Dr. sc. Kristian Novak rođen je 14. 5. 1979. godine u Baden-Badenu, u tadašnjoj SR Njemačkoj. Osnovnu je školu pohađao u Sv. Martinu na Muri, a opću gimnaziju u Čakovcu. Godine 1998. upisuje diplomski dvopredmetni studij hrvatskoga jezika i književnosti i njemačkoga jezika i književnosti na Filozofskome fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je 2005. godine obranivši rad pod naslovom „Njemačko-hrvatski code-switching u drami 'Gospoda Glembajevi' Miroslava Krleže“. Godine 2007. upisao je Poslijediplomski doktorski studij lingvistike na Filozofskome fakultetu u Zagrebu. Doktorski rad pod naslovom „Rekonstrukcija jezičnih biografija pripadnika ilirskoga pokreta. Prilog povijesnoj sociolingvistici hrvatsko-njemačkih jezičnih dodira“ obranio je u ožujku 2011. godine. Tijekom diplomskog i poslijediplomskog studija (1998. – 2009.) bio je kategorizirani vrhunski sportaš Hrvatskoga olimpijskog odbora i standardni reprezentativac Republike Hrvatske u karateu te osvajač niza svjetskih i europskih odličja u pojedinačnoj i ekipnoj konkurenciji.
Kristian Novak zaposlio se 2005. godine na Odsjeku za germanistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu kao znanstveni novak na projektu „Hrvatsko-njemački jezični dodiri“ pod vodstvom prof. dr. Zrinjke Glovacki-Bernardi. Od 2005. do 2012. godine sudjelovao je u lingvističkim istraživanjima i izvođenju nastave na kolegijima Katedre za njemački jezik. Godine 2011., nakon obrane doktorata, pristupnik napreduje u suradničko zvanje viši asistent. U siječnju 2012. godine prekida radni odnos na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te se zapošljava kao viši asistent na Odsjeku za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Rijeci. Godine 2021. ponovo se zapošljava na Odsjeku za germanistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, gdje predaje kao izvanredni profesor.
Sudjelovao je na dvadesetak znanstvenih konferencija i objavio tridesetak stručnih i znanstvenih radova. Boravio je na Freie Universität u Berlinu u dva navrata po mjesec dana, u studenom i prosincu 2007. godine, te u rujnu 2010. godine. Na tim je istraživačkim boravcima proučavao suvremene jezikoslovne trendove u Njemačkoj te se s nekima od vodećih njemačkih jezikoslovnih stručnjaka (prof. em. Ulrich Ammon) savjetovao oko istraživačkih okvira sociolingvističkih istraživanja.
Primarna područja njegova znanstvenoga interesa jesu dodirno jezikoslovlje, višejezičnost i sociolingvistika, a u užem smislu istraživanje hrvatsko-njemačkih jezičnih dodira i njihovih sociolingvističkih i sistemskolingvističkih aspekata. Posebnu pozornost posvetio je proučavanju višejezičnosti za vrijeme ilirskoga pokreta te jezičnopolitičkih i jezičnobiografskih aspekata standardizacije hrvatskoga jezika u 19. stoljeću. U istraživačkom je radu implementirao i metode kritičke analize diskursa. Bilancu svojega dugogodišnjega istraživanja razdoblja ilirskoga pokreta objavio je u opsežnoj studiji Višejezičnost i kolektivni ideniteti iliraca (2012), u izdanju izdavačke kuće Srednja Europa i Filozofskoga Fakulteta u Rijeci.
Dugogodišnji je član uredništva znanstvenoga časopisa Suvremena lingvistika, a od 2012. godine obnaša dužnost tehničkog urednika.
Za svoj je književni rad dobio niz nacionalnih nagrada. Mladenačka poezija objavljena mu je između ostaloga i u Antologiji međimurske mlade lirike (2011).
Godine 2005. objavio je roman Obješeni, u izdanju Biblioteke Insula, koja uz potporu Grada Čakovca okuplja kvalitetne međimurske autore.
Godine 2013. objavio je roman Črna mati zemla, u biblioteci KaLibar zagrebačkoga Algoritma. Roman je 2017. godine reizdala nakladnička kuća OceanMore.
Godine 2016. objavio je roman Ciganin, ali najljepši (OceanMore).
Oba su romana doživjela uspješne kazališne adaptacije (Hrvatsko narodno kazalište, Zagrebačko kazalište mladih), a u pripremi su i ekranizacije.
Oženjen je, otac troje djece, živi u Zagrebu.
