Akademski stupanj
doktor znanosti
Zvanje
redoviti profesor u trajnom zvanju
Organizacijska jedinica
Odsjek za povijest
Konzultacije
srijeda 16-17, petak 11-12.30
Soba
C-111
Telefon
4092-151
E-mail
iiveljic@ffzg.hr

ŽIVOTOPIS ISKRE IVELJIĆ Iskra Iveljić rođena je 1959. u Frankfurtu na Majni. Maturirala je na Klasičnoj gimnaziji te diplomirala povijest i engleski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 1987.-1990. radila je u Arhivu Hrvatske (danas Hrvatski državni arhiv) kao mlađi arhivist a od 1990.-1993. u Institutu za suvremenu povijest kao istraživač-suradnik. Od 1993. godine zaposlena je na Odsjeku za povijest kao asistent, od 1999. u nastavno-nastavnom zvanju docenta, od 2004. izvanrednog i 2010. redovitog profesora. Magistrirala je 1992. godine radom Pokušaji modernizacije Banskog vijeća (1848.-1850.) i doktorirala 1998. disertacijom naslovljenom Uloga zagrebačke privredne elite u modernizaciji Hrvatske (1860.-1883.). Mentor obaju radova bila je prof. dr. Mirjana Gross. I. Iveljić bavi se hrvatskom poviješću 19. stoljeća, poglavito modernizacijskim procesima, stasanjem moderne građanske elite, svakodnevnim životom na prijelomu 19. i 20 stoljeća, plemstvom Hrvatske i Slavonije te hrvatskim studentima i elitom u Beču. Također je u nekoliko radova prikazala stanje u hrvatskoj historiografiji nakon pada Berlinskog zida te odnos između povijesti i društva tijekom istog razdoblja. Sudjelovala je u više hrvatskih projekata: akademika Nikše Stančića u dva navrata (Temeljni dokumenti hrvatske povijesti), prof. dr. Petra Korunića (Etnički i kulturni identiteti u Hrvatskoj i izgradnja nacije;) prof. dr. Božene Vranješ Šoljan (Hrvatska modernog i suvremenog doba: europski modeli i hrvatski identiteti), prof. dr. Dragana Damjanovića Croatia and Central Europe: Art and Politics in the Late Modern Period (1780-1945). I. Iveljić 2014. bila je voditeljem projekta Sveučilišta u Zagrebu Prosvjetne i kulturne veze Zagreba, Beča i Budimpešte od kraja 18. do sredine 20. stoljeća. Od 2017. voditelj je projekta Hrvatske zaklade za znanost Tranzicija hrvatskih elita iz habsburške monarhije u jugoslavnesku državu. Sudjelovala je u tri međunarodna projekta: Kroaten in Wien 1790-1918, voditelja prof. dr. Nevena Budaka i doc. dr. Haralda Heppnera iz Graza, 1993.-1998.; u projektu Geschichte Südosteuropas als europäische Geschichte prof. dr. Holma Sundhaussena (Freie Universität Berlin) i prof. dr. Wolfganga Höpkena (Universität Leipzig) bila je od 2002.-2005. koordinator za Hrvatsku. U sklopu potonjeg projekta sudjelovala je u radu četiri međunarodne radionice sa diplomandima iz Njemačke, Rumunjske, Bugarske, Hrvatske, Srbije, Kosova i Makedonije na kojima je držala predavanja i radila u manjima grupama na pojedinim općim temama. Godine 2008. sudjelovala je u projektu Zukunftswerkstatt, prof. dr. Holma Sundhaussena (Berlin) i prof. dr. Ulfa Brunnbauera (Regensburg). Projekt je bio posvećen odnosu između prošlosti i budućnosti na prostoru jugoistočne Europe i imao je tri velike sekcije od kojih je jedna namijenjena historijskim istraživanjima. Sudjelovala je u dva bilateralna hrvatsko slovenska projekta (prof. dr. Damira Agičića/prof. dr. Marte Verginelle) i Hrvatsko-slovenske veze u 19. i prvoj polovici 20. stoljeća. Primjer obitelji Pongratz prof. dr. Dragana Damjanovića/dr. sc. Mihe Preinfalka). Održala je referate na dvadesetak međunarodnih konferencija u Njemačkoj, Austriji, Italiji, Mađarskoj, SAD, Velikoj Britaniji, Rumunjskoj i Sloveniji. U nekoliko je navrata boravila u inozemstvu, 1993. u Beču na jednomjesečnoj stipendiji Instituta za jugoistočnu Europu, a tijekom 1996. i 1998. boravila je u Beču četiri mjeseca u sklopu austrijskog projekta Kroaten in Wien 1790-1918. Na Odsjeku za povijest predaje hrvatsku povijest u 19. stoljeću. Od uvođenja bolonjskog sustava do 2011. bila je voditelj istraživačkog smjera 19. i 20. stoljeća na diplomskom studiju povijesti. Od 2008./9. do 2010./11. obnašala je dužnost pročelnice Odsjeka za povijest i predstojnice Zavoda za hrvatsku povijest. Od 2014.-2016. godine bila je predstojnica Katedre za hrvatsku povijest Odsjeka za povijest. Od 2017. voditelj je doktorskog studija Hrvatske moderne i suvremene povijesti u europskom i svjetskom kontekstu Odsjeka za povijest. Iskra Iveljić izvodi nastavu na prediplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj razini. Na prediplomskom studiju povijesti izvodi predavanja i seminar na obaveznom predmetu «Hrvatska povijest u 19. stoljeću» i više izbornih predmeta („Seljaštvo Banske Hrvatske u 19. stoljeću“; „Od staleškog ka modernom građanstvu“; „Položaj žena u Hrvatskoj 19. stoljeća“; „Plemstvo Banske Hrvatske u 19. stoljeću“). Na diplomskom studiju drži nastavu na predmetu «Hrvatsko društvo i kultura u 19. stoljeću» obaveznom za istraživački smjer 19. i 20. stoljeća. Nositelj je svih navedenih predmeta. Na doktorskom studiju Hrvatske moderne i suvremene povijesti u europskom i svjetskom kontekstu održava nastavu iz obaveznog predmeta «Hrvatska predmoderna i moderna povijest» te iz nekoliko izbornih kolegija („Djeca i adolescenti u 19. stoljeću“, „Plemstvo u Banskoj Hrvatskoj u 19. stoljeću“, s doc. dr. I. Šuteom «Svakodnevni život zagrebačkog građanstva u 19. i 20. st.»). Također je održala predavanja na poslijediplomskim studijima pedagogije i povijesti umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, te za studente Instituta za povijest jugoistočne i istočne Europe u Regensburgu i studente Instituta za povijest istočne Europe u Beču. Također je bila organizator dvaju hrvatsko-slovenskih doktorskih radionica (Filozofski fakultet, 25. svibnja 2012. i 28. lipnja 2018.). Bila je član više komisija za znanstveno-nastavna napredovanja, kako u Hrvatskoj tako i u Sloveniji (izbor za red. prof. suvremene povijesti na Sveučilištu u Mariboru, 2015.). Iskra Iveljić bila je u više navrata recenzent raznih knjiga, članaka, školskih knjiga, projekata i prijedloga za državne nagrade. Bavila se i uređivanjem historijskih publikacija, kao član uredništva Časopisa za suvremenu povijest 1991.-1993., Radova Zavoda za hrvatsku povijest 1997.-2000. godine te jedan od osnivača i zamjenik glavnog urednika časopisa Otium. 1993.-2000. Uredila je više knjiga kako izvorne građe tako i zbornika radova (hrvatskih i međunarodnih) te je stručni redaktor prijevoda knjige Elinor M. Despalatović Ljudevit Gaj i ilirski pokret (Zagreb, Srednja Europa 2015.). Bibliografija: https://bib.irb.hr/lista-radova?autor=168315 I

Bavi se hrvatskom poviješću 19. stoljeća, poglavito modernizacijskim procesima, stasanjem moderne građanske elite te svakodnevnim životom na prijelomu 19. i 20 stoljeća. Također se u nekoliko radova pozabavila stanjem u hrvatskoj historiografiji nakon pada Berlinskog zida te odnosom između povijesti i društva tijekom istog razdoblja. U novije vrijeme bavila se poviješću plemstva. Bila je članom uredništva više historijskih časopisa: Časopis za suvremenu povijest; Otium. Časopis za povijest svakodnevice.
Održala referate na 17 međunarodnih konferencija u Njemačkoj, Austriji, Italiji, Mađarskoj, SAD, Rumunjskoj, Sloveniji i Velikoj Britaniiji. Sudjelovala u nekoliko međunarodnih projekata (Kroaten in Wien 1790-1918, prof. dr. Nevena Budaka i doc. dr. Haralda Heppnera; na projektu Geschichte Südosteuropas als europäische Geschichte prof. dr. Holma Sundhaussena iz Berlina i prof. dr. Wolfganga Höpkena iz Leipziga; projekt Zukunftswerkstatt, prof. dr. Holma Sundhaussena i prof. dr. Ulfa Brunnbauera (Regensburg). Sudjelovala je u dva bilateralna hrvatsko slovenska projekta (prof. dr. damira Agičića/prof. dr. Marte Verginelle i prof. dr. Dragana Damjanovića/dr. sc. Mihe Preinfalka). I. Iveljić sudjelovala je u više hrvatskih projekata: akademika Nikše Stančića u dva navrata (Temeljni dokumenti hrvatske povijesti), prof. dr. Petra Korunića (Etnički i kulturni identiteti u Hrvatskoj i izgradnja nacije;) prof. dr. Božene Vranješ Šoljan (Hrvatska modernog i suvremenog doba: europski modeli i hrvatski identiteti) a trenutno je član projekta Hrvatske zaklade za znanost voditelja prof. dr. Dragana Damjanovića Croatia and Central Europe: Art and Politics in the Late Modern period (1780-1945). I. Iveljić 2014. bila je voditeljem projekta Sveučilišta u Zagrebu Prosvjetne i kulturne veze Zagreba, Beča i Budimpešte od kraja 18. do sredine 20. stoljeća, od 2017. voditelj projekta Hrvatske zaklade za znanost Tranzicija hrvatskih elita iz Habsburške Monarhije u jugoslavensku državu.






Bibliografija: https://bib.irb.hr/lista-radova?autor=168315