Akademski stupanj
doktor znanosti
Zvanje
redoviti profesor u trajnom zvanju
Organizacijska jedinica
Odsjek za povijest
Konzultacije
utorkom 14:30-15:30; petkom 11:00-12:00
Soba
C112
Telefon
61 20 152
E-mail
bvsoljan@ffzg.hr

Božena Vranješ-Šoljan rođena je u Makarskoj. Studij povijesti diplomirala je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu gdje je 1988. godine i doktorirala. Redovita je profesorica na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na kojem predaje predmete „Europska i svjetska povijest 1918-1945”, „Hrvatska i svijet u 20. stoljeću – komparatističke teme” te izborni predmet „Interpretativni modeli teorije demografske tranzicije”. Predaje na poslijediplomskom doktorskom studiju Moderne i suvremene hrvatske povijesti 19 i 20 stoljeća u europskom i svjetskom kontekstu na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, a na doktorskom studiju „Povijest stanovništva” u Dubrovniku predaje predmet „Modernizacijski faktori i inicijalna tranzicija stanovništva”. Znanstveni interes Božene Vranješ-Šoljan usmjeren je prema istraživanju povijesti društva s težištem na istraživanju demografskog razvoja na hrvatskom prostoru, napose od sredine 19. i u 20. stoljeću. Demografski razvoj istražuje u svim njegovim gospodarskim, društvenim, kulturnim i političkim uvjetovanostima. Istražuje procese demografske tranzicije i urbanizacije povezane s promjenama u agraru i s industrijalizacijom u sklopu modernizacijskih procesa; društvenu, gospodarsku, nacionalnu strukturu i promjene u strukturama stanovništva, političku organizaciju prostora, hrvatske manjine u drugim zemljama, napose povijest gradišćanskih Hrvata, nacionalne manjine u Hrvatskoj itd. Tim istraživanjima obuhvaća čitav hrvatski prostor, a kompleksne pojave na tom prostoru promatra u kontekstu europskih kretanja. U svojim radovima slijedi i unapređuje metode suvremene historiografije. Vodila je nekoliko znanstvenih projekta.

Znanstveni interes Božene Vranješ-Šoljan usmjeren je prema istraživanju povijesti društva s težištem na istraživanju demografskog razvoja na hrvatskom prostoru, napose od sredine 19. i u 20. stoljeću. Demografski razvoj istražuje u svim njegovim gospodarskim, društvenim, kulturnim i političkim uvjetovanostima. Istražuje procese demografske tranzicije i urbanizacije povezane s promjenama u agraru i s industrijalizacijom u sklopu modernizacijskih procesa; društvenu, gospodarsku, nacionalnu strukturu i promjene u strukturama stanovništva, političku organizaciju prostora, hrvatske manjine u drugim zemljama, napose povijest gradišćanskih Hrvata, nacionalne manjine u Hrvatskoj itd. Tim istraživanjima obuhvaća čitav hrvatski prostor, a kompleksne pojave na tom prostoru promatra u kontekstu europskih kretanja. U svojim radovima slijedi i unapređuje metode suvremene historiografije. Vodila je nekoliko znanstvenih projekta.