Akademski stupanj
doktor znanosti
Zvanje
izvanredni profesor
Organizacijska jedinica
Odsjek za kroatistiku
Konzultacije
petkom 15,00-16,00
Soba
B-114
Telefon
01/6120-077
E-mail
lrafolt@gmail.com

Leo Rafolt rođen je 13. prosinca 1979. u Zagrebu. Diplomirao je komparativnu književnost i kroatistiku na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (2003) s prosjekom ocjena 4,96. Od 1. studenog 2003. zaposlen je kao znanstveni novak na Katedri za stariju hrvatsku književnost Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu, najprije na projektu "Književna antropologija" (do 2006), a zatim na projektu "Oniričko kao poetološki i antropološki problem" (od 2006), voditeljice akademkinje prof. dr. sc. Dunje Fališevac. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu upisao je 2003. poslijediplomski doktorski studij komparativne književnosti i, položivši sve propisane ispite s najvišim prosjekom ocjena (5,0), 7. studenog 2006. obranio doktorsku disertaciju pod naslovom "Dubrovačka ranonovovjekovna tragedija u kontekstu europske tragičke dramaturgije: ishodišta i problemi", pred komisijom u sastavu dr. sc. Dunja Fališevac, red. prof. (mentorica), akademik dr. sc. Nikola Batušić, red. prof. u miru (vanjski član) i dr. sc. Lada Čale Feldman, red. prof. (predsjednica komisije). U suradničko zvanje višeg asistenta Leo Rafolt izabran je 4. prosinca 2006., a u znanstveno-nastavno zvanje docenta izabran je 11. srpnja 2008. Godine 2013. izabran je u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora. Za svoj rad Leo Rafolt dobio je nekoliko nagrada: Državnu nagradu za znanost za 2008. godinu, Godišnju nagradu Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu za 2009. godinu i Nagradu ''Judita'' za 2009. godinu.Kao gostujući predavač boravio je na mnogim stranim sveučilištima, točnije na Sveučilištima u Washingtonu, Ljubljani, Katovicama, Vroclavu, Sosnoviecu, Parizu, Rimu, Tokiju, Osaki i Sapporu. Sudjelovao je i na dvadesetak domaćih i međunarodnih simpozija. Godine 2009. Leo Rafolt usavršavao se na šestomjesečnoj postdoktorskoj stipendiji u Centru za književne i kulturalne studije Sveučilišta u Tokiju, a 2010. na dvomjesečnoj gost-profesuri u Centru za svjetske književnosti Sveučilišta u Osaki. Nakon toga, godine 2010. i 2011. usavršavao se na jednomjesečnim CEEPUS stipendijama na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani te 2012. na jednomjesečnoj ERASMUS stipendiji na istome fakultetu. U rujnu i listopadu 2012, 2013. i 2014. opet se usavršavao u Centru za književne i kulturalne studije Sveučilišta u Tokiju i u Centru za svjetske književnosti Sveučilišta u Osaki. Tijekom tog posjeta predavao je i pri Centru za studije konflikta Sveučilišta u Osaki. Na navedenim studijsko-istraživačkim usavršavanjima profilirala su se glavna područja njegova interesa: komparativna povijest drame i kazališta, književna antropologija i teorija književne historiografije. Kao predavač Leo Rafolt gostovao je na poslijediplomskom znanstvenom studiju hrvatske kulture na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 2011. nositelj je kolegija Osnove književne antropologije, koji je sastavni dio programa Doktorskog studija kroatistike (smjer književnost) na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, i kolegija Metode znanosti o književnosti, koji je sastavni dio poslijediplomskog doktorskog studija humanističkih znanosti na Sveučilištu u Splitu. Na poslijediplomskom doktorskom studiju "Književnost i kulturni identitet" na Filozofskom fakultetu Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku 2009. i 2011. držao je kolegije Uvod u književnu antropologiju i Drama, trauma i nasilje. Održao je, također, nekoliko gostujućih predavanja u inozemstvu – na odsjecima za slavistiku u Ljubljani (2010, 2011, 2012), na slavistikama u Washingtonu (2008), zatim Katovicama, Vroclavu i Krakovu (2009), Parizu i Rimu (2009), te Tokiju, Osaki i Sapporu (u nekoliko navrata od 2009. do 2012). Od akademske godine 2011/2012. do 2013/2014. obavljao je dužnost predstojnika Katedre za stariju hrvatsku književnost na Odsjeku za kroatistiku.U suradnji sa Slobodanom P. Novakom, Milovanom Tatarinom i Mirjanom Mataijom, uredio je Leksikon Marina Držića (2009) u Leksikografskom zavodu Miroslava Krleže. Napisao je više od stotinu članaka u nizu enciklopedijskih i leksikonskih izdanja, među kojima se izdvajaju Leksikon hrvatske književnosti: Djela (2008), Leksikon Marina Držića (2009), Hrvatska književna enciklopedija (2010–2011) i Hrvatska enciklopedija (2008-2011). Dugogodišnji je lektor i predavač na seminarima Zagrebačke slavističke škole, a od 2004. do 2006. i zamjenik njezina voditelja te član Stručnog vijeća Škole, odgovoran za osmišljavanje njezina programa, rada i izdavačke djelatnosti. U više navrata javno je nastupao popularizirajući djela starije hrvatske književnosti ili pak predstavljajući i javno ocjenjujući znanstvenu literaturu koja se njome bavi. Autor je triju autorskih znanstvenih knjiga, priređivač jedne antologije, urednik jednog dvotomnog leksikona i velikog broja poglavlja u znanstvenim knjigama i znanstvenih radova (27, popis u prilogu), od kojih se sve knjige koriste kao nastavna literatura na dodiplomskom i diplomskom te na doktorskom studiju kroatistike i komparativne književnosti. Dakle, suuredio je već spomenuti Leksikon Marina Držića (2009). Autor je većeg broja prikaza i recenzija te više od stotinu leksikografskih natuknica u važnim leksikonskim i enciklopedijskim izdanjima. Sudjelovao je i izlagao radove na brojnim znanstvenim skupovima, među kojima su sljedeći bili međunarodni: 1) Identitet i razlika: kulturni stereotipi, Lovran 2005; 2) Hrvatski slavistički kongres, Varaždin 2006; 3) Slavistički kongres AAASS-a, Washington 2006; 4) Komparativna povijest hrvatske književnosti, Split 2005; 5) Komparativna povijest hrvatske književnosti, Split 2006; 6) Komparativna povijest hrvatske književnosti, Split 2007; 7) Marin Držić – svjetionik dubrovačke renesanse, Pariz 2008; 8) Marin Držić: 1508–2008, Zagreb 2008; 9) Literature and Culture after Linguistic Turn, Budimpešta 2013; 10) Rethinking History, Temišvar 2014; 11) Intercultural Turn, Osaka 2014; 12) Shifting Dialogues, Helsinki 2014. Sastavio je doktorski studij Filologije u interkulturalnom kontekstu.

Popis znanstvenih radova

I. Znanstvene knjige

1. Melpomenine maske: fenomenologija žanra tragedije u dubrovačkom ranonovovjekovlju, Disput, Zagreb 2007. /480 str./ Izvorni znanstveni rad.

2. Drugo lice drugosti: književnoantropološke studije, Disput, Zagreb 2009. /392 str./ Izvorni znanstveni rad. ISBN 978-953-260-094-0, UDK 821.163.42.09

3. Priučen na tumačenje: deset čitanja, Filozofski fakultet – Zagrebačka slavistička škola, Zagreb 2011. /247 str./ Izvorni znanstveni rad.

II. Uredničke knjige

1. Odbrojavanje: antologija suvremene hrvatske drame, Filozofski fakultet – Zagrebačka slavistička škola, Zagreb 2007.

2. Leksikon Marina Držića, LZMK, ur. s Mataija, Mirjana; Tatarin, Milovan; Novak Slobodan P. Zagreb 2009. /2 sv./

III. Znanstveni radovi

1. "America and Non-European World in the Plays of Josip Kosor's Parisian Cycle", u: Neohelicon: Acta Comparationis Litterarum Universarum, 2, (33) 2006, str. 181-199.

[Hrvatska, nešto duža verzija teksta, pod naslovom "Amerika i neeropski svijet u dramama Kosorova pariškog ciklusa", objavljena je u zborniku Kulturni stereotipi: koncepti identiteta u srednjoeuropskim književnostima, ur. Dubravka Oraić Tolić; Erno Kulcsar Szabo, FF press [i. e.] Filozofski fakultet, Zavod za znanost o književnosti, Zagreb 2006, str. 281-302.

2. "Transkulturalna, interkulturalna i modernistička dramaturgija Radovana Ivšića: Sunčani grad kao 'totalni teatar'", u: Književna smotra, 1, 2007, str. 41-50. Izvorni znanstveni rad.

3. "Intertekstualni odnos Pseudo-Kalistenova romana o Aleksandru Velikom i hrvatske srednjovjekovne Aleksandride", u: Mogućnosti, 1-3, (48) 2001, str. 141-156.

4. "Odgođeni oproštaj – modusi pjesničkog svijeta u Ujevićevoj Kolajni", u: Republika, 5-6, (59) 2002, str. 149-165.

5. "Apsolutno pravo na priču", u: Kolo, 2, (11) 2001, str. 450-465. Izvorni znanstveni rad.

6. "Čin a ne riječi ili što ih još vrag nije odnio (Dubrovačka trilogija, imperativ prošlosti i Vojnovićevo kategoričko Ne) ", u: Dubrovnik, 3, (13) 2002, str. 39-52.

7. "Tekst, povijest, identitet: književni rad Stanka Andrića", u: Književna republika, 9-10, (1) 2003, str. 53-71.

8. "Orfeo: dramski fragment Mavra Vetranovića Čavčića", s Tatarin, Milovan, u: Fališevac, Dunja; Lisac, Josip; Novaković, Darko (ur.) Hrvatska književna baština, knjiga 3, Exlibris, Zagreb 2004, str. 253-277.

9. "Slobodan Prosperov Novak, tko je to? Ili: O pozadini jednog projekta kanonizacije književne povijesti", u: Književna republika, 3-4, (2) 2004, str. 191-210.

10. "Autoritet imenovanja (žanra): trag(ikom)edija, melodrama, libretistička drama", u: Kolo, 1, 2006, str. 250-292.

11. "Žudnja kao metafora: 'sveopći libido' Ivančeva Don Juana", u: Komparativna povijest hrvatske književnosti, Zbornik radova VIII. (Hrvatska književnost prema europskim /emisija i recepcija/ 1940-1970) sa znanstvenog skupa održanog 22-23. rujna 2005. godine u Splitu, knjiga 8, ur. Pavlović, Cvijeta; Glunčić-Bužanić, Vinka, Književni krug, Split 2006, str. 369-392.

12. "O velikome mehanizmu povijesti, ili o njegovim aporijama. Elizabetinci, Ivšić, Kott: unakrsno čitanje", u: Komparativna povijest hrvatske književnost, knjiga 9, ur. Pavlović, Cvijeta; Glunčić Bužanić, Vinka, Književni krug, Split 2007.

13. "Ludičko i političko u 'komedijama' Nikole Nalješkovića", u: Pučka krv, plemstvo duha: zbornik radova o Nikoli Nalješkoviću, ur. Dukić, Davor, Disput, Zagreb 2005, str. 205-228.

14. "Ženski identitet u četirima dubrovačkim renesansnim tragedijama", u: Dani hvarskog kazališta, 32, Prostor i granice hrvatske književnosti i kazališta, HAZU - Književni krug, Zagreb - Split 2006, str. 83-104. Izvorni znanstveni rad.

15. "Zabilješke o jednome poglavlju suvremene hrvatske znanosti o književnosti: nove tendencije i interpretativne paradigme (2005-2006) ", u: Zbornik Zagrebačke slavističke škole, Zagrebačka slavistička škola, Filozofski fakultet, Zagreb 2007, str. 137-172.

16. "Profil ubojice u trima dubrovačkim renesansnim tragedijama", u: Čovjek, prostor, vrijeme: književnoantropološke studije iz hrvatske književnosti, ur. Benčić, Živa; Fališevac, Dunja, Disput, Zagreb 2006, str. 133-168.

17. "Suvremena hrvatska drama ili o kakvome je to odbrojavanju riječ?", u: Odbrojavanje: antologija suvremene hrvatske drame, Zagrebačka slavistička škola, Filozofski fakultet, Zagreb 2007, str. 7-28.

18. "S onu stranu žanra: kratka povijest tragedije u svjetlu ranonovovjekovnih normativnih poetika", u: Umjetnost riječi, 51, 2007, 3-4, str. 183-220.

19. "Nepovoljna vremena za rađanje nacije: o ideološkim supstratima Vojnovićeva dramskog stvaralaštva (i njihovu prešutnom kontinuitetu)", u: Književna smotra, 42, 2010, 2, str. 21-32.

20. "Interdisciplinary Field of Literary Anthropology: An Introduction", u: Conflict Studies in the Humanities, 3, 2011, str. 1-27.

21. "O nekim aspektima Držićeve tragičke dramaturgije", u: Putovima kanonizacije: zbornik radova o Marinu Držiću (1508-2008), ur. Batušić, Nikola; Fališevac, Dunja, HAZU, Zagreb 2009, str. 785-803.

22. "Oslobođenje Betulije Antuna Gleđevića: jedna u nizu 'scenskih Judita'", u: Građa za povijest književnosti hrvatske, HAZU, Zagreb 2010, str. 129-185.

23. "Pribilješke o tranzicijama suvremene hrvatske književne kritike", u: Sarajevske sveske, 17, 2007, str. 78-94.

24. "Dijalozi o problemima pitome drugosti: Stanko Lasić, erazmo Roterdamski i europski studiji", u: Croatica, 2, 2007, str. 49-74.

25. "Neoplatoničke koncepcije u Držićevim dramskim prolozima", u: Marin Držić 1508-2008, ur. Batušić Nikola; Fališevac, Dunja, HAZU, Zagreb 2010, str. 279-289.

26. "Držićeve koncepcije tijela i tjelesnosti i istraživanje seksualnih alteriteta u ranom novovjekovlju", u: Marin Držić – svjetionik dubrovačke renesanse, ur. Anđelković, Sava; Thomas, Paul-Louis, Disput, Zagreb 2009, str. 79-116.

27. "Ekonomijom pojmova uhvatiti pravo značenje: Japan kao nestabilni označitelj", u: Hrvatska revija, 1, 2013, str. 40-50.

28. “Otpor prema kanonizaciji: o nekim modelima uspostave kanonske vrijednosti u držićologiji i izvan nje”, u: Zbornik Zagrebačke slavističke škole – Otpor: subverzivne prakse u jeziku, književnosti i kulturi, Zagrebačka slavistička škola, Filozofski fakultet, Zagreb 2014, str. 169-196.

29. “Ritual formalism and the intangible body of the Japanese koryu budo culture”, u: Narodna umjetnost/Folklore Research, 2014, 51, 1, str. 183-208.

30. “Ritual formalism and the Japanese koryu budo: A socio-anthropological approach”, u: 7th International Scientific Conference on Kinesiology: Fundamental and Applied Kinesiology – Steps Forward: Proceedings, eds. Dragan Milanović, Goran Sporiš, University of Zagreb, Faculty of Kinesiology, 2014, str. 540-544.

31. “Teror(izam) dokumentarizma devedesetih: Murakamijevo Podzemlje kao zrcalni uvod u japansku psihu”, u: Književna smotra, 171, 2014, str. 111-124

32. "Interkulturalno i glokalno: hrvatska književnost između nacionalne filologije i komparatistike", u: Književna smotra, 171, 2014.