Dr. sc. Dinka Pasini rođena je 17. svibnja 1969. u Zagrebu. Osnovnu školu, gimnaziju i fakultet završila je 1994. u Zagrebu. Na Odsjeku za kroatistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu stekla je diplomu kroatistike i južnoslavenske filologije te pripadajućih književnosti. Diplomski rad na temu „Hrvatski pravni nazivi tvoreni sufiksom –ba“ obranila je na Katedri za hrvatski standardni jezik pod mentorstvom prof. dr. sc. Marka Samardžije.
Godine 1994. zaposlila se u Informativno-političkoj redakciji na Hrvatskome radiju gdje je dvije godine obavljala posao lektoriranja novinarskih tekstova za vijesti, ali i svih ostalih radijskih sadržaja za Treći program HR-a na kojemu se emitiraju književni tekstovi. Radeći na radiju, povremeno je prevodila tekstove s njemačkoga jezika Za emisiju “Znanost i mi”. Osim toga, autorica je nekoliko priloga o jezikoslovlju za emisiju “Hrvatski u zrcalu” koja se emitirala na Hrvatskoj televiziji.
Nakon dvije godine radnoga iskustva na HR-u, zaposlila se u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje kao znanstvena asistentica. Istodobno se upisala na Poslijediplomski studij lingvistike/kroatistike u sklopu kojega je 2004. na Katedri za hrvatski standardni jezik obranila često citirani magistarski rad s temom “Funkcije eufemizma u hrvatskome leksiku”. U Institutu je obavljala različite poslove od lektorskih i administrativnih do leksikografskih.
Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na Pripremnoj godini studija (današnjem Croaticumu) zaposlila se kao lektorica 2001. gdje od tada radi sa stranim studentima poučavajući hrvatski jezik i kulturu. Ima iskustva s poučavanjem na svim stupnjevima od A1 do C1 prema ZEROJ-u. Od 2003. do 2007. obnašala je dužnost koorinatorice Croaticuma. Članica je Odbora za lektorate pri Ministarstvu znanosti i obrazovanja (od 2003. do 2017.). U akademskoj godini 2014/15. na Odsjeku za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu bila je koordinatorica za mrežu studentske mobilnosti Ceepus.
Kao dugogodišnja nastavnica za neizvorne govornike hrvatskoga jezika u nastavnome zvanju više lektorice veliku pozornost posvećuje stručnom usavršavanju. Tijekom akademske godine 2014/15. sudjeluje na radionici za sveučilišne nastavnike „Aktivno učenje i kritičko mišljenje“ u organizaciji Foruma za slobodu odgoja i obrazovanja. Izlaže na domaćim i inozemnim skupovima te objavljuje znanstvene i stručne radove te prikaze. Suautorica je udžbenika i vježbenice za neizvorne govornike hrvatskoga jezika pod naslovom „Hrvatski za početnike I“ koji je doživio pet izdanja. Osim poučavanja hrvatskoga kao inoga jezika, zanima je sociolingvistika, sociologija jezika, politologija i suvremena književnost. Doktorska disertacija „Sociolingvistička obilježja jezika u suvremenoj prozi“, obranjena 12. 4. 2017, sjedinjuje različita područja autoričina interesa.
Iste se godine uključila u projekt Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Hrvatski mrežni rječnik – Mrežnik pod pokroviteljstvom Hrvatske zaklade za znanost i voditeljstvom više znanstvene savjetnice dr. sc. Lane Hudeček. Na tom je projektu obradila i u elektroničku bazu unijela 1000 rječničkih jedinica za „Modul za strance“, dio velikoga jednojezičnog mrežnog IHJJ-a posvećen neizvornim govornicima hrvatskoga jezika.
Sudjelovala je i u velikome projektu voditelja akademika Radoslava Katičića Povijest hrvatskoga jezika u sklopu kojega je 2018. objavila poglavlje u knjizi V, Prvi dio, „Supstandardni varijeteti hrvatskoga jezika u dvadesetom stoljeću“ za koje je, kao jedna od članica projektnoga tima, 31. 5. 2021. dobila Nagradu Grada Zagreba.
Godine 2019. objavila je knjigu naslovljenu „Hrvatski jezik – od nacionalne retorike do suvremene proze“ (dorađeni doktorat). Iste je godine izlaganjem „S ruba standarda 50-ih: Antun Šoljan o slengu i slengom“ sudjelovala na znanstvenome skupu u povodu 70-te obljetnice Katedre za hrvatski standarni jezik.
Sve je to vrijeme obavljala i obavlja svoj primarni posao više lektorice na Croaticumu – Centru za hrvatski kao drugi i strani na Odsjeku za kroatistiku poučavajući studente i polaznike iz cijeloga svijeta.
Govori njemački i engleski jezik. U slobodno vrijeme voli čitati, pisati, kuhati i boraviti na moru.

12. travnja 2017. obranila sam doktorsku disertaciju pod naslovom “Sociolingvistička obilježja u suvremenoj hrvatskoj prozi” pod mentorstvom akademika Marka Samardžije.
Institut za hrvatski jezik uključio me volonterski u znanstveni projekt Zaklade za znanost IP 2016 – 06 – 2141 pod voditeljstvom više znanstvene savjetnice dr. sc. Lane Hudeček. Kao bivšu asistenticu toga instituta s Odjela za hrvatski suvremeni jezik, koja ima veliko radno i nastavno iskustvo u poučavanju stranih studenata i polaznika, moja je zadaća bila sastaviti abecedarij od 1000 riječi za jednojezični “Modul za strance” i, nakon što sam ovladala računalnim programom Tlex, obraditi ih leksikografski. Riječ je dijelu velikoga mrežnoga leksikografskog projekta Instituta za hrvatski jezik. Tijekom projekta organizirala sam četiri radionice sa stranim studentima s Croaticuma kako bi s voditeljicama projekta, Lanom Hudeček i Milicom Mihaljević, provjerila stvarne potrebe neizvornih govornika hrvatskoga jezika za jednojezičnim mrežnim rječnikom. Izradila sam 1000 leksikografskih jedinica koje još čekaju podizanje na mrežu zajedno s cjelokupnim rječnikom Mrežnik koji obasiže 100 000 rječničkih natuknica.
Na predlošku doktorske disertacije, u dopunjenu i bitno izmijenjenu izdanju, nastala je knjiga objavljena pod naslovom “Hrvatski jezik: od nacionalne retorike do suvremene proze”. U toj sam se knjizi, služeći se sociološkom i sociolingvističkom metodologijom, bavila hrvatskim jezikom kao i događajima koji su ga pratili od osamostaljenja Republike Hrvatske i proglašenja hrvatskoga jezika službenim u Ustavu RH. Analiza je provedena na bogatome korpusu hrvatske proze od 90-ih, ali i na tekstovima neknjiževnih funkcionalnih stilova, napose novinskim, administrativnim i znanstvenim. Knjiga ima dvije dimenzije: jezikoslovnu i sociološku. Jezik se isprepliće s nacionalnim identitetom i od njega raspliće (osobito u proznim tesktovima). Doprinos je ove knjige što se na jednome mjestu prati nastanak i poimanje hrvatskoga nacionalnog identiteta od njegova nastanka do osamostaljenja RH te u sustavnom praćenju društvenih događaja oko jezika, ali i u identificiranju nekih pojavnosti toga razdoblja u jeziku samom: javnom i književnom. Recenzenti knjige su profesori Ivo Žanić i Krešimir Mićanović.
Održala sam tri izlaganja: na Stručnome i znanstvenom Savjetovanju za lektore 6. i 7. srpnja 2018. i 12. i 13. srpnja 2019. te na znanstvenome skupu u povodu 70-te obljetnice Katedre za hrvatski standardni jezik održanom 13. prosinca 2019. (bila sam pozvana kao izlagačica i na proslavu 50-te obljetnice iste katedre). Prvo sam izlaganje održala u suautorstvu s Lanom Hudeček i Milicom Mihaljević, a izagala sam s Milicom Mihaljević o Mrežniku, to jest o svojemu dijelu toga rječnika “Modulu za strance”. Na drugome sam SIH-u u ovome izvještajnome razdoblju izlagala na temu Razgovorni jezik u poučavanju neizvornih govornika hrvatskoga jezika: da ili ne? Na skupu o obljetnici Katedre za hrvatski standardni jezik 13. prosinca 2019. održala sam izlaganje, u sklopu teme skupa Hrvatski jezik 50ih, pod naslovom “Na rubu standarda 50-ih: Antun Šoljan o slengu i slengom”. U izlaganju se nisam bavila samo književnim tekstovima (kao i u prethodno opisanoj knjizi), nego i novinskim tekstovima objavljenima u gradu Zagrebu 50-ih.
Najvećim uspjehom ovoga razdoblja, u znanstvenome smislu, smatram tekst “Supstandardni varijeteti hrvatskoga jezika u 20. stoljeću” (2018) objavljen kao poglavlje u knjizi velike serije knjiga u šest tomova posvećenih povijesti hrvatskoga jezika od njegova nastanka pa sve do danas (u izdanju Croatice – Društva za promicanje hrvatske kulture i znanosti). U svojem sam se poglavlju bavila nedovoljno obrađenom temom supstandardnih varijeteta u jezikoslovnoj kroatistici. Za ovaj sam autorski tekst dobila više pohvala od uglednih jezikoslovaca iz područja kroatistike koje su 31. 5. 2021. okrunjene Nagradom Grada Zagreba.