Akademski stupanj
doktor znanosti
Zvanje
redoviti profesor u trajnom zvanju
Organizacijska jedinica
Odsjek za povijest
Konzultacije
po dogovoru
Soba
C-115
Telefon
6120155
E-mail
nbudak@ffzg.hr

Neven Budak (Zagreb, 1957.) je od 2002. redovni profesor hrvatske povijesti srednjeg vijeka na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Studirao je povijest u Zagrebu (doktorirao 1991.), a usavršavao se u Austriji i kao stipendist fondacija Alexandar von Humboldt i Max Planck u Njemačkoj. Objavio je nekoliko knjiga i šezdesetak znanstvenih članaka, od kojih su mnogi objavljeni u Austriji, Njemačkoj, Italiji, Švicarskoj, Rusiji, Mađarskoj, Francuskoj, Australiji, Sloveniji, Srbiji, Belgiji i Grčkoj. U svojim radovima obrađuje razne probleme hrvatske srednjovjekovne i ranonovovjekovne povijesti, a bavio se i problemima nastave povijesti, historijom historiografije i historiografskim mitovima. Član je međunarodne komisije za povijest gradova, a osim urbanom povijesti, bavi se pitanjima nacionalnog, odnosno etničkog identiteta. Kao rezultat njegova zanimanja za pitanja hrvatskog identiteta nastala je dvosveščana enciklopedija Croatica, koja obrađuje prinos Hrvata svjetskoj kulturnoj baštini. Sudjeluje ili je sudjelovao u uredništvu i savjetu nekoliko časopisa u Hrvatskoj, Austriji, Sloveniji, Njemačkoj i Rusiji. Osnivač je Povijesnog društva OTIVM, a član je nekoliko udruga. Puno pažnje posvećuje popularizaciji znanosti, pa je autor ili koautor niza emisija za obrazovni program Hrvatske televizije, a bio je i glavni savjetnik za seriju Hrvatski kraljevi. Na sveučilištima ili izvan njih držao je predavanja u Velikoj Britaniji, Irskoj, Austriji, Njemačkoj, Italiji, Mađarskoj, Sloveniji, Poljskoj, Kanadi, Australiji, Japanu i Bugarskoj. Osim u tim zemljama, sudjelovao je na znanstvenim i stručnim skupovima i u Švicarskoj, Francuskoj, Rumunjskoj, Norveškoj, Švedskoj, Slovačkoj, Srbiji, Makedoniji, BiH, Grčkoj i Turskoj. Četiri godine obnašao je dužnost dekana Filozofskog fakulteta (2000.-2004.) i predsjednika Upravnog vijeća Hrvatskog povijesnog muzeja (2003.-2007.), a od 1999. do 2012. bio je predsjednik Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti. Od 2009. do 2013. bio je član Nacionalnog vijeća za visoko obrazovnje. Voditelj je doktorskog studija medievistike na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i predsjednik Odbora za doktorske studije Sveučilišta u Zagrebu. Član je povjerenstva za studente s invaliditetom Sveučilišta u Zagrebu. Od 2012. do 2015. bio je posebni savjetnik za znanost Predsjednika Vlade Republike Hrvatske. Pod njegovim je vodstvom 2012.-2014. izrađena Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije. Dobitnik je Nagrade Grada Zagreba, Velikog počasnog križa zemlje Gradišče i medalje Filozofskog fakulteta. Počasni je član Hrvatskog antropološkog društva i Međunarodne komisije za povijest gradova.

Bio je voditelj projekata Povijest Dubrovnika (za Ministarstvo znanosti Republike Hrvatske), Hrvati u Beču 1790.-1918. (za Ministarstvo znanosti i istraživanja Republike Austrije), Hrvatska i Srednja Europa u srednjem vijeku (za Ministarstvo znanosti i tehnologije Republike Hrvatske) te koordinator projekta South-East Europe Textbook Network Instituta Georg Eckert iz Braunschweiga i Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Sudjelovao je u projektu Historiografija u Jugoistočnoj Europi poslije socijalizma austrijskog Ministarstva obrazovanja, znanosti i kulture, a u organizaciji Sveučilišta u Grazu. Surađivao je na projektima Temeljni dokumenti hrvatske povijesti i Hrvatska historiografija u 20. stoljeću (oba pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa RH). Od 2007. do 2014. vodio je projekt Monumenta medievalia varia (Srednjovjekovni povijesni spomenici) (za Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta RH)
Bio je glavni urednik časopisa OTIVM, a sada je član uredništva ili savjeta časopisa Studia Slavica et Balkanica Petropolitana (Petrograd), The Hungarian Historical Review (Budimpešta), Croatian Studies Review (Sidney-Zagreb-Split), Studia historica slovenica (Maribor), Meridijani (Samobor), Podravina (Koprivnica) i Acta medico-historica adriatica (Rijeka). Bio je član redakcije časopisa Radovi Zavoda za hrvatsku povijest i član savjeta Österreichische Osthefte (Beč), Jahrbücher für Geschichte und Kultur Südosteuropas (München) i Österreichische Zeitschrift für Geschichtswissenschaft (Beč).
Bio je urednik za hrvatsku povijest srednjeg vijeka Hrvatske enciklopedije od 4. do 11. sveska.
Dobitnik je niza međunarodnih stipendija: 1986. šestomjesečne stipendije Ministarstva znanosti i istraživanja Republike Austrije; 1988. dvotjedne stipendije švedske vlade za posjet sveučilištima u Stockholmu, Uppsali i Lundu; 1991. jednomjesečne stipendije Zemaljske vlade Štajerske i jednomjesečne stipendije Konstantin Jireček Austrijskog instituta za Istočnu i Jugoistočnu Europu, a od istog je instituta 1988. dobio stipendiju za dvotjedni boravak u Beču Godine 1993./1994. boravio je kao stipendist Zaklade Alexandar von Humboldt na Institutu za komparativnu povijest gradova pri Wilhelmovom sveučilištu u Münsteru; 1996. dodijeljena mu je dvomjesečna stipendija Max-Planck instituta u Göttingenu (prihvatio je samo mjesec dana). Godine 2005. koristio je dvotjednu stipendiju Zaklade Alexander von Humboldt za studijski boravak na Herder-Institutu u Marburgu.
Radovi su mu objavljivani u Hrvatskoj, Austriji, Njemačkoj, Slovačkoj, Velikoj Britaniji, Italiji, Švicarskoj, Rusiji, Mađarskoj, Francuskoj, Australiji, Sloveniji, Srbiji, Belgiji i Grčkoj.
Sudjelovao je s referatima na sljedećim znanstvenim skupovima u Hrvatskoj: Dalmacija u vrijeme anžuvinske vlasti (Zadar 1980); Znanstveni skup o otoku Rabu (Rab 1984); Biograd i uža regija u prošlosti (Biograd 1988); Međunarodni kulturnopovijesni simpozij Mogersdorf (Osijek 1988); Arheološka istraživanja u Zagrebu i zagrebačkoj regiji (Zagreb 1989); Etnogeneza Hrvata (Zagreb 1989); Kosovska bitka 1389. (Zagreb 1989); Sisak - više od 2000 godina postojanja (Sisak 1989); Zvonimir - kralj hrvatski (Zagreb-Split 1989); Zagrebački Gradec 1242.-1850. (Zagreb 1992); Rađanje hrvatskog kulturnog obzora (Zagreb 1992); Proslava 1140. obljetnice Trpimirove darovnice (Kaštel Stari 1992); Znanstveni skup o Josipu Matasoviću (Zagreb 1992); Simpozij o fundamentalnim istraživanjima (Zagreb 1995); Simpozij u povodu 325. obljetnice pogibije Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana (Zagreb - Čakovec 1996), Karolinško i otonsko doba (Motovun 1996), Krvavi sabor križevački (Križevci 1997), Hrvatska u doba Branimira (Benkovac 1998), Hrvatska srednjovjekovna diplomacija (Zadar 1998); Stoljeće oko godine 1000. (Motovun 1999), Etnički razvitak europskih nacija: Hrvatska - Europa (Zagreb 1999); Identitet Europe u suvremenoj konstelaciji svijeta (Zagreb 1999), Prvi kongres hrvatskih povjesničara (Zagreb 1999); Toma Arhiđakon i njegovo doba (Split 2000); Holokaust, ljudska prava i edukacija (Zagreb 2004); Drugi kongres hrvatskih povjesničara (Pula 2004); Godišnja skupština Hrvatskog arheološkog društva (Rab 2004); Sacerdotes, iudices, notarii... Posrednici među društvenim skupinama (Poreč 2005); Grad u srednjem vijeku (Motovun 2005); Hagiografija: Historiografija, izvori, metode (Dubrovnik 2005); Hrvatski nacionalni identitet u globalizirajućem svijetu (Zagreb 2009); 800 godina slobodnog kraljevskog grada Varaždina 1209.-2009. (Varaždin 2009.), Grad hrvatskog srednjovjekovlja – vlast i vlasništvo (Zagreb 2010.); Aachenski mir (Zadar 2012.); Josip Matasović i paradigma kulturne povijesti (Slavonski Brod 2012.); Granice u srednjem i ranom novom vijeku (Split 2013.).
Sudjelovao je na znanstvenim skupovima u SFR Jugoslaviji: Jugoslavenski narodi i Istočno pitanje (Novi Sad 1978); Vojne krajine u jugoslavenskim zemljama u novom vijeku do Karlovačkog mira 1699. (Beograd 1986); Deveti kongres povjesničara Jugoslavije (Priština 1987).
Sudjelovao je s referatima na sljedećim znanstvenim skupovima u inozemstvu: Typen der Ethnogenese unter besonderer Berücksichtigung der Bayern (Zwettl 1986); Andreas Baumkirchner - Erben und Nachfolger (Schlaining 1989); 2. St. Veiter Historikergespräche (St. Veit 1990); Privatisierung der Triebe? Sexualität in der Frühen Neuzeit (Beč 1992); Bürgertum in der Habsburgermonarchie (Salzburg 1992); Nazionalismus in Europa (Graz 1993); Städtische Kultur in Südosteuropa II (Göttingen 1994); Gegenreformation und katholische Restauration (Schlaining 1994); XI međunarodni kongres ekonomske povijesti (Milano 1994); Grenzloses Österreich (Beč 1994); The Hungarian Conquest and Europe (Budimpešta 1996); The Year 1000 (Budimpešta 1996); Grenze und Differenz im früheren Mittelalter (Beč 1996); II. kongres urbane historije (Budimpešta 1996), Urban culture in Late Medieval Europe (Budimpešta 1996), La spatialisation du sacré dans le Moyen âge occidental (IVe-XIIIe siècle) (Budimpešta 1997); Citties of the Adriatic and their relationship at the end of the Middle Ages. The current state of studies and suitable areas for future research (Padova 1997); The future of the Middle Ages (Budimpešta - Kalamazoo 1997); Patterns of economic and political integration in Central and Southeast-Central Europe (Budimpešta 1997); Slovenija in sosedne dežele med antiko in karolinško dobo (Ljubljana 1998); Expanding the Frontiers of Medieval Latin Christianity. The Crusaders and the Military Orders (Budimpešta 1999); La servitude dans les pays de la Méditerranée occidentale chretienne au XIIe siècle et au-delà: déclinante ou renouvelée? (Rim 1999); Europe Between Globalization and National Consciousness (Torino 2000); Die ungarische Staatsgründung und die Nachbarstaaten (Budimpešta 2000); L'Europe des Anjou (Fontevraud 2001); Historiography in Southeast Europe After Socialism (Sofija 2002); International Conference of the Southeast European Joint History Project (Atena 2002); Celebrating Croatian Identity (Sidney 2003); Uses and abuses of the middle ages (Budimpešta 2003); National Convention of the American Association for Advanced Slavic Studies (Toronto 2003); Deutscher Historikertag, sekcija Meere als Kommunikationsräume (Kiel 2004); Uses and Abuses of the Middle Ages (Budimpešta 2005); Gentes, "Gentile" Identity, and State Formation in Early Medieval Europe (Bergen 2005); VII World Congress of the International Committee for Central and East European Studies (Berlin 2005); Religion and State Formation - Comparative Perspectives from Late Antiquity and the Middle Ages (Budimpešta 2006); Translatio, Transformatio. Changes of Late Antique and Early Medieval Christian Cult Places and Sites in the Middle Ages (Budimpešta 2006); Städtische Kultur in Dalmatien: Die Genese eines europäischen Kulturraums (Bonn 2006); Metamorphosis of Space (Istanbul 2007); International Medieval Congress, sekcija Space, Power, and Urban Networks Between East and West (Leeds 2007); Centre and Periphery in the Age of Constantine VII Porphyrogennetos (Budimpešta 2009); Slovačka i Hrvatska – veze i paralele (Bratislava i Levoča, 2011); Myths in History (Bukurešt 2011); Transcultural Perspectives on Late Medieval and Early Modern Mediterranean Slavery (Zürich 2012.).
Na Međunarodnom medievističkom kongresu u Leedsu 1995. predsjedao je sekciji Trade Between the Alps and the Black Sea, a 2007. sekciji Analysing City Forms: Aspects of Urban Morphology.
Pripremio je znanstvene skupove Etnogeneza Hrvata (Zagreb 1989); Učvršćenja i promjene etničkih struktura u panonskom prostoru 1526-1790. (Trakošćan 1997); Hungarian Legacy in Southeastern Europe (Budimpešta 1999); Crkva, država i društvo u panonskom prostoru u 20. stoljeću (Koprivnica 2002); Communication in Towns (Zagreb 2006); Hrvatski nacionalni identitet u globalizirajućem svijetu (Zagreb 2009); Slovačka i Hrvatska – veze i paralele (Bratislava i Levoča 2011) te je bio član niza organizacijskih odbora znanstvenih skupova. Godine 2007. bio je predsjednik Odbora za organizaciju znanstvenog skupa u povodu 400-te obljetnice Nacionalne i sveučilišne knjižnice. Bio je član uže grupe za pripremu Prvog (Zagreb 1999), Drugog (Pula 2004), Trećeg (Split – Supetar 2008) i Četvrtog kongresa hrvatskih povjesničara (Zagreb 2012). Član je stalnoga znanstvenog odbora Istarskog povijesnog biennala.