Akademski stupanj
doktor znanosti
Zvanje
redoviti profesor u trajnom zvanju
Organizacijska jedinica
Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju
Konzultacije
peta, 12i30-13i30
Soba
C-003
Telefon
6120 128
E-mail
jgrbic@ffzg.hr

Jadranka Grbić Jakopović je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirala studij etnologije i fonetike. Godine 1988.je magistrirala, a 1992. doktorirala s tezom: Povezanost jezika i etničkog identiteta na primjeru hrvatske nacionalne manjine u Mađarskoj. Od 1986. do1989. radila u Institutu za razvoj i međunarodne odnose u Zagrebu; od 1989. do 1990. u Institutu za migracije i narodnosti Sveučilišta u Zagrebu. Od 1990.g. do 2010.g. bila je zaposlena u Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu. Od 1. veljače 2010. zaposlena je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju, u statusu redovitog profesora. Članica je Hrvatskog etnološkog društva, Matice hrvatske, Europskog pokreta Hrvatske i Međunarodne udruge etnologa i antropologa (SIEF). Od 1998. do 2008. bila je glavna i odgovorna urednica časopisa / godišnjaka Hrvatskog etnološkog društva Etnološka tribina . Od 2011.g. članica je Uredništva Zbornika za narodni život i običaje (koji još od 1896.g. izdaje Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti). Članica je Uredničkoga odbora Etnoloških istraživanja, godišnjaka Etnografskog muzeja Zagreb. U statusu člana-radnika (tj. volontera) Matice hrvatske, godinama je obnašala dužnost pročelnice Odjela za povijest umjetnosti, arheologiju i etnologiju Matice hrvatske. Bila je suradnica Leksikografskog zavoda Miroslava Krleže na projektu Hrvatska enciklopedija a surađuje s Maticom hrvatske na projektu Povijest Hrvatske. Bila je članica Područnoga vijeća za humanističke znanosti Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske od 2009. do 2013.g. Predavač je na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj (doktorskoj) nastavi na Filozofskom fakultetu i Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu (studiji etnologije i kulturne antropologije, komunikologije i kroatologije) a surađivala je i na diplomskom studiju Odjela za etnologiju i kulturnu antropologiju Sveučilišta u Zadru. Suradnica je na projektima, voditeljica i suradnica međunarodnih projekata, sveučilišna nastavnica (na preddiplomskom diplomskom i poslijediplomskom i doktorskom studiju), mentor diplomandima, magistrandima i doktorandima. Bila je koordinatorica znanstvenoistraživačke suradnje Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Mađarske akademije znanosti na polju etnologije (do 2009.g.). Bila je voditeljica bilateralnog znanstvenoistraživačkog hrvatsko-slovenskog projekta Populacijska dinamika na širem pokupskom području. Suradnica na sljedećim znanstvenoistraživačkim projektima: Etnološka i folkloristička građa HAZU: obrada i kritičko objavljivanje; Hrvatski narodni običaji u 20. st.; Etnografska baština i suvremenost: Između tradicije i globalizacije; Suvremeni kulturni tijekovi i oblikovanje zajednica i identiteta; Identitet i etnokulturno oblikovanje Bunjevaca; Janković castle: historic site, generating sustainable development of the Ravni Kotari. Od 2013.g. predstojnica je Katedre za manjinske zajednice i kulture Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta. Godine 1998. dobila je Državnu nagradu za znanost. Voditeljica je Poslijediplomskog doktorskog studija etnologije i kulturne antropologije od 2010.g. Znanstvenoistraživački rad usredotočen je na nekoliko tematskih područja: 1. područje studija identiteta (teorijsko-terminološko-metodološka određenja istraživanja i pristupi istraživanju etničkoga i kulturnoga identiteta); korelacija kulturnoga razvoja, identifikacijskih procesa i globalizacije; 2. istraživanje procesa etno-kulturnoga razvoja i identifikacijskih procesa na multietničkim, multikulturnim i multikonfesionalnim prostorima, pri čemu se fokusira na studije slučajeva hrvatskih dijasporskih zajednica, te etničkih i nacionalnih zajednica i manjina u Hrvatskoj; 3. istraživanjem običajno-obredne prakse u hrvatskim narodnim vjerovanjima; 4. istraživanjem etnografije komunikacija.

Znanstveni rad dr. sc. Jadranke Grbić usmjeren je na nekoliko tematskih područja. To su studije identiteta s kojima se najuže vežu istraživanja Hrvata u dijaspori, proučavanje etničkih i nacionalnih zajednica i manjina u Hrvatskoj, proučavanje vjerovanja i obreda, a u područje njezina intresa ulazi i povijest hrvatske etnologije, te proučavanje etnografije komunikacija.
Pred dvadesetpet godina počela se baviti istraživanjem područja koje se u etnologiji i kulturnoj antropologiji označuje kao studiji identiteta. Započela je s istraživanjima kod Hrvata u Mađarskoj što je od nje zahtijevalo interdisciplinarni pristup u radu, pa je etnološka istraživanja povezala s rezultatima lingvistike, demografije, studijama migracija i s povijesnim istraživanjima. Rezultat bavljenja ovom tematikom jest doktorska disertacija (Povezanost materinskoga jezika i etničkoga identiteta kod Hrvata u Mađarskoj (1992.), dvije knjige (Identitet, jezik, razvoj, 1994.; Multipliciranje zavičaja i domovina. Hrvatska dijaspora. kronologija, destinacije, identitet, 2014) te niz članaka (od 1991.g. na dalje, npr. Plurale Identitäten: Kroaten in Ungarn, 2001.; Hrvati u Mađarskoj. Međuetnička komunikacija u svjetlu etnoloških i etnolingvističkih istraživanja, 2002., Sokretű-heyi, regionális, nemzeti identitások, A horvátországi regionalizmus kultúrologiái, ökologiái es történelmi alapjainak áttekintése, 2003., ostalo vidi: popis radova).
Od tada sustavno propituje pojmove kao što su etnos, etnicitet, etnički i kulturni identitet, te općenito fenomene procesa etnokulturne i ine identifikacije, kao i identifikacijske strategije i prakse. Uz uvažavanje starijih teorija i metoda u hrvatskoj etnologiji, uvodi u svoj rad teorijsko-metodološke inovacije (sukladno recentnoj etnološkoj i antropološkoj teorijsko - metodološkoj p/re/orijentaciji i dakako produkciji), a slijedom toga dopunjuje i razvija terminologiju, dajući joj posve određena značenja proizašla iz rezultata njezinih istraživanja. Uz navedeno, kao i – etnologu i kulturnom antropologu uvriježeno - permanentno praćenje aktualne društvene i kulturne zbilje, zadnjih je godina njezin istraživački rad rezultirao uvođenjem novih tema koje su posljedica uočenih pomaka i promjena u identifikacijskim procesima. To su prije svega europeizacija i globalizacija i njima glavni oponenti: regionalizam i lokalizacija (npr. Diskurzivne teorije i pitanje europskog identiteta, komentar., 2009., Identitet i identifikacijski procesi: suvremene antropološke teorijske orijentacije, strategije i prakse, 2012.)
Dio ranijega interesa proširila je na istraživanje identifikacijskih procesa na drugim multietničkim, multikulturnim i multikonfesionalnim prostorima. S time u vezi započela je istraživanje identiteta i identifikacijskih procesa Hrvata u Sloveniji te u Bosni i Hercegovini (npr. Hrvati u Sloveniji - mogućnosti etnološkoga istraživanja, 1997., Bosanski pluralitet i hrvatski identitet, 1996., Usorani o sebi i drugima: kroz identitete, politiku i kulturu, 2011., Svećenstvo prema narodu i narod prema svećenstvu. Osvrt na djelovanje franjevaca Bosne Srebrene u svjetlu njihovoga utjecaja na život i kulturu Bosne i Hercegovine od druge polovice 18. do početka 20.st., 2011.). Logičnim slijedom bavi se propitivanjem problema koji se javljaju uz granice (New and old minorities. The case of Croatia, 1998; Etnokulturni identitet i međuetnička prožimanja, 2009.).
Zanimanje za identitet i procese identifikacije Hrvata u dijaspori, započeta na samome počeku njezinog znanstvenog rada (Hrvati u Mađarskoj), nastavila je s istraživanjem hrvatskih dijasporskih zajednica u Europi, kao i transkontinentalnih (npr. Hrvatska dijaspora i iseljeništvo, 2006., La diaspora croata y la emigracion, 2007., Hrvati u Slovačkoj 1967. i danas. Multipliciranje zavičaja, domovina i etnonima – identitet multiplex, 2009., te gorespomenuta knjiga objavljena 2014.g.). i etničkih i nacionalnih zajednica i manjina u Hrvatskoj (npr. Etničke i nacionalne zajednice ili manjine u Republici Hrvatskoj, 2002., Bugari u Hrvatskoj: migracije, situiranost, identifikacijske strategije i prakse, 2013.).
Posebna je tema obrada i interpretacija građe o običajima i vjerovanjima, o čemu je izradila sintezu sistematiziravši, predočivši i interpretiravši osnovna etnološka tumačenja ovoga segmenta tradicijske kulture. Objavila ju je u knjizi Etnografija. Svagdan i blagdan hrvatskoga puka (1998.) koja je odlukom Senata Sveučilišta u Zagrebu odobrena kao sveučilišni udžbenik, te za koju su njezini autori dobili Državnu nagradu za znanost. Toj je temi i kasnije posvetila pažnju (Vjerovanja i rituali, 2002., Dekodiranje ovozemaljskih čina: vjerovanja o životinjama u hrvatskoj etnografiji. 2007., Voda u vjerovanjima, običajima i ritualima: analiza primjera iz hrvatske etnografske literature, 2011.).
Neki od njezinih radova zadiru i u povijest hrvatske etnologije (Etnografsko-etnološki i folkloristički rad Ivana Milčetića, 2002., Pojam “narod“ u starijoj hrvatskoj etnološkoj literaturi, 2004.; Europski 'Volkskundleri' i hrvatska etnologija: Aleksandar Gahs (Požega, 1891- Zagreb, 1962), teolog, etnolog i „…svestrani uzor jedne sjajne duše“, 2010.).
Posljednje dvije godine nastavlja (i zaokružuje) istraživanje ranije započete teme o etnografiji komunikacija. Time spaja znanstvene spoznaje o jeziku i govoru kao markantnim čimbenicima u procesu identifikacije (npr. Jezik i govor kao komponente i faktori identiteta, 1998.) s najnovijom jezičnom situacijom i korelacijom s identitetom u uvjetima globalizacije (npr. Jezični procesi, identitet i globalizacija, 2004.)
Jadranka Grbić do sada je sa izlaganjima sudjelovala na nekoliko desetaka znanstvenoistraživačkih skupova i konferencija, domaćih i međunarodnih.
Od 1992.g. kontinuirano recenzira radove za časopise: Narodna umjetnost, Studia Ethnologica Croatica, Collegium Antropologicum, Migracijske teme, Etnološka tribina, Sociologija i prostor, Etnološka istraživanja, Kroatologija, Senjski zbornik, Antropologija i dr. te za zbornike radova sa znanstvenih skupova (npr. zbornici radova sa skupova Kukuljevićevi dani u Varaždinskim Toplicama, Međunarodni skupovi povodom festivala čipke u Lepoglavi, zbornik radova sa skupa Industrijska baština, održan u sklopu dugogodišnje suradnje u okviru Hrvatsko-slovenskih etnoloških paralela).
Recenzirala je četrdesetak znanstvenih knjiga.
Dr. sc. Jadranka Grbić surađivala je na sljedećim znanstvenoistraživačkim projektima: Hrvatski narodni običaji u 20. stoljeću (1991.-1996.), Etnografija Hrvata: Etnografija Hrvatske i Hrvata u dijaspori (1996.-2002.), Etnografija Hrvata između tradicije i globalizacije (2002.-2006.), Suvremeni tijekovi i oblikovanje zajednica i identiteta (2007.- 2010.), Etnološka i folkloristička istraživanja HAZU: obrada i kritičko objavljivanje (2007.-2010.), Identitet i etnokulturno oblikovanje Bunjevaca (2008.-2014. ), Janković castle: historic site, generating sustainable development of the Ravni Kotari (2012.-2014.).
Bila je voditeljica bilateralnoga slovensko-hrvatsko znanstvenog projekta Populacijska dinamika na širem pokupskom području.
Koordinirala višegodišnju suradnju između Etnografskoga instituta Mađarske akademije znanosti i umjetnosti iHrvatske alademije znanosti i umjetnosti (u ime Instituta za etnologiju i folkloristiku iz Zagreba).
Sudjelovala je na znanstvenim skupovima kao pozvani predavač (Budimpešta, 1997; Samara,1998; Sofija, 2011.)
Boravila je na višemjesečnim znanstveno-stručnim usavršavanjima u Belgiji, Poljskoj, Rusiji i Mađarskoj.
Godine 1998. dobila je Državnu nagradu za znanstveni rad.
Od godine 2010. voditeljica je Poslijediplomskoga doktorskog studija etnologije i kulturne antropologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Od godine 2013. predstojnica je Katedre za manjinske zajednice i kulture Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju.
Statistika njezine znanstvene djelatnosti jest: 5 knjiga (to su: Identitet, jezik, razvoj. Istraživanje o povezanosti etniciteta i jezika na primjeru hrvatske nacionalne manjine u Mađarskoj, 1994., Etnografija. Svagdan i blagdan hrvatskoga puka [u koautorstvu], 1998.; knjiga je odlukom Senata Sveučilišta u Zagrebu odobrena kao manuale Universitatis studiorum Zagrabiensis; Usora. Prošlost, običaji, životna svakodnevica [u koautorstvu] 2011. , Sarajevo: Interkulturalnost i međureligijski dijalog [u koautorstvu] 2011.,Multipliciranje zavičaja i domovina. Hrvatska dijaspora: kronologija, destinacije, identitet, 2014., dvadesetak poglavlja u knjizi, jednu izdvojenu publikaciju (Hrvatska dijaspora i iseljeništvo) i četrdesetak izvornih znanstvenih radova. Suuredila je dvije knjige.
Napisala je i objavila više desetaka preglednih i stručnih radova i prikaza znanstvenih knjiga.