje povijesti njemačke književnosti, ali i teorije književnih žanrova.

Upoznati polaznike s osnovnim principima kvantitativnih istraživačkih postupaka u sociologiji i srodnim društvenim disciplinama te temeljnim pojmovima i procesima kvantitativnih istraživanja. Cilj je kolegija i nastaviti cjelostudijski proces osposobljavanja studenata za evaluaciju, osmišljanje i provedbu empirijskih istraživanja te kompetentno i kritično čitanje empirijski orijentirane znanstvene literature. Znanja i vještine stečene u sklopu kolegija početna su točka ili preduvjet uspješnog svladavanja gradiva iz metodoloških i statističko-analitičkih obaveznih i izbornih kolegija koje će studenti upisivati u nastavku preddiplomskog i diplomskog studija sociologije. Uz to, poznavanje temeljnih metodoloških pojmova, procedura i istraživačkih praksi omogućuje ili olakšava praćenje suvremene sociološke literature, čime kolegij pospješuje nastavni proces i kod onih kolegija koji nisu primarno usmjereni na metodološke sadržaje.

Usvojiti racionalu, postupke i glavne elemente metodologije modeliranja strukturalnim jednadžbama; ovladati osnovnim principima primjene metodologije te vještinama korištenja softwarea za analize strukturalnih modela.

Istražiti i usvojiti temeljne znanstvene metode i umijeća nastavnog komuniciranja u izvođenju nastave filozofije, etike i logike. Studenti razmatraju teorijska, metodička i izvedbena pitanja u i o nastavi filozofije, koja uključuju analizu pristupa nastavi filozofije, nastavnih ciljeva i nastavnih metoda u uvođenju u filozofsko mišljenje, raščlambu nastavnih programa i udžbenika, planiranje, pripremu i izvedbu nastavnih sati filozofije, stilove poučavanja i motiviranja učenika, ocjenjivanje učeničkog napretka, prosudbu o vlastitom nastavnom radu.

Znanja: upoznati se s temeljnom dilemom arhitekture 19. stoljeća – koji stil izabrati pri projektiranju građevine Vještine: Razvijanje sposobnosti istraživanja povijesti gradnje na primjeru odabranih građevina, te oblikovne analize arhitektonskih djela. Kompetencije: interpretacija djela i pojava u arhitekturi 19. st.

Upoznavanje i uvježbavanje osnova novogrčkog jezika.

Steći općenito povijesno znanje o književnim čitateljskim zajednicama u Euroaziji do moderniteta te o konceptima čitatelja i čitanja književnosti u suvremenoj književnoj teoriji i istraživačkoj praksi.

Osposobiti studente za prepoznavanje i narav osnovnih kategorija na koje nailazi u susretu s tekstom oblikovanim stihom, i to, s jedne strane, s lirikom, a s druge strane s epskim stihovanim djelima kao što su ep i epilij te, konačno, s poemom i baladom kao lirsko-epskim oblicima (stih, strofa, tema, kompozicija, figure...). Osvijestiti prisutnost poetskoga diskursa u suvremenim medijskim formama: reklamni slogani, memovi, naslovi i sl. Osposobiti studente za što samostalnije čitanje književnosti. Razvijanje sposobnosti izražavanja znanstvenim stilom kroz pisanje i izlaganje kraćih seminarskih radova.

Usvojiti osnove fonetike, fonologije, morfologije i elemente sintakse suvremenog perzijskog jezika.

Upoznati polaznike/ice s osnovnim sadržajima deskriptivne i inferencijalne statistike te omogućiti razumijevanje temeljnih statističkih pojmova i procedura koje se najčešće koriste u sociološkim i srodnim istraživanjima. Stečena znanja i vještine omogućit će kritičko čitanje i razumijevanje znanstvene literature u kojoj se referiraju rezultati statističke analize te provedbu jednostavnije statističke obrade i analize podataka.

Kroz obradu središnjih pojmova suvremene humanistike i društvenih znanosti, studenti će se upoznati s ključnim raspravama koje su obilježile povijest društvenih i humanističkih znanosti. Ovako koncipiran uvodni kolegij trebao bi poslužiti kao osnova svim studijskim programima u produbljivanju vlastitih specifičnih teorijskih znanja.

Upoznati studente s temeljnim spoznajama o biološkim i kulturnim prapočecima i razvoju čovjeka, načinima prilagodbe na okoliš, te korištenim strategijama preživljavanja u starijem kamenom dobu.

Upoznavanje studenata s pojmovima književnih poetika i književnih politika novije hrvatske književnosti. Stjecanje temeljnih znanja o poetikama i politikama raznorodnih razdoblja novije hrvatske književnosti od romantizma do postmodernizma.

Studenti će usvojiti temeljna znanja o kulturnim poveznicama Poljaka i Hrvata potvrđenih brojnim prijevodima. Ujedno će proširiti stečena znanja ovladavanjem ključnim povijesnim događajima te upoznavanjem s prevoditeljima s hrvatskoga jezika na poljski i obratno. Na primjeru prevedenih proznih i poetskih predložaka ovladat će translatološkim strategijama i upoznati se s primijenjenim traduktološkim postupcima vrsnih hrvatskih i poljskih prevoditelja.

Studenti će dobiti uvid u mogućnosti interpretacije epigrafskih, paleografskih i diplomatičkih spomenika, upoznavanje s najvažnijom literaturom i metodologijom znanstveno-stručne analize koja proizlazi iz integralnog i interdisciplinarnog pristupa povijesnim izvorima. Predmet obuhvaća pregled tradicionalnih pomoćnih povijesnih disciplina koje omogućavaju rad na srednjovjekovnoj izvornoj građi. Pomoćne povijesne znanosti I. sastoje se od paleografijâ, diplomatike i egdotike. Paleografije. Uvod u latinsku paleografiju, glagoljsku paleografiju, ćirilsku paleografiju te njemačku gotičku paleografiju. Diplomatika. Definicija i povijesni pregled s posebnim obzirom na Hrvatsku. Egdotika. Pravila i postupci u izdavanju arhivskoga gradiva.

Razvijanje govorne i pisane kompetencije, razvijanje razumijevanja pisanog i govorenog teksta, usvajanje osnovnih morfoloških i sintaktičkih struktura portugalskog jezika, upoznavanje elemenata portugalske kulture.

Uvid u civilizacijski kontekst u kojem se javljaju grčka i rimska književnost; usvajanje osnovnih biobibliografskih podataka o najistaknutijim autorima do Aristotela.

Pragmatika je lingvistička disciplina koja se bavi proučavanjem jezične upotrebe u kontekstu govornoga događaja te odnosom konteksta i raznih aspekata jezične interpretacije. Cilj kolegija je upoznavanje studenata s temeljnim pragmatičkim pojmovima i teorijama te ukazivanje na važnost uloge pragmatičkog pristupa jeziku u upotrebi za postizanje cjelovitog opisa južnoslavenskih jezika. Kolegij je podijeljen u dva ciklusa. Prvi ciklus predavanja i seminara posvećen je obrađivanju temeljnih pragmatičkih pojmova i teorija: predmet bavljenja i ciljevi (jezične) pragmatike; položaj pragmatike u odnosu na druge lingvističke discipline; razvoj pragmatike; pragmatičke istraživačke metode; jezične forme i funkcije; odnos jezika i konteksta; deiksa; govorni činovi; konverzacijska implikatura; presupozicija; konverzacijska analiza; uljudnost. Drugi ciklus predavanja i seminara posvećen je odnosu između gramatike i pragmatike, koji se problematizira kroz prizmu bavljenja gramatičko-pragmatičkim kategorijama u južnoslavenskim jezicima (vokativnost, imperativnost, ne/određenost i dr.).

Upoznati studente s obilježjima verbalnog i neverbalnog komuniciranja, osobito s naglasnim sustavom hrvatskoga standardnog jezika. Poučiti studente kako da primjenjuju naglasna pravila.

Temeljni je cilj kolegija osposobiti studente za pravilno pisano izražavanje u hrvatskome standardnom jeziku.

Omogućiti studentima da steknu uvid u temeljne vidove procesa usvajanja talijanskoga kao drugog jezika

Cilj predmeta je upoznavanje s osnovama prozodije govora, funkcijama prozodije, parametrima prozodijskog opisa – tonom, glasnoćom i trajanjem, i prozodijskim jedinicama. Cilj je usvajanje temeljnih fonetskih i fonoloških pojmova potrebnih za opis prozodije riječi i rečenice u različitim jezičnim sustavima.

Upoznavanje studenata s pojmom diskurza i njegovim najbitnijim teoretičarima 20. i 21. st. (Teun van Dijk, Ruth Wodak, Norman Fairclough). Rekonstruiranje metodologije analize diskurza i kritičke analize diskurza te njihovih alata. Korištenje stilističke analize kao jedne od disciplina koje pomažu teoriji diskurza. Rad na publicističkim i medijskim tekstovima. Uočavanje obilježja publicističko-novinarskoga stila na primjerima iz hrvatskih televizijskih emisija, tiskanih izdanja novina, novih medija. Uključivanje retoričke analize u proučavanje političkih govora i reklama. Upoznavanje s argumentacijskom strukturom i argumentacijskim pogreškama.

Cilj je ovoga kolegija studentima ponuditi širi uvod u razgovorni jezik i žargon, njihovu pragmatiku, leksička, sintaktička i fonetska obilježja. Istražit će se i razni pravci znanstvenog, posebno stilističkog, proučavanja ovih jezičnih varijeteta, njihove relacije spram standardnog jezika i njihov položaj u funkcionalnostilističkim i srodnim klasifikacijama. Istražit će se i kolokvijaliziranost (razgovornost) kao pojava obilježja razgovornog jezika u pisanom diskursu, posebno literarnom (proza, poezija, drama), novinarskom, reklamnom i privatnom, pa će kolegij omogućiti studentima i dublji uvid u posebnosti pojedinih diskursnih tipova i žanrova.

Usvajanje gramatičkoga gradiva, vokabulara i frazeologije; uvježbavanje struktura te razvijanje jezične i komunikacijske kompetencije studenata na razini A1.

Razmotriti, usvojiti i uvježbati nastavne metode i argumentacijske strategije potrebne za izvođenje nastave filozofije i minimalnu nastavničku kompetenciju. Cilj kolegija je nadalje raspraviti metodičke scenarije, načine izvođenja i argumentacijske strategije odabranih nastavnih jedinica i tema iz nastavnih programa filozofije i etike. Na temelju kratkih uvodnih izlaganja studenata, otvara se rasprava koja treba propitati stručne i metodičke postupke izlaganja teme, utvrditi alternativne scenarije, pokazati načine otvaranja, vođenja i evaluacije diskusija. Teme obuhvaćaju tri bloka: filozofske discipline, monografske analize filozofskih učenja, obrade filozofskih problema, a što odgovra različitim tipovima nastavnih jedinica iz filozofije i etike.

Stjecanje dijela jezičnih kompetencija na razini A1 prema Zajedničkom europskom referentnom okviru za jezike Vijeća Europe.

Praktično ovladavanje suvremenim bugarskom jezikom na glasovnoj (fonetskoj) razini. Upoznavanje s morfološkim sustavom bugarskog jezika.

Praktično ovladavanje suvremenim makedonskim jezikom na glasovnoj (fonetskoj) i pravopisnoj razini. Ovladavanje pravogovornom (ortoepskom) normom u cijelosti. Ovladavanje osnovnim pravopisnim (ortografskim) i prozodijskim normama. Praktično ovladavanje suvremenim makedonskim jezikom na morfološkoj razini. Upoznavanje s morfološkim paradigmama na planu izraza i sadržaja.

Savladavanje osnova nizozemskoga jezika: vokabular, gramatika, jezične funkcije. Razina A2 u CEFR-u.

razvijanje receptivne i produktivne kompetencije u govornom i pismenom izrazu, s težištem na morfološkoj i sintaktičkoj ispravnosti u sklopu standardnoga njemačkog jezika

Praktično ovladavanje suvremenim slovenskim jezikom na glasovnoj (fonetskoj) razini. Upoznavanje s morfološkim sustavom slovenskog jezika.

Upoznavanje s morfološkom strukturom riječi u portugalskom jeziku i s osnovnim morfosintaktičkim obrascima.

Osigurati stručnu i znanstvenu kompetenciju polaznica/polaznika u poetičkom opisu žanrova te stvaranje metodoloških kompetencija u njihovu poručavanju što će ih osposobiti za samostalan stručni rad i za nastavak studija na diplomskoj i poslijediplomskoj razini. Osposobljenost i savladanost teme očitovat će se i izradom temeljita prikaza izabrane jedinice iz teorijske literature i njezina predstavljanja u pisanom i usmenom obliku.

Kolegij uvodi polaznike u osnove turskoga jezika, s naglaskom na fonetiku i fonologiju te morfo(no)logiju. Predavanja su jednim dijelom usmjerena i ka jezikoslovnom i teorijskom promišljanju o ustroju turskoga jezika, dok je težište vježaba na tome da polaznici ovladaju jezičnim kompentencijama potrebnim za elementarnu konverzaciju.

Cilj je kolegija da se studenti upoznaju sa suvremenim metodama nastave stranih jezika, njihovim razvojem i utjecajim lingvistike i drugih srodnih znanosti na metodologiju nastave stranih jezika. Daje se pregled teorija i načela učenja i faktora koji na učenje utječu (motivacija, primanje obavijesti, pamćenje, uporaba pohranjenih obavijesti) te se ta načela razmatraju u slučaju učenja stranog jezika. Razmatraju se principi poučavanja i različiti modeli teorije nastave stranih jezika. Konačno, daje se pregled razvoja suvremenih metoda učenja stranih jezika što se povezuje s razvojem jezikoslovne znanosti i njezinim utjecajem na nastavu i poučavanje.

Omogućiti studentima da se upoznaju s osnovama ukrajinskog jezika i kulture te da uspostave osnovnu komunikaciju na ukrajinskom jeziku.

Upoznati studente s temeljnim pojmovima iz teorije usmenosti. Problematizirati vezu usmenosti i pisma fokusirajući se na epske žanrove hrvatske i svjetske književnosti. Osvijestiti ulogu jezičnoga medija u oblikovanju književnoga teksta.

Stjecanje temeljnih znanja nužnih za razumijevanje i interpretaciju starije hrvatske književnosti: ovladavanje tekstološko-filološkim, stilsko-periodizacijskim i žanrovskim pojmovljem. Analiza kanonskih tekstova hrvatske ranonovovjekovne književnosti. Predmet služi kao uvod u studij hrvatske književnosti, kao i za za kasnije obvezne kolegije Hrvatska književnost 15. i 16. stoljeća i Hrvatska književnost 17. i 18. stoljeća.

Cilj na ovom kolegiju je upoznati studente s temeljnim filozofijskim pojmovima i terminima kojima se ti pojmovi iskazuju, zatim s temeljnim pitanjima i metodama filozofije, te s temeljnim granama i područjima filozofije u njihovome jedinstvu. U kolegiju se izlaže osnovna zadaće filozofije, te sličnosti i razlike u načinima ostvarivanja te zadaće najprije u antičkim filozofskim školama, a zatim u kasnijim epohama i suvremenom dobu. Ujedno se propituje odnos filozofije i religije, filozofije i umjetnosti te filozofije i znanosti, kao i filozofijsko sebepoimanje filozofije u razgraničenju prema nefilozofijskom svjetonazoru. Zadaća je kolegija ne samo da prenese uvodna znanja o filozofiji, nego i da razvije sposobnost filozofijskog mišljenja, postavljanja filozofijskog pitanja, prepoznavanja filozofijskog načina života, proučavanja filozofijskih tekstova, te da potakne na sustavno filozofiranje i ukaže na smisao i svrhu studija filozofije.

Cilj kolegija je: a) u sadržajnom pogledu upoznati studente s najvažnijim misliocima zaslužnim za postavljanje filozofije tehnike kao filozofske discipline (Platon, Kapp, Heidegger, Ellul, Jonas itd.), b) razmotriti vezu filozofije tehnike s drugim projektima koji proizlaze iz »nove etičke kulture«, posebice s bioetikom, njenim razvojnim etapama, postignućima i ulogom koju tehnika i tehnologija imaju pri postavljanju bioetičkih pitanja; c) u metodološkom pogledu cilj je osposobiti studente za kritičke i kreativne doprinose u razmatranju suvremenih tema na području filozofije tehnike, etike i bioetike; c) u praktičkom pogledu pripremiti za suočavanje s pitanjima svakodnevice znanstveno-tehničke civilizacije, razumijevanje naravi suvremene tehnike, kao i mogućnost osposobljavanja studenata za sudjelovanje u javnim raspravama na ovu temu.

Upoznavanje studenata s osnovama grafostilistike kao stilističke discipline. Osposobljavanje studenata za samostalnu kritičku analizu pisanoga aspekta književnih i drugih tekstova u njihovom povijesnom kontekstu.

Pružiti uvid u međusobnu povezanost kulture i povijesti, objasniti proces formiranja kulture i prikazati mađarsku kulturu kroz povijesni i geografski kontekst s naglaskom na kulturne kontakte kroz povijest.

Upoznavanje temeljnih pojmova suvremene lingvistike i elemenata lingvističkog opisa s naglaskom na primjeni na rumunjski jezik. Lingvistika kao znanost; temeljni lingvistički pojmovi; temeljni lingvistički pravci i njihova obilježja. Kratak pregled razvoja lingvističke misli; razine lingvističkog opisa.

Cilj ovoga predmeta je na temelju predavanja i proseminara savladavanje temeljnih znanja o ustroju rimske državne uprave i razvoju urbanizma na području Hrvatske koja danas zauzima dijelove dvaju rimskih provincija i jedne italske regije. Isto tako studenti mogu usvojiti znanje i razumijevanje o drugim rimskim provincijama, kao i osnovna znanja o ustroju rimske vojske kao jedne od nositeljica romanizacije i romaniziranja. Studenti će prilikom pisanja proseminarskog rada moći primijeniti osnovne znanstvene standarde pisanja znanstvenog rada.

Cilj je predmeta upoznati studente sa sastavnicama i temeljnim pojmovima znanosti o književnosti, s povijesnim mijenama tih sastavnica i pojmova te različitim načinima kojima pristupaju književnom tekstu kao svom primarnom predmetu istraživanja. Pohađajući ovaj kolegij studenti će steći osnovni teorijsko-metodološki aparat za daljnji studij književnosti te znanja i vještine potrebne za analitički pristup književnim tekstovima.

Cilj je predmeta upoznati studente sa sastavnicama i temeljnim pojmovima znanosti o književnosti, s povijesnim mijenama tih sastavnica i pojmova te različitim načinima kojima pristupaju književnom tekstu kao svom primarnom predmetu istraživanja. Pohađajući ovaj kolegij studenti će steći osnovni teorijsko-metodološki aparat za daljnji studij književnosti te znanja i vještine potrebne za analitički pristup književnim tekstovima.

Usvajanje temeljnih spoznaja i pojmova znanosti o književnosti kao priprema za studij njemačke književnosti; razumijevanje književnosti kao estetskog fenomena i fenomena kulture te njenog položaja u društvu.

Studenti upoznaju načela i metodologiju vrednovanja arhivskoga gradiva. Razvijaju sposobnost za analizu vrijednosti arhivskog gradiva kao informacijskog izvora, evidencije o poslovanju, načinu rada, funkcijama i djelatnosti organizacija i kao kulturnog dobra. Osposobljavaju se za vrednovanje i izlučivanje gradiva te za vođenje akvizicijske politike arhiva.

The course offers an insight into feminist theories of the 2nd half of the 20th century to the present day on the examples of poetry and prose writing of important Anglophone women writers. In the first part of the course, the focus is on the meaning and significance of patriarchy and the changes it brings in the private and public spheres of life (Woolf). Also, we deal with the representations of mental illness (Plath) with the focus on eating disorders (Gluck, Atwood, Donoghue). In the second part, we talk about the politics of intimate life and the ethics of care and vulnerability. We read trauma narratives dealing with rape and incest (Toews, Ensler) as well as poverty in the working-class novels written by women (Holdsworth, Hudson). The course also covers a wide range of theoretical texts ranging from Virginia Woolf and Simone de Beauvoir to Lise Vogel and Tithi Bhattacharya in order to understand the connection between economic exploitation and social vs. private oppression of women in the contemporary capitalist society.

Kolegij će predstaviti osnovne koncepte ljudske prehrane i prehrambenih sustava kroz 3 ključne perspektive: 1) biološko-evolucijska, 2) sociokulturna i 3) političko-ekonomska. Iako dostupnost hrane ovisi o fizičkom okolišu, sustavima proizvodnje hrane i ekonomskim resursima, izbor hrane i strategije koje ljudske skupine koriste kako bi dobile pristup i distribuirale hranu duboko su usađene u specifične kulturne obrasce, društvene odnose te političke i ekonomske sustave. Sukladno tome, antropologija prehrane pruža multidisciplinarni pristup između antropologije i nutricionističkih znanosti, te kao takva može pružiti vrijedan i nezamjenjiv uvid u interakcije društvenih i bioloških čimbenika u kontekstu prehrambenog zdravlja pojedinaca i populacije.

Cilj kolegija je upoznati studente s konceptom formalnih i neformalnih zajednica koje se oblikuju oko baštine na temelju zajedničkih interesa njezinih članova te ih osposobiti za samostalno promišljanje i analizu uloga i ciljeva različitih dionika koji aktivno djeluju kao pripadnici baštinskih zajednica - od stručnjaka iz institucija preko organizacija civilnog društva (NGO) i drugih neformalnih organizacija, do umjetnika i drugih profila kreativaca.

U teorijskom pogledu cilj je ovog kolegija upoznati studente s inovativnim bioetičkim pristupom moralnim pitanjima koja nameće znanstveno-tehnički napredak, a koja se fokusiraju u kategoriji cjelovito shvaćenog života. U praktičnom pogledu cilj je ovog kolegija osposobiti studente za samostalno razmišljanje, argumentiranje i orijentiranje u u ključnim dilemama suvremenog čovječanstva, te u moralnim dilemama s kojima se mogu suočiti u profesionalnom i javnom životu, kao i za kompetentno sudjelovanje u radu etičkih i bioetičkih tijela.

Glavni cilj kolegija je na osnovu teorijskih pristupa i modela civilnog društva te pregleda stanja razvoja civilnog društva u Hrvatskoj, kod studenata razvijati analitičku percepciju djelovanja aktera civilne scene i kompleksnosti međusektorskih poveznica, te pružiti uvod u metode mjerenja učinaka inicijativa i organizacija civilnog društva na suvremenim primjerima. U kolegiju se također nastoji osposobiti studente za gledište angažirane javne sociologije i uporabu socioloških konceptualnih i istraživačkih alata u razvoju informirane građanske participacije.

Cilj je ovoga kolegija studente hrvatskoga jezika i književnosti upoznati sa životom i djelom Konstantina (Ćirila) i Metoda, njihovom ulogom u razvoju slavenske pismenosti, važnosti ćirilometodske baštine u hrvatskoj jezičnoj, pismovnoj i književnoj kulturi te suvremenom valorizacijom slavenske misije.

Studenti će se upoznati s predmetom (opće)didaktike i praktičnim pitanjima pripreme, realizacije i (samo)evaluacije nastave iz didaktičke perspektive, steći elementarna umijeća u ophođenju s didaktičkim teorijama i/ili modelima i razviti bazične kompetencije glede (reflektiranog) planiranja, izvođenja i evaluacije nastave.

Kolegij studentima bilo kojeg smjera kroz iskustvo društveno korisnog učenja (DKU-a) pruža mogućnost primjene akademskog znanja i vještina za zadovoljavanje stvarnih potreba lokalne i šire društvene zajednice. Studenti će, prema vlastitom interesu u izboru projekta, kroz rad na projektu za organizaciju civilnog društva ili javnu instituciju koje angažira volontere, raditi na rješavanju konkretnih problema, pomažući istovremeno lokalnoj zajednici. Projekti DKU-a odnose se isključivo na rješavanje konkretnih problema zadanih kolegijem i dio su projektne nastave kolegija. Projektna nastava kombinirat će se s predavanjima o aktivnostima DKU-a, upravljanju projektima, timskim radom i aktivnostima kritičkog promišljanja.

Svrha je seminara sustavno proučiti i objasniti sadržaj djela Kritika praktičkog uma filozofa Immanuela Kanta, kao jednog od najvažnijih djela iz etike, u kojem su ključne koncepcije obilježile diskurzivni i praktični razvoj ne samo daljnje etike nego i postale dio općeg kulturnog razvoja suvremene civilizacije u pogledu normiranja međudjelovanja moralnih subjekata i objekata te razvoja moralne senzibilnosti globalnog društva.

Cilj je kolegija studentima pružiti uvid u izbor iz značajnijih (prvenstveno teorijskih, ali i književnopovijesnih) rasprava o fantastici i fantastičnom kao žanrovskoj odrednici, ali i pojavi koja se prepoznaje neovisno o žanru, te u njihovo pozicioniranje u kontekstu književne i medijske teorije 20. i 21. stoljeća. Polazeći od fenomena koji im je većinom poznat iz vlastitog čitateljskog, slušateljskog, gledateljskog i igračkog iskustva, studenti će se osvijestiti o njegovoj izazovnoj neuhvatljivosti i brojnim problemima što ga istraživačko hvatanje s njim ukoštac otvara, istovremeno dolazeći na pozadini te problematizacije u dodir s temeljnim pojmovima i problemima književne teorije i graničnih područja što ih ona dijeli s teorijom (novih) medija. Polaznici kolegija upoznat će se s inicijalnim naporima da se fantastična književnost omeđi kao žanr, koji su otkrili svu složenost naizgled samorazumljivog pojma, kao i kritičkim recepcijama i revalorizacijama njihovih postignuća. Pozornost će se potom usmjeriti srodnim žanrovima/odrednicama, pokušajima da se jasno odvoje od fantastike ili podvedu pod nju kao podžanrovi, te distinktivnim obilježjima (strukturnim, recepcijskim, historijskim) koja su se u tim raspravama artikulirala. Konačno, zaokruživši žanrovsku problematiku, studenti će se usmjeriti pitanjima što se iz perspektive postklasične i transmedijske naratologije mogu postaviti s jedne strane o učincima fantastičnih pripovijesti, a s druge strane o specifičnostima njezina udomljavanja u drugim medijima (posebice filmu i novim medijima). Na podlozi bogatog korpusa klasika svjetske i hrvatske fantastične književnosti, te srodnih ostvaraja na filmu i u novim medijima, studenti će tako dodatno unaprijediti svoje (književno)teorijske kompetencije (šireći spoznaje vezane za naratologiju, teorije žanra i recepcije, politiku književnosti te problematiku transmedijskog povezivanja književnosti i drugih medija) koje će im koristiti ne samo u susretu s fantastičnim pripovijestima, nego i u daljnjem književnoteorijskom i književnopovijesnom obrazovanju.

Cilj je kolegija omogućiti studentima stjecanje temeljnog znanja o fenomenu igre kroz filozofijski pristup proučavanja. Student će biti upoznat s važnošću fenomena igre i bit će mu, na temelju usvajanja znanja o osnovnim obilježjima, problemima i ulogama, te odgovarajućih pojmovnih određenja i teorijskih pristupa, omogućeno stručno tumačenje u svrhe boljeg objašnjavanje ključnih oblika čovjekova ponašanja i kulturnog manifestiranja na način igre.

Stjecanje historijski utemeljenog poznavanja osnovnih teorija kulture i razumijevanje povijesnog razvoja pojma kulture. Osposobljavanje studentica i studenata za argumentirano korištenje analitičkog instrumentarija filozofije kulture u odnosu na druge filozofske i znanstvene discipline ( intelektualne historije, kulturalnih studija i sl.).

Upoznati studente s filozofijom Davida Humea, posebno s njegovom moralnom filozofijom; razjasniti ulogu i važnost Humeove filozofije te utjecaj koji su njegovi radovi imali na kasnije filozofe (empirizam, skepticizam, naturalizam, sentimentalizam), kao i valorizirati suvremeni moralni sentimentalizam, a specifično u kontekstu rasprava o odgoju i odgojnim ciljevima (npr. etika skrbi). Rad u seminaru temelji se na kritičkome čitanju Humeove "Rasprave o ljudskoj prirodi" i "Istraživanja o principima morala", uz usporednu analizu ostalih relevantnih Humeovih spisa, kao i radova drugih autora koji pomažu u razumijevanju i kritičkom vrednovanju Humeove moralne filozofije.

Upoznati i usvojiti temeljne pojmove, probleme i metode filozofije znanosti i povezanih područja. Samostalno i kritički procjenjivati argumentaciju u suvremenim radovima filozofije znanosti. Upoznati osnovne probleme filozofija pojedinih znanosti. Osposobiti se za primjenu naučenog u samostalnom kritičkom procjenjivanju temeljnih problema pojedinih filozofije znanosti, te moći oblikovati i argumentirati vlastiti stav prema istim.

Ovladavanje temeljnim znanjima iz područja filozofske antropologije. Uvođenje u problematiku moderne i suvremene filozofske antropologije. Razumijevanje pojmovnika filozofske antropologije, s posebnim naglaskom na problem otuđenja. Rasvjetljavanje mjesta filozofske antropologije u odnosu na idealizma i materijalizma. Analiza filozofije Ludwiga Feuerbacha i Karla Marxa, s posebnim naglaskom na pitanja religioznog te društvenog otuđenja. Objasniti kako je došlo do rađanja i razvoja moderne koncepcije i ideala čovjeka, kao svestranog stvaralačkog bića. Uz povijesno-konceptualni pregleda novovjekovnih promišljanja o čovjeku, osobiti naglasak je na filozofijama koje su istraživale različite oblike otuđenja (reifikacije i fetišizma) u modernom i suvremenom potrošačkom društvu Također, osobita pažnja je posvećena filozofijama koje su promišljale različite oblike otuđenja, reifikacije i fetišizma u modernom i suvremenom industrijsko – potrošačkom društvu. Ukazati važnost filozofske antropologije u odnosu na kritiku idealizma, kao i njen značaj za nastanak, kako specifično historijskog materijalizma, tako i svih oblika suvremenog materijalizma i filozofija prakse. Postavljanje pitanje o aktualnosti otuđenja danas te odnosa i uvjetovanosti između otuđenja i društvenog djelovanja.

Stjecanje znanja o nastanku i razvoju novovjekovne humanističke koncepcije čovjeka kao svestranog stvaralačkog bića, te upoznavanje s problematikom otuđenja. Uz povijesno-konceptualni pregled novovjekovnih promišljanja o čovjeku, osobiti naglasak je na filozofijama koje su istraživale različite oblike otuđenja (reifikacije i fetišizma) u modernom i suvremenom potrošačkom društvu. Također cilj kolegija je postaviti i pitanje o aktualnosti problematike otuđenja danas te pitanje o odnosu između otuđenja, kulture i društvenog djelovanja.

Razumijevanje funkcioniranja fonološkog sustava ukrajinskog jezika u dijakroniji i sinkroniji, principa ortoepije i ortografije.

Stjecanje uvida u temeljne postavke teorije nastave stranih jezika s dijakronijskog i sinkronijskog stajališta; razumijevanje osnovnih koncepata teorije nastave stranih jezika.

Cilj kolegija je pripremiti studente za učinkovit javni govor što uključuje vještine pripreme sadržaja govora i govorne izvedbe. Studenti će se upoznati s pet retoričkih kanona u pripremi govora i osnovnim retoričkim pravilima za učinkovit javni govor. Tijekom kolegija kontinuirano će se uvježbavati svaka od faza pripreme govora. Također, cilj je da ovladavanje osnovnim retoričkim pravilima za izvođenje i sudjelovanje u monološkim i dijaloškim govorničkim vrstama. Osnovni cilj je usavršiti govorničke vještine studenta i time ih pripremiti za kvalitetniji rad u struci.

Cilj je kolegija upoznati studente sa suvremenom metodologijom sinkronijskoga opisa dijalekata te sa suvremenim sredstvima i načinima istraživanja da bi se moglo pristupiti izradi dijalektnih rječnika; osposobiti studente za samostalno istraživanje i bavljenje leksikografskim i znanstvenim radom.

Upoznavanje studenata s najutjecajnijim teorijskim tumačenjima odnosa između ideologije i književnosti.

Omogućiti studentima da razumiju ideje i koncepte interpretacije baštine. Osposobiti studente da razumiju razlike i sličnosti u različitim pojavnim formama interpretacije (prirodne i kulturne) baštine. Steći osnovna teorijska i praktična znanja o interpretaciji baštine, te upoznati studente s različitim metodama i tehnikama interpretacije baštine i postojećim i mogućim načinima njene praktične primjene.

Osigurati stručnu i znanstvenu kompetenciju studentica i studenata u povijesnoknjiževnim istraživanjima unutar povijesnog tijeka hrvatske književnosti i posebice usmene književnosti. Osposobiti ih za samostalan rad, za nastavak studija i znanstvena istraživanja. To će se potvrditi osmišljvanjem i provedbom terenskoga istraživačkoga rada.

Uvesti studente u javnu povijest, razmjerno novu povijesnu poddisciplinu ili širi pristup koji se bavi poviješću kao društvenim fenomenom i različitim oblicima zastupljenosti povijesti u javnoj sferi, od društva i politike, javnosti i medija, preko igranih i dokumentarnih filmova, stripova i književnosti, digitalnih arhiva i blogova, do muzeja, manifestacija oživljene povijesti i turizma.

Upoznavanje s jezikom Roma Bajaša - dijalektima dakorumunjskog koji se govore na području Republike Hrvatske.

Kolegij predstavlja reformu talijanske komedije u osamnaestom stoljeću kroz lik i djela komediografa i libretista Carla Goldonija. Unutar velikoga opusa od gotovo dvjesto kazališnih komada, odabrat će se jedanaest komedija i libreta koji se smatraju remekdjelima talijanske književnosti i najbolje oprimjeruju razvoj Goldonijeve komedije od obrazaca komedije dell'arte do reformirane građanske komedije pedesetih godina i takozvanih ozbiljnih komedija iz posljednjeg razdoblja njegova stvaralaštva na talijanskom jeziku. Istodobno će se promatrati razvoj novoga žanra opere buffe, kojemu je Goldoni najviše pridonio svojim intermezzima i komičnim libretima te će se komparacijom utvrditi temeljne stilske, versifikacijske, tematske i druge razlike među žanrovima. Kolegij će ponuditi cjelovitu sliku Goldonijeva stvaralašta u kontekstu talijanske književnosti i europske povijesti glazbe osamnaestoga stoljeća.

Upoznati studente s paradigmom prostornoga obrata; pročitati djela stare dubrovačke književnosti iz perspektive te paradigme; pripremiti i izvesti terensku nastavu u Dubrovniku.

Uputiti u karakteristike, sjećanja i navike neprofesionalnih čitatelja književnih tekstova na početku 21. stoljeća u Hrvatskoj i drugdje te ih proučiti na temelju empirijski dobivenih podataka.

Predstaviti, razjasniti i demonstrirati osnovne mogućnosti analize književnih tekstova u hrvatskoj i drugim književnostima korištenjem metoda digitalne humanistike.

Usavršavanje jezičnih vještina slušanja i govorenja, širenje komunikacijske kompetencije studenata, osposobljavanje za točnu uporabu jezičnih struktura u izražavanju

Studente se uvodi u područje korpusne lingvistike, upoznaje s ulogom korpusa u današnjim istraživanjima jezika/teksta, posebno u kontekstu neofiloloških istraživanja, te daje praktično znanje pretraživanja korpusa.

Pragmatika je lingvistička disciplina koja se bavi proučavanjem jezika u upotrebi te utjecajem ko(n)teksta na jezično značenje. Ovaj kolegij sastoji se od dva dijela. Uvodni dio kolegija posvećen je upoznavanju studenata s općom lingvističkom pragmatikom - njezinim jezgrenim područjima bavljenja, metodologijom i istraživačkim ciljevima. Središnji dio kolegija posvećen je korpusnoj pragmatici - disciplini koja kombiniranjem metodologija pragmatike i korpusne lingvistike pragmatičkim jezičnim fenomenima pristupa iz horizontalne i vertikalne perspektive (polazeći od njihovih formalnih ili funkcionalnih obilježja). Na kolegiju se obrađuju tri ključne teme: (1) korpusnopragmatički pristupi jeziku u upotrebi; (2) pragmatička anotacija korpusa; (3) primjena korpusa za potrebe analize pragmatičkih i gramatičko-pragmatičkih fenomena na primjerima iz hrvatskog i drugih jezika. Temeljem teorijskih i praktičnih znanja stečenih na kolegiju studenti će u sklopu seminarske nastave predstaviti vlastita korpusnopragmatička istraživanja. Kolegij ima dva glavna cilja: (1) upoznavanje studenata s lingvističkom pragmatikom - njezinim jezgrenim područjima bavljenja, metodologijom i istraživačkim ciljevima; (2) usvajanje i primjena istraživačkih metoda korpusne pragmatike (proučavanje pragmatičkih fenomena primjenom korpusne analize).

Cilj kolegija je upoznavanje studenata s leksikologijom (njezinim razvojem, područjem bavljenja, istraživačkim metodama i ciljevima), temeljnim leksikološkim pojmovima te obilježjima leksičkog sustava suvremenog srpskog (književnog) jezika.

Kolegij se bavi proučavanjem mlade lingvističke discipline, lingvokulturologije, koja se bavi problemom odnosa jezika i kulture. Riječ je o interdisciplinarnom jezičnom pravcu čija je osnovna zadaća otkrivanje mentaliteta naroda i kulture kroz jezik. Jezik se promatra kao put kojim dolazimo ne samo do suvremenog mentaliteta nacije, već njime dopiremo i do načina shvaćanja svijeta u prošlosti i to kroz prizmu metafora, simbola, figurativnih jezičnih jedinica poput frazema i poslovica itd. Cilj je kolegija pružiti teorijsku osnovu, razraditi principe te dati obrasce za jezičnu analizu sa stajališta lingvokulturologije. Svladavajući nastavni plan i program temeljnih lingvističkih disciplina poput fonologije, morfologije, sintakse i leksikologije studenti većinom usvajaju znanja i vještine sustavno-strukturne lingvistike. Primarna je uloga ovoga kolegija upoznati studente sa suvremenim tendencijama u lingvistici i analizama antropocentrične jezične paradigme budući da se one bitno razlikuju od onih koje su im poznate iz sustavno-strukturne paradigme. Kolegij „Lingvokulturologija“ može u tom smislu predstavljati svojevrsnu lingvističku nadgradnju.

Cilj je upoznati polaznike s osnovnim tehnikama programiranja uprogramskom jeziku Python, i mogućnostima primjene u razumijevanju i rješavanju logičkih i filozofskih problema. Namjera je omogućiti studentima društveno-humanističkih znanosti, prvenstveno filozofije, stjecanje dodatnih vještina koje im mogu pomoći ne samo u boljem razumijevanju logičkih i filozofskih problema nego i „zapošljivih“ vještina traženih na tržištu rada.

Uvođenje u problematiku Marxove misli i marksističkih filozofija. Stjecanje sposobnosti čitanja i analize Marxovih i marksističkih tekstova. Upoznavanje s temama Marxove filozofije i osnovnim problemima marksizma Razumijevanje osnovnih pojmova historijskog materijalizma i općenito različitih marksističkih filozofija Stjecanje sposobnosti kritičkog promišljanja osnovnih društveno-ekonomskih te procesa društvene opresije i ekonomske eksploatacije.

Usvajanje teorijskog znanja o njezi glasa, usvajanje vježbi za prevenciju vokalnog zamora te pripremanje studenata za javno govorenje uz optimalnu štednju glasa.

Upoznati i usvojiti temeljne pojmove, probleme i metode metodologije znanosti i i povezanih područja. Samostalno i kritički primijeniti osnovne probleme i tehnike metodologije znanosti na vlastito studijsko područje.. Upoznati osnovne probleme filozofija pojedinih znanosti. Osposobiti se za primjenu naučenog u samostalnom kritičkom procjenjivanju temeljnih problema pojedinih filozofije znanosti, te moći oblikovati i argumentirati vlastiti stav prema istim.

Upoznavanje studenata s višestrukim teorijskim okvirima muzejske edukacije; upoznavanje i osposobljavanje studenata za primjenjivanje teorijskog znanja o muzejskoj edukaciji u praksi kroz opise, analizu i diskusiju o primjerima iz muzeja te izradu novih edukacijskih programa ili adaptacija postojećih muzejskih sadržaja specifičnim skupinama korisnika.

Cilj je kolegija da studenti steknu temeljna znanja iz područja neverbalne komunikacije te da usvoje relevantnu znanstvenu i stručnu terminologiju iz istog područja. Kroz seminarske istraživačke radove usmjerit će pozornost na određenu vrstu neverbalnih znakova i u izlaganju s prezentacijom ilustrirat će i predstaviti svoju temu. Kod studenata će se dodatno istaknuti granično područje jezičnog i nejezičnog u govoru i osvijestiti njegova važnost za govornu komunikaciju.Cilj je kolegija također stjecanje kompetencija potrebnih za obavljanje poslova u kultiviranju javnoga govorenja (učitelj govorništva, govorni trener i sl.).

Upoznati studente s bogatom povijesti Indijskog potkontinenta, od srednjovjekovnih hinduističkih kraljevstava, preko prodora islamskih osvajača iz Afganistana i središnje Azije pa sve do britanske kolonijalne vlasti, oslobođenja i suvremene Indije. Cilj je kolegija također omogućiti studentima shvaćanja konteksta u kojem bi mogli razumjeti problem suvremene Indije.

Daljnje upoznavanje i uvježbavanje osnova novogrčkog jezika.

Cilj predmeta je upoznavanje studenata s prehrambenim navikama rimskodobnog stanovništva. Studenti će se kroz arheološke nalaze i antičke izvore upoznati s antičkom kuhinjom, namirnicama, receptima i načinima pripreme hrane. Sve teme bit će potkrijepljene arheološkom građom s područja provincija Dalmacije i Panonije te X. italske regije i dovedene u vezu s pisanim izvorima. Kolegij će završiti praktičnom pripremom rimske hrane po receptima iz antičkih izvora.

Uvid u početke nastanka talijanskoga i ostalih romanskih jezika, upoznavanje jezičnih činjenica i tekstovnog materijala u sklopu tog procesa, kao i njegovog kulturno-civilizacijskog konteksta.

Upoznavanje s ključnim pripovjednim tekstovima književnog modernizma, s posebnim naglaskom na modernističke pripovjedne postupke.

Upoznati studente s temeljnim obilježjima materijalne i duhovne kulture antičke Grčke i Rima u Italiji. Uvesti polaznike u istraživačke mogućnosti u klasičnoj arheologiji. Razvijati analitičke i interpretativne vještine u znanstvenom bavljenju grčkom i rimskom civilizacijom. Osvijestiti važnost interdisciplinarnog pristupa u obradi klasičnih tema.

Cilj ovoga predmeta je na temelju predavanja i proseminara savladavanje temeljnih znanja iz područja ranokršćanske arheologije iz razdoblja od početaka razvoja kršćanstva do vladavine cara Konstantina i njegovih nasljednika. Studenti će pisanjem proseminarskih radova moći usvojiti znanja o ranokršćanskoj ikonografiji na primjeru arheoloških nalaza iz Hrvatske i s područja čitavog Rimskog carstva.

Kroz obradu središnjih pojmova suvremene humanistike i društvenih znanosti, studenti će se upoznati s ključnim raspravama koje su obilježile povijest društvenih i humanističkih znanosti. Ovako koncipiran uvodni kolegij trebao bi poslužiti kao osnova svim studijskim programima u produbljivanju vlastitih specifičnih teorijskih znanja.

Studenti će dobiti uvid u mogućnosti interpretacije povijesnih izvora, upoznavanje s najvažnijom literaturom i metodologijom znanstveno-stručne analize koja proizlazi iz integralnog i interdisciplinarnog pristupa povijesnim izvorima. Pomoćne povijesne znanosti II. čine egdotika (nastavak), kronologija, heraldika i sfragistika (sigilografija), povijesna metrologija, numizmatika, genealogija, povijesna demografija, povijesna geografija s kartografijom itd. Kronologija. Osnovnio dijelovi datuma. Načini datiranja. Svetkovine, ere, stilovi. Praktična upotreba kronoloških pomagala (uskrsne tablice i dr.). Heraldika. Definicija i osnovni pojmovi te povijesni pregled. Sfragistika (sigilografija).Uvod s povijesnim pregledom. Osnovni pojmovi. Povijesna metrologija. Osnovni pojmovi o mjerama i utezima. Numizmatika. Povijesni pregled. Genealogija. Uvod, osnovni pojmovi te povijesni pregled. Povijesna demografija. Povijesna geografija s kartografijom itd.

Uvid u kulturnopovijesni kontekst helenizma i republikanskog Rima; usvajanje osnovnih biobibliografskih podataka o najistaknutijim autorima nakon Aristotela zaključno s Terencijem.

Upoznati studente s antičkom grčkom filozofijom u razdoblju helenizma prema istaknutoj i veoma utjecajnoj helenističkoj sljedbi stoika (ranih, srednjih i kasnih), također s posebnostima i ulogom stoičkih logičkih, kozmoloških i etičkih razmatranja u široj povijesti filozofije.

Studenti će steći znanja o hrvatskim biblijskim prijevodima, razumijet će osnovne razlike u prijevodima te će osposobiti za raščlambu biblijske prijevodne građe. Razvit će i svijest o mogućoj presudnoj ulozi pojedinih jezičnih elemenata svih razina u tekstu.

Cilj kolegija je predstaviti spoznaje iz kognitivne znanosti i njihovu primjenu u obrazovanju. Sadržaj obuhvaća načela poučavanja koja se temelje na prirodi procesa učenja te rezultate istraživanja i nove koncepte u poučavanju (problemsko i projektno učenje, znanje i transfer znanja, metakogniciju itd.) Konačno, sadržaj uključuje posebnosti poučavanja osoba s posebnim potrebama.

Kako na temelju materijalnih, arheoloških izvora odgonetnuti religiozno i ritualno ponašanja pojedinaca ili zajednice u prapovijesti.

The aim of this course is to name and recognize different philosophical disciplines and their main topics, to distinguish different philosophical approaches, to describe the historical development of main philosophical concepts, to compare different philosophical views on a particular philosophical subject, to critically assess contemporary philosophical issues, and to apply philosophical approach in an interdisciplinary context.

Upoznati studente s teorijskim okvirima i metodama analize u suvremenoj semiotici marketinga. Osposobiti ih za samostalne analize reklamnih tekstova.

Cilj kolegija je upoznavanje s modelima regulacije i samoregulacije života u ljudskom društvu, odnosno u većim društvenim zajednicama. Kolegij će osigurati osnovni uvid studentima u političke teorije na kojima je utemeljena moderna država, razumijevanje funkcioniranja moderne države, postojećih oblika političke participacije i modela političkog odlučivanja kao i tipove i karakteristike glavnih aktera političke borbe. U kolegiju se tematiziraju i suvremeni izazovi demokracijama, kao što je pojava populizma. U seminarskom dijelu nastava studenti kroz vlastite istraživačke i analitičke projekte vježvaju primjenu teorijski spoznaja na analizu konkretnih političkih fenomena i procesa.

Studenti upoznaju strukturu arhivskog fonda, vrste i strukturu jedinica udruživanja spisa, usvajaju načela i postupke analize i organizacije arhivskih cjelina, uče sređivati arhivsko gradivo. Upoznaju standarde i metodologiju opisa gradiva, uče opisivati i indeksirati različite vrste gradiva te oblikovati obavijesna pomagala. Specifični ciljevi predmeta jesu: 1. upoznati strukturu arhivskog fonda, vrste i strukturu jedinica udruživanja spisa, usvajaju načela i postupke analize i organizacije arhivskih cjelina​, 2. upoznati postupke sređivanja arhivskog gradiva​, 3. upoznati standarde i metodologiju opisa gradiva​, 4. upoznati tipologiju i oblikovanje obavijesnih pomagala te metapodatkovne strukture i serijalizacije arhivskog opisa.

Cilj kolegija je ovladavanje temeljnim sociolingvističkim pojmovima i teorijama te upoznavanje s aktualnim sociolingvističkim i standardološkim pitanjima koja se tiču suvremenog srpskog jezika i ostalih južnoslavenskih jezika.

Cilj je predmeta studentima predstaviti teorijske pristupe koji su o književnosti i književnom tekstu razmišljali kao o sustavu jedinica što se analizom mogu izdvojiti na različitim razinama: prije svega književnoznanstvenog formalizma i strukturalizma, ali i drugih srodnih pristupa. Studenti će se upoznati s temeljnim pojmovima tih književnoznanstvenih paradigmi i njihovom daljnjom kritičkom recepcijom, te ovladati njihovom primjenom u analizi književnog teksta.

Upoznati studente s reprezentativnim djelima suvremene etničke književne produkcije u SAD-u; primjena interdisciplinarnih metoda analize, usporedbe i istraživanja u proučavanju korpusa suvremene američke etničke književnosti.

Upoznavanje s rumunjskom suvremenom prozom, s naglaskom na kratku prozu (Radu Pavel Gheo, Dan Lungu, Mircea Cărtărescu, Adriana Babeți, Ana Maria Sandu, Tatiana Țîbuleac...)

Upoznavanje s morfološkim sustavom bugarskog jezika i osnovama funkcionalne sinteze. Govorna komunikacija na razini jednostavne proširene rečenice.

Upoznavanje studentica i studenata filozofije sa suvremenim filozofskim pravcima i tradicijama. Naglasak je na razvoju sposobnosti za samostalno prepoznavanje, argumentirano vrednovanje i korištenje terminološko-analitičkog instrumentarija različitih škola suvremene filozofije u odnosu na druga razdoblja filozofije, druge teorijske discipline i društveno-humanističke znanosti.

Upoznavanje studenata s različitim stilskim modelima u korpusu suvremenog hrvatskog romana (1990-2023), upoznavanje s pristupom diskurzne stilistike i diskurznostilistička interpretacija romanesknog teksta

Upoznavanje s morfološkim sustavom slovenskog jezika i osnovama funkcionalne sinteze. Govorna komunikacija na razini jednostavne proširene rečenice.

Poznavanje strukturnih karakteristika i sociokulturnog statusa talijanskih dijalekata kao specifične sastavnice talijanskog jezičnog prostora i važnog elementa jezične komunikacije u prošlosti i u današnje vrijeme.

Stjecanje naprednijih jezičnih kompetencija iz ukrajinskog jezika i upoznavanje ukrajinske kulture.

Cilj kolegija je upoznati studente s otvorenim pitanjima definiranja političkog romana, zatim njegovim mjestom u povijesti književnosti, književnoj teoriji i kritici, kao i različitim upotrebama političkog romana. Polazeći od žanrovski različitih književnih predložaka, analizirat će se obrazovne, propagandne, subverzivne, povijesne i popularnokulturne upotrebe političkog romana. Na taj će se način problematizirati suvremene koncepcije politike književnosti kao i nerazriješeno pitanje poimanja odnosa angažmana i autonomije književnosti.

Cilj je kolegija upoznavanje studenata nefilozofijskih studija s temeljima estetike kao filozofijske discipline koja im pruža opći uvid u filozofijski pristup umjetnosti. Time se pružaju temeljni filozofijski uvidi u posebne umjetnosti, poput muzike, književnosti, slikarstva, arhitekture, fotografije, filma itd., a koji se mogu primijeniti u studijima različitih znanosti o umjetnosti, poput filologijskih studija, komparativne književnosti, povijesti umjetnosti, arhitekture, filmologije, teatrologije itd. Riječ je o filozofijskim razmatranjima temeljnih estetičkih odnosa na razini objektivističke (predmet) i subjektivističke (akt) estetike, poput lijepog, uzvišenog i ružnog, sklada i disonance, simetrije i asimetrije, proporcije i disproporcije, pojave (odraza) i fenomena, forme (ideje) i oblika (tvari), genija i talenta, apstrakcije i realizma te temeljnih estetičkih kategorija, poput zora, percepcije, imaginacije, osjećaja, raspoloženja, doživljaja, ugode i ukusa. Također, studentima se pruža uvid u činjenicu da kao jedna od temeljnih filozofijskih disciplina estetika nije vezana uz pojam lijepoga (kako to sugerira kulturni kanon), već uz mogućnost osjetilnog spoznavanja, čime se omogućuje autonomija estetike od umjetnosti i kulture s jedne, ali i njihova nerazdvojna povezanost, s druge strane. Na taj se način studentima pružaju i važni argumenti za kritički odnos prema estetici, umjetnosti i kulturi. Kolegij je podijeljen u tri temeljne cjeline (antička i srednjovjekovna filozofija umjetnosti, novovjekovna i moderna estetika te suvremena i postmoderna estetika).

Cilj je ovoga kolegija upoznati studente s temeljnim pitanjima i metodama novovjekovne i suvremene filozofije, te omogućiti studentima kritičko propitivanje odnosa starovjekovne, novovjekovne i suvremene filozofije, naročito s obzirom na cjelokupnu znanost i njen povijesni razvoj. Tijekom kolegija analizira se teza da filozofijsko promišljanje znanosti otkriva bitne razlike antičke, novovjekovne i suvremene znanosti. Središnja su pitanja kolegija što je to filozofija nasuprot znanostima, te što je to znanstvenost filozofije nasuprot znanstvenosti znanosti, i općenito koji su uvjeti nastanka idealnog stanja koji omogućuje filozofiju i znanstveno djelovanje. U tom se pogledu posebno razmatra filozofija u suvremenom znanstvenom kontekstu. Zadaća je kolegija potaknuti studente na kritičku prosudbu modernog mišljenja, te otkrivanje mogućnosti prevladavanja krize moderne znanosti iz duha istinske filozofije. Uspješno polaganje kolegija daje studijske osnove studentima za opće znanstveno-nastavne kompetencije predviđene studijskim programom i priprema studente za pohađanje sadržajno naprednih kolegija s viših godina, te sudjeluje s drugim kolegijima na prvoj godini u poboljšanju sposobnosti izvršavanja kompleksnih studentskih obveza.

Studenti će steći znanja o tijeku ovladavanje hrvatskim kao materinskim jezikom (J1) i inojezičnim hrvatskim (J2), osposobit će se za pristup građi i razumijevanje osnovnih razlika u nastavi materinskoga i inojezičnoga hrvatskoga. Steći će iskustvo poučavanja inojezičnih govornika i uvid u najrazličitije jezične utjecaje na ovladavanje jezikom, a osvijestit će i svoje vladanje različitim jezicima i idiomima i sve što je na njih tijekom razvoja utjecalo.

Temeljni kolegij kroz koji se studenti upoznaju s rumunjskom poviješću (od antike do danas) i kulturom i omogućava lakše razumijevanje književnih kolegija koji slijede.

Kolegij daje pregled venecijanskog slikarstva od 15. do 18. stoljeća s naglaskom na protagoniste umjetničkih zbivanja i stilske mijene unutar venecijanske slikarske škole. Predmet je komplementaran nastavnim sadržajima obaveznog kolegija prijediplomskog studija »Likovne umjetnosti renesanse i baroka«. Obrada materijala organizirana je kronološki, a obuhvaća različite tipove slikarskih djela s obzirom na funkciju (oltarnu palu, portret, narativni i alegorijski dekorativni ciklusi) i njihov razvoj tijekom stoljeća u kontekstu venecijanske slikarske škole. Posebna pozornost posvećena je raznovrsnosti naručiteljske aktivnosti (privatne i javne narudžbe i njihove namjene, venecijanske bratovštine i Republika kao naručitelji, slikarsko djelo u službi iskazivanja vjerskog i političkog identiteta) te kontekstualizaciji umjetničkih djela u vremenu i prostoru i njihovom sagledavanju u izvornom okruženju. Kolegij predviđa usvajanje općih formalnih i stilskih značajki venecijanske slikarske škole u razdoblju ranog novog vijeka te prepoznavanje odlika slikarskog izraza pojedinih umjetnika.

Predmet i kolegij usmjereni su prema društvenoj i povijesnoj dimenziji znakovnih sistema, te njihovoj ulozi u formiranju individualnih i kolektivnih identiteta. U kolegiju se obrađuje nekoliko društveno orijentiranih semiotičkih teorija koje se zatim primjenjuju na analize različitih tekstova i diskursa. Očekuje se da će polaznici ovladati elementima semioloških analiza društvene dimenzije znakovnih sustava i nji¬hove upotrebe, te moći uspoređivati i povezivati jezične i nejezične znakovne sustave u različitim društvenim i historijskim kontekstima.