Akademski stupanj
doktor znanosti
Zvanje
izvanredni profesor
Organizacijska jedinica
Odsjek za romanistiku
Konzultacije
prema dogovoru
Soba
F 320
Telefon
u ustanovi: 2342
E-mail
castilia.grgin@pilar.hr; cmgrgin@ffzg.hr

Rođena je 8. 12. 1969. u Bukureštu, Rumunjska, gdje je 1988. završila srednju školu te nakon toga Fakultet za povijest (jednopredmetni studij) 1993. godine. U međuvremenu, 1991. godine, dobila je jednomjesečnu stipendiju Republike Francuske za arheološko istraživanje u Autunu (Burgundija - Francuska). Magistrirala je 1994. na Odsjeku za srednjovjekovne studije (Medieval Studies Department) Srednjoeuropskog sveučilišta (Central European University - CEU) u Budimpešti (Mađarska), obranivši radnju "A Case-Study of Venetian Trade Activity in the Black Sea Region and the Balkan Peninsula: Giacomo Badoer's Account Book (1436-1437)". Od 1. ožujka 1998. počela je raditi na Institutu „Ivo Pilar“ u Zagrebu, istražujući povijest i kulturu hrvatske manjine u Rumunjskoj te hrvatsko-rumunjske veze tijekom povijesti. Do sada je bila suradnica na tri znanstveno-istraživačka projekta MZOS-a (pod vodstvom znanstvenog savjetnika u miru Dragutina Pavličevića): „Hrvati u okolnim zemljama“ (1998.-2002.), „Hrvati kao dio multikulturalnog identiteta okolnih zemalja“ (2002.-2006.) i „Manjine u Hrvatskoj i Hrvati u okolnim zemljama: povijesni identiteti“ (u tijeku, od 2007.). Pripremajući doktorat o Hrvatima s karaševskog područja u rumunjskom Banatu, više puta je boravila u njihovom glavnom mjestu Karaševu, prikupljajući arhivsku građu. U to je vrijeme, također, istraživala u Reşiţi i Temišvaru, a nekoliko puta i u Bukureštu te Budimpešti. Doktorirala je 20. veljače 2004. na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, obranivši disertaciju "Društveni razvoj rumunjskih Hrvata – Karaševaca u 17. i 18. stoljeću" (mentor prof. dr. sc. Nenad Moačanin). Nakon toga je izabrana u znanstveno zvanje znanstvenog suradnika, 17. ožujka 2006. godine. U međuvremenu je objavila nekoliko pionirskih znanstvenih radova u vezi s poviješću rumunjskih Hrvata, kao i članke o hrvatsko-rumunjskim odnosima tijekom povijesti. U akademskoj godini 2007./2008. bila je vanjska suradnica Odjela za povijest Hrvatskih studija (kolegij „Trgovina u srednjovjekovnoj Europi“), a od akademske godine 2008./2009. vanjski je suradnik Odsjeka za romanistiku (odnosno Studija rumunjskog jezika i književnosti) Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (kolegiji „Uvod u rumunjsku civilizaciju“ i „Rumunjska i Rumunji u europskom civilizacijskom kontekstu“). Tijekom navedenih godina više je puta predstavljala rezultate svojih istraživanja na konferencijama u inozemstvu i objavljivala radove u inozemnim publikacijama. U znanstveno zvanje više znanstvene suradnice izabrana je 7. studenog 2012., nakon što je 21. rujna 2011., odlukom Vijeća društvenog i humanističkog područja Sveučilišta u Zagrebu, izabrana u naslovno znanstveno-nastavno zvanje docentice na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Odlukom Vijeća društvenog i humanističkog područja Sveučilišta u Zagrebu izabrana je u naslovno znanstveno-nastavno zvanje izvanredne profesorice na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 7. ožujka 2018. godine. Sudjelovala je u organizaciji dva domaća znanstvena skupa i članica je nekoliko hrvatskih društava za povijest (Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti od 1999., Društva za hrvatsku ekonomsku povijest i ekohistoriju od 2005., Društva za hrvatsku povjesnicu od 2009.). Od 2005. jedan je od utemeljitelja i predsjednica Hrvatskog nacionalnog odbora AIESEE-a (Association Internationale d'Etudes du Sud-Est Europeen), međunarodne udruge uglavnom historičara i lingvista koja se nalazi pod pokroviteljstvom UNESCO-a. U rujnu 2009. bila je izabrana na X. kongresu AIESEE-a u Parizu i za članicu Međunarodnog odbora te udruge, za koju je 2013. godine organizirala godišnji međunarodni skup u Zagrebu.

Do sada je objavila jednu znanstvenu knjigu i uredila je jedan zbornik sa znanstvenog skupa. Objavila je, također, jedanaest izvornih znanstvenih, jedan pregledni i dva stručna rada, uglavnom u časopisima A1 ili međunarodnim publikacijama, te 101 natuknicu u „Hrvatskoj općoj enciklopediji“. Prezentirala je do danas ukupno šestnaest radova na znanstvenim skupovima, od toga jedanaest na međunarodnim skupovima, uglavnom u inozemstvu. Najvažnije djelo C. Manea-Grgin je knjiga "Povijest karaševskih Hrvata u rumunjskom Banatu (16.-18. stoljeće)", izišla iz tiska 2012. godine. To je znanstvena monografija, zasnovana na doktorskoj disertaciji koju je autorica nadopunila novim višegodišnjim istraživanjima u Bukureštu i Budimpešti. Ova monografija prvo je historiografsko djelo toga tipa koje se na znanstveni način bavi poviješću najbrojnije hrvatske etničke skupine u Rumunjskoj.