ECTS Informacijski paket prikazuje podatke za akademsku godinu 2017 / 2018.
U Paketu se nalazi 51 preddiplomski i 146 diplomskih studija i smjerova, te 1 integirani preddiplomski studij, zajedno s njihovim osnovnim podacima, podacima iz dopunskih isprava i izvedbenim planovima.
Za studije je definirano 2315 ishoda ucenja, a u njihovoj izvedbi sudjeluje ukupno 836 nastavnika s 2372 predmeta.
Sveučilište u Zagrebu najstarije je u Hrvatskoj, a ubraja se i među starija u Europi. Njegova povijest započinje 23. rujna 1669. godine kada su diplomom rimskog cara i ugarsko-hrvatskog kralja Leopolda I. priznati status i povlastice sveučilišne ustanove tadašnjoj isusovačkoj Akademiji u slobodnom kraljevskom gradu Zagrebu.
Od 1692. godine Filozofski studij u Zagrebu počinje i formalno-pravno djelovati kao Neoacademia Zagrabiensis, javnopravna visokoškolska ustanova. Akademija ostaje u rukama isusovaca više od jednog stoljeća, do godine 1773, kada papa Klement XIV. raspušta taj red. Godine 1776. carica i kraljica Marija Terezija dekretom osniva Kraljevsku akademiju znanosti (Regia scientiarum academia) s tri studija ili fakulteta: Filozofskim, Bogoslovnim i Pravnim.
Iako su se organizacijski oblici mijenjali, do godine 1874. ona ostaje najvišom školskom ustanovom u Hrvatskoj i Slavoniji, ustanovom koja je obrazovala većinu hrvatske inteligencije. Na poticaj velikog mecene hrvatske prosvjete, kulture i umjetnosti biskupa Josipa Jurja Strossmayera Hrvatski je sabor godine 1861. donio zakonsku osnovu o Sveučilištu u Zagrebu.
U vrijeme svoga boravka u Zagrebu 1869. godine car Franjo Josip potpisao je zakonski članak koji 5. siječnja 1874. godine dobiva vladarevu sankciju. Na temelju toga je 19. listopada 1874. godine svečano otvoreno moderno Sveučiliste u Zagrebu. U njegovu su sastavu tada djelovala četiri fakulteta: Pravni, Bogoslovni, Filozofski i Medicinski.
Prva su dva već bila organizirana: Pravni u okviru bivše Pravoslovne akademije, a Bogoslovni u okviru sjemeništa. Filozofski je fakultet započeo svoj rad akademske godine 1874/1875. U njegovu je sastavu u početku djelovalo šest katedara (za filozofiju, opću povijest, hrvatsku povijest, slavensku filologiju, klasičnu filologiju latinsku i klasičnu filologiju grčku), bilo je zaposleno šest profesora, a upisano 26 studenata. Iz katedara su se postupno razvijali odjeli, odnosno odsjeci kao složenije znanstveno-nastavne jedinice s više katedara.