Što je Njemačko-hrvatski DIGITALNI STRUKOVNI RJEČNIK?

Njemačko-hrvatski Digitalni Strukovni Rječnik (DSR) obuhvaća 7629 njemačkih leksičkih jedinica s područja gospodarstva, prava, politike i povijesti te njihove hrvatske istoznačnice.

Osnovu ovog rječnika čini dvojezična njemačko-hrvatska terminološka baza podataka nastala u okviru studentskog projekta na kojem su tijekom akademske godine 2014./15. i 2015./16. radili studenti Odsjeka za germanistiku na diplomskom studiju prevoditeljskog smjera u sklopu nastave na kolegiju Terminologije i jezici struka. Cilj je projekta bio uputiti studente u osnove terminološkog, terminografskog i leksikografskog rada obradom kurikularno predviđenih tematskih sadržaja koji su i odredili trenutni korpus leksičkih jedinica u ovom rječniku. Stoga se može reći da je izbor leksičkih jedinica proizašao iz potreba studenata diplomskog prevodilačkog studija kao i njihovih samostalnih istraživačkih aktivnosti. Sve su rječničke natuknice preuzete iz izvornih tekstova na njemačkom jeziku, a hrvatske su im istoznačnice pridružene nakon pomnog istraživanja hrvatskih paralelnih tekstova i ujednačavanja s općejezičnim i terminološkim normama hrvatskoga jezika.

Korpus leksema popisanih u DSR-u osim strukovnih naziva, kratica, pokrata, geografskih i povijesnih imena, imena institucija, organizacija i dokumenata obuhvaća također i riječi općega jezika čestih u uporabi u navedenim područjima.


O ustroju rječničke natuknice

Njemačko-hrvatski Digitalni Strukovni Rječnik je prijevodni rječnik i skrojen je prema prevoditeljskim potrebama. To znači da će korisnik u polju za pretraživanje osim jednorječnih natuknica uobičajenih u tradicionalnom rječniku pronaći i višerječne natuknice koje označavaju jedan pojam, naziv ili ime. Kao samostalne leksičke jedinice popisani su i višerječni frazemi te imeničko-glagolske kolokacije.

S obzirom na to da je DSR utemeljen na terminološkoj bazi, većinu leksema čine imenice i imeničke složenice. Imenice u njemačkom stupcu imaju gramatičku oznaku roda te nastavak za genitiv i množinu. Uz svaki je leksem i oznaka područja kojemu pripada: gospodarstvo, pravo, politika ili povijest. Leksemi mogu istovremeno pripadati dvama ili čak i trima područjima. Oznaka strukovnog područja odnosi se uvijek na tematsku pripadnost teksta iz kojeg je leksem preuzet.

Hrvatske istovrijednice za njemačke lekseme koje se nalaze u odnosu sinonimije navedene su jedna ispod druge već prema učestalosti ili stupnju bliskoznačnosti, a hrvatske su istoznačnice za različite pojmove obrojčene.

Uz višerječne leksičke jedinice s ustaljenim kraticama ili pokratama te su kratice i pokrate navedene u zagradi. Kratice i pokrate su u rječniku popisane i kao samostalne leksičke jedinice i mogu se pronaći upisom u polje za pretraživanje.

Kod imena institucija, organizacija, političkih ili administrativnih funkcija, imena zakona ili dokumenata te nacionalno specifičnih povijesnih događaja uz hrvatsku se istovrijednicu nalazi i obavijest o tome na koju se zemlju njemačkoga govornog područja taj leksem odnosi. Tako pokrata Austr. navedena u zagradi pored hrvatskoga leksema označava pojam specifičan za Austriju, pokrata Švic. označava pojmove specifične za Švicarsku, a kratica SRNj znači da se pojam odnosi na Savezun Republiku Njemačku.

Vodilo se računa i o pluricentričnosti njemačkoga jezika, pa se kod leksema kod kojih je to nužno nalazi i oznaka austr. ili švic. kad se radi o izrazima specifičnima za austrijsku ili švicarsku jezičnu uporabu.

Rječnik uz manje poznate pojmove donosi i enciklopedijske podatke, tj. u zagradi se uz hrvatski leksem nalazi kratko objašnjenja ili definicija.

U rječniku su predviđena i polja za engleske i francuske nazive.

Zagreb, rujan 2017.