Akademski stupanj
Zvanje
viši lektor
Organizacijska jedinica
Katedra za poljski jezik i književnost
Konzultacije
ponedjeljak 17.00-18.00
Soba
B207
Telefon
6120-107
E-mail
jskavedz@ffzg.hr

JOLANTA SYCHOWSKA-KAVEDŽIJA Životopis: Rođena je 8. listopada 1954. godine u Krakovu u Poljskoj, 1973. godine je maturirala i upisala je studij slavenske filologije na Filološkom odjelu Jagiellonskog Sveučilišta u Krakovu. Nakon završetka petogodišnjeg studija, 1980. godine je obranila magistarski rad pod naslovom Evolucija koncepcije teatra Miroslava Krleže – promjene u strukturi drama, i stekla zvanje magistra slavenske filologije UJ. Diploma Jagiellonskog Sveučilišta nostrificirana je odlukom Znanstveno- nastavnog vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu kao odgovarajuća fakultetskoj diplomi diplomiranog profesora slavistike . Nakon obrane magisterija i udaje preselila se u Hrvatsku. Hrvatsko državljanstvo dobila je 1998. godine. Od 1986 godine zaposlena je na neodređeno vrijeme na Odsjeku za slavenske jezike i književnosti Filozofskog fakulteta u zvanju lektora za poljski jezik, a od 1997. u zvanju višeg lektora. Tijekom godina kao lektor poljskog jezika samostalno je ustrojavala i izvodila nastavu iz predmeta za koji je bila izabrana, a to su: Jezične vježbe I, Jezične vježbe III,IV,V, , Uvod u studij poljske književnosti(na dodiplomskom studiju ), kao i Jezične vježbe (retorika), Prevođenje poljskih tekstova, seminar iz Stilistike poljskog jezika na diplomskom studiju. U skladu s najnovijim dostignućima glotodidaktike pridonijela je unaprjeđenju nastave poljskog jezika uvođenjem novih metoda podučavanja stranih jezika (komunikacijska metoda), novih pomagala (audiovizualna metoda ) i novih priručnika Od 1996. do 2002.godine je surađivala na znanstvenom projektu (130717) Istraživanja zapadnoslavenskih jezika (voditelj projekta – Prof.dr.sc. Dubravka Sesar) a od 2002. do 2004. godine na projektu (130417) Zapadnoslavenski jezici u usporedbi s hrvatskim. Niz godina je obnašala i obnaša funkciju predstavnice lektora u Znanstveno-nastavnom vijeću Filozofskog fakulteta.Od 2006. godine član je Vijeća područja društvenih i humanističkih znanosti na Sveučilištu. Također 2006 je izabrana kao predstavnik nastavnih i suradničkih zvanja u Senat Sveučilišta u Zagrebu. Bavi se prevoditeljskim radom, prevodi simultano i konsekutivno. Objavila je niz stručnih i znanstvenih radova s područja glotodidaktike, poljske i hrvatske knjiženosti Koautorica je sveučilišnog udžbenika Učimo poljski – poljski pravopis za početnike namijenjenoga studentima polonistike . Djelatnošću iz područja polonistike bavi se i izvan fakulteta .Organizira izložbe, javna predavanja, filmske festivale poljskog filma, polonističku knjižnicu i sl. Od osnutka, tj. od 1997. godine član je međunarodne udruge Bristol koja ima sjedište u Poljskoj i okuplja poljske i strane nastavnike poljskog jezika i poljske kulture.

POPIS RADOVA

1. J.Sychowska, Przemiany warsztatu dramaturgicznego M.Krležy, u: Dramat i teatr narodów słowiańskih w XX wieku, prace poświęcone VIII Międzynarodowemu Kongresowi Slawistów w Zagrzebiu, red. M.Bobrownicka, PAN 1979.,s.89-98.

2. J.Sychowska, Promjene koncepcije drame i teatra M.Krleže,”Delo”, br.12, prosinac 1978, s.10-21.

3. J.Sychowska-Kavedžija, Wizja teatralna Trylogii dubrownickiej Ivo Vojnovicia, referat iznesen 25.03.1980. na simpoziju „Stvaralaštvo I.Vojnovića “ koji je organizirala Poljska Akademija Znanosti, izdano u: Zbornik radova, Zeszyty Naukowe Uniwersytetu Jagiellońskiego. z.62/1987, s.65-71.

4. J.Sychowska-Kavedžija, Narušavanje dramske forme epskim elementima u Legandama M.Krleže, referat – Fuga krležiana 1984, tiskano u: „Croatica” 1986, s. 121-132 (Izvorni znanstveni članak)

5. J.Sychowska-Kavedžija, Barbara Kryżan-Stanojević, Zastosowanie trzeciego kodu językowego jako pomoc przy nauce języka specjalistycznego, referat na međunarodnom skupu – Konferencja naukowa- kształcenie specjalistyczne cudzoziemców – Uniwersytet Lódzki, Polska 25-27. 05.1995, objavljen u zborniku radova „Acta Universitatis Lodziensis” br.7/8, 1996.

6. J. Sychowska- Kavedžija, Ogledna i uporabna komunikacijska norma, referat na savjetovanju Hrvatskog društva za primijenjenu lingvistiku, Opatija 1998 objavljen i recenziran u zborniku Jezična norma i varijeteti Zagreb-Rijeka, 1998. s.527 –531.(ogledni članak)

7. J. Sychowska-Kavedžija, Henryk Sienkiewicz – život i djelo, u: Henryk Sienkiewicz 1846.-1916. i njegovi tragovi u Hrvatskoj, NSB – Zagreb 1999, s.5-8.

8. J. Sychowska-Kavedžija, Kritički prikaz knjige M.Dąbrowske-Partyke, Teksty i konteksty. Awangarda w kulturze literackiej Serbów i Chorwatów, u: Slavica tergestina, Universita degli Studi di Trieste, Studia slavica 9/II, Trieste 2001, s.325-329.

9. 9.J. Sychowska-Kavedžija, Recenzja książki Darka Gašparovića “Dramatica Krležiana”, “Pamiętnik Słowiański” 1981.

10. J. Sychowska-Kavedžija, Recenzja książki Vladimira Bitija, „Bajka i predaja”,”Ruch Literacki” br. 3-4, 1983.

11. J. Sychowska -Kavedžija, Lektorat języka polskiego na wyższych latach studiów polonistycznych jaw Chorwacji jako przedmiot o charakterze wielofunkcyjnym. Referat na međunarodnom savjetovanju „Polonistyczna edukacja językowa i kulturowa cudzoziemców” , Łódź 1998.

12. J. Sychowska-Kavedžija, Književno djelo kao ilustracija podvojenog identiteta, izlaganje na međunarodnom znanstvenom skupu, HDPL, Split 2006.

13. J.Sychowska-Kavedžija, O spoju znanja i vještina, u: zbornik Ako je škola život, ur. M.Meštrović, Ekonomski institut, Zagreb 2005. s.115-121

14. J.Sychowska-Kavedžija, D. Blažina, W poszukiwaniu uniwersalnego wymiaru polskości (Z. Malić- interpretatori tłumacz literatury polskiej), referat na međunarodnoj konferenciji „Literatura polska w świecie. Lektury znawców.” Katowice 2007, u: Literatura polska w świecie , t II W kręgu znawców, ur. R.Cudak , Katowice 2007, s.187- 198.

15. J.Sychowska-Kavedžija, U zamci podvojenog identiteta ( Senko Karuza, Život na otoku), međunarodni slavistički skup, Opatija 2007,

16. J. Sychowska-Kavedžija, Gost u kući Zdravka Malicia – strategije prevođenja, znanstveni skup Zdravko Malić: znanstvenik, prevoditelj, pjesnik, Zagreb 2007 (izlaganje na skupu)
17. B.Kryżan.Stanojević, I. Maslač, J. Sychowska-Kavedžija, D. Kaniecka, Učimo –poljski - pravopis za početnike, recenzirani sveučilišni udžbenik , Zagreb 2008
18. J.Sychowska-Kavedžija, Poljski dobitnici Nobelove nagrade za književnost, u: Hrvatska-Poljska, Zagreb 2009, s.119-139.

19. J. Sychowska-Kavedžija, Antologia poezji polskiej Gost u kući – strategie tłumaczenia, III międzynarodowa konferencja Literatura polska w świecie, Obecności. – Cieszyn 2009 (izlaganje na međunarodnom skupu).

20. J. Sychowska-Kavedžija, Dijete Europe – o projektu neobjavljene knjige – međunarodni skup - Drugi Malićevi dani(Czesław Miłosz – pjesnik između Istoka i Zapada, umjetnost i ideologije), Zagreb 2011 (izlaganje na međunarodnom skupu).
21. J.Sychowska-Kavedžija, Veliki poljski bal, recenzija knjige Witolda Gombrowicza, Trans-Atlantik, Vijenac br.426/2010 s. 11.


VAŽNIJI PRIJEVODI NA POLJSKI JEZIK

1. L.Nilsson, Zycie przed narodzeniem, Zg-Wwa 1985. (knjiga)
2. N.Ivanišin, “Osman” Điva Gundulicia, u: Interpretacja literacka na terenie zachodniej i południowej Słowiańszczyzny, Antologia pod red. M.Dąbrowskiej-Partyki, t.I,s.184-212.
3. Zdravko Malić, Polskie realia Bankietu w Blitwie, “Most” 1987/2, s.15-22.
4. Dunja Fališevac, Stile acuto w chorwackiej poezji barokowej, u: Barok w Polsce i w Europie Srodkowo-Wschodniej, Drogi przemian i osmozy kultur, Warszawa 2000, s.51-67.
5. Dunja Fališevac, Polonofilskie ideologemy i mitologemy w chorwackiej literaturze barokowej, u: Barok polski wobec Europy, Warszawa 2003, s.135-159.
6. Zdravko Malić, Mickiewicz albo wielkość poezji, u: Między życiem a światem, Warszawa 2006, s.185-220.
7. Dalibor Blažina, W orbicie literatury polskiej u: Między życiem a światem, Warszawa 2006, s 257-272.
8. Dalibor Blažina, Gombrowicz Zdravka Malicia, Teksty Drugie, Warszawa 2006, s.66-79.







VAŽNIJI PRIJEVODI NA HRVATSKI JEZIK

1. Bartoszyński, Deixis i pretpostavka u pripovjednom iskazu, “Republika”, br.6, 1984, s.89.
2. J.Sławiński, O opisu, “Republika” br.6,.1984, s.99.
3. J.Głowacki, Pepeljugar, drama , Zagreb 1986.
4. Andrzej Zgorzelski, Science fiction kao književnopovijesna kategorija,”Umjetnost riječi” 1989, s.301-311.
5. Andrzej Zgorzelski, Tko pobjeđuje na šahovskoj ploči?, “Quorum” 1989, br.4, s.271-281.
6. Mariusz Sieniewicz, Židovke ne poslužujemo!, u: “Orkestru iza leđa” – antologija poljske kratke priče,Zagreb 2001. s.234 –247.
7. Elżbieta Banko-Sitek, Henryk Sienkiewicz “Za okrjepu duša”, u: Henryk Sienkiewicz i njegovi tragovi u Hrvatskoj, NSB Zagreb 1999, s.10 -50
8. Z.Herbert, Spilja filozofa (drama) u: , Moć ukusa, Zagreb 2009, s.226-257.
(izbor tekstova za zbornik, uredništvo i predgovor i J.Sychowska-Kavedžija,
D.Čilić- Škeljo).

9. Ryszard Kapuściński, Ebanovina, Književna smotra- časopis za svjetsku
književnost 2009 broj 151(1) , s.63-72.