Naziv
Etnografija jugoistočne Europe
Organizacijska jedinica
Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju
ECTS bodovi
5
Šifra
51731
Semestri izvođenja
zimski
Jezik izvođenja
hrvatski
Satnica
Predavanja
30
Seminar
30

Cilj
Osnovni ciljevi i namjere su stjecanje određene sume znanja o etnografiji jugoistočne Europe te analitičko i sistematsko proučavanje i kritičko promišljanje građe u kontekstu multikuturalnih i interkulturalnih odnosa, sličnosti i razlika koje čine mozaik kulturno humanističkog univerzalizma. Gradivo će biti obrađivano i prezentirano kao pregled i sustav različitih regionalnih, etničkih i nacionalnih obilježja i prepoznatljivih vrijednosti etnografske kulturne baštine obuhvaćajući njezinu dijakronijsku i sinkronijsku dimenziju. Kroz više tematskih cjelina u poslijediplomskom studiju (12 sati predavanja) obrađivat će se strukture i sadržaji etnografskih pojava na principima prostornog raširenja, te njihov kulturno-povijesni kontekst s aspekta tzv. materijalne, društvene i duhovne kulture. Sinteza osnovnih elemenata temeljit će se na poznavanju tradicijskog gospodarstva (stočarstvo, poljodjeljstvo, dopunski oblici privređivanja kao što su lov, ribolov, tradicijski obrti i dr.) te u vezi s tim vjerovanja, običaji i obredi u ciklusu životnih i godišnjih običaja (obiteljski, regionalni, porodni, svadbeni, posmrtni, te oni vezani uz značajna razdoblja i datume s naglaskom na strukturi liturgijske godine).
Sadržaj
  1. Uvod i upoznavanje sa sadržajem predmeta predstavljanjem osnovnih elemenata tradicijske kulture, publikacijama i radovima u kojima se tretiraju različiti aspekti u etnografiji tzv. materijalne, društvene i duhovne kulture
  2. Etnoareali (zone) na području jugoistočne Europe i njihova etnografska obilježja (alpski, dinarski, panonski, jadranski – mediteranski: sjeverno, srednje i južno jadranski, jonski, egejski, istočno podunavski, balkanski, rodopski, trakijski, (po)moravski, vardarski, južnobalkansko-epirsko-pindski
  3. Analiza i sistematizacija odabranih primjera, posebnosti, utjecaji i prožimanja u prostoru i vremenu (diakronijski i sinkronijski); kulturno-genetski slojevi: starobalkanski, rimski, staromediteranski, staroslavenski, slavenski, orijentalno-levantinski, italski, zapadno i srednjeeuropski
  4. Teme iz Upitnica za područje bivše Jugoslavije te njihov značaj za izradu tipologija i kartografiranje
  5. Društveni život, sadržaj i običaji: ruralna područja, selo i obitelj kao zajednica, sadržaji iz života zadružnih obitelji, povijesna, socio-ekonomska i etnografska građa, pristupi, tumačenja i interpretacije, tradicije i transformacije
  6. Odnosi i kooperacije u osnovnim gospodarskim granama i dopunskim oblicima privređivanja (poljodjelske djelatnosti, stočarstvo, ribolov...); sprega, suvez, srida, čorda
  7. Vinogradarstvo i maslinarstvo
  8. Rasprostranjenost i karakteristike stočarskih kretanja (tzv. alpski i transhumantni tip, varijante i oblici), oblici udruživanja i običajno-pravne norme (sumjes, supon, supaša, bačija)
  9. Tradicijsko ruralno graditeljstvo (profano, sakralno i «rezidencijalno»)
  10. Etnoparkovi, etno i eko muzeji, muzeji na otvorenom. Stanje, prezentacija i zaštita ruralne graditeljske baštine
  11. Odabrane teme iz ciklusa godišnjih i životnih običaja (liturgijska godina – adventsko vrijeme, Badnjak i Božić, Uskrs, blagdani kroz godinu (vrijeme koledovanja, Jurjevo, Duhovi, Ivanje, Martinje...različitosti tradicija i njihova struktura)
  12. Godišnji ophodi i manifestacije (Pokladno vrijeme, ophodi vučara, karnevali, Jurjaši, Kraljice-ljelje
  13. Posmrtni običaji i obredi (od predznaka smrti do nadgrobnih spomenika i spomen obilježja)
  14. Analiza obrađenih tema

Ishodi učenja
  1. nabrojati i definirati glavne etnoareale na području jugoistočne Europe
  2. analizirati i komentirati geografsku distribuciju pojedinih kulturnih pojava kroz etnoareale
  3. opisati i ilustrirati distinktivne kulturne pojave pojedinog etnoareala s aspekta običaja, ruralnog graditeljstva i tradicijskog gospodarstva
  4. nabrojati i opisati glavne kulturno-genetske slojeve jugoistočne Europe
  5. analizirati podatke iz arhiva Upitnica Etnološkog atlasa Jugoslavije
  6. objasniti značaj Upitnica za izradu tipologija kulturnih pojava i njihovog kartografiranja
  7. povezati geografski raspored kulturnih pojava kroz etnoareale s njihovim povijesnim razvojem i genezom
  8. nabrojati primjere suvremene manifestacije, zaštite i prezentacije materijalne ruralne kulture i tradicijskih običaja
Metode podučavanja
U seminarima (po grupama) se razrađuju tjedne teme predavanja, potiče se studente na aktivno sudjelovanje u diskusiji te pisanje, predstavljanje seminarskih radova i terenskih izvještaja
Metode ocjenjivanja
- aktivno sudjelovanje u nastavi – 20% - izrada seminarskog rada – 20% - završni usmeni ispit: - 60%

Obavezna literatura
  1. BELAJ, Vitomir: Hod kroz godinu, Zagreb, 1998.
  2. BRATANIĆ, Branimir: Uz problem doseljenja južnih Slavena, u: Zbornik radova Filozofskog fakulteta I, Zagreb, 1951.
  3. BOGIŠIĆ, Valtazar, Zbornik sadašnjih pravnih običaja u južnih Slavena, Zagreb, 1874.
  4. ČAPO ŽMEGAČ, Jasna, Hrvatski uskrsni običaji, Zagreb, 1977.
  5. GAVAZZI, Milovan: Vrela i sudbine narodnih tradicija, Zagreb, 1978.
  6. GAVAZZI, Milovan: Godina dana hrvatskih narodnih običaja, Zageb, 1988.
  7. GAVAZZI, Milovan: Baština hrvatskog sela, Zagreb, 1991
  8. LOZICA, Ivan: Hrvatski karnevali, Zagreb, 1997.
  9. MOSZINSKI, Kazimiersz, Kultura ludova Slawian, Krakow, 1929, 1939, Warszawa, 1967, 1968.
  10. RIHTMAN AUGUŠTIN, Dunja: Struktura tradicijskog mišljenja, 1984, Zagreb,
  11. RIHTMAN AUGUŠTIN, Dunja: Knjiga o Božiću, Zagreb, 1992.
  12. SCHNEEWEIS, Edmund: Grundriss des Volksglaubens und Volksbrauchs der Serbokroaten, Celje, 1935.
  13. SELJAČKE OBITELJSKE ZADRUGE: Publikacije Etnološkog zavoda, Zagreb, 1960, i Publikacije Etnološkog zavoda 5, Zagreb, 1992.
  14. SKOK, Petar.... Etimologijski riječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika (natuknice o etnicima: Bezjaci, Boduli, Bunjevci, Šokci, Vlah...), Zagreb, 1971-1974.
Dopunska literatura
  1. LORINI, Petar: Ribanje i ribarske sprave pri istočnim obalama Jadranskog mora, Zagreb, 1995. (reprint izdanja iz 1903.)
  2. MARKOVIĆ, Mirko: Stočarska kretanja na dinarskim planinama – antropogeografska promatranja, ZbNŽOJS, 45, Zagreb, 1971.
  3. MARKOVIĆ, Mirko: Narodni život i običaji sezonskih stočara na Velebitu, ZbNŽOJS, 48, Zagreb, 1980.
  4. MARKOVIĆ, Mirko: Dinara kao sezonska planina stočara sjeverne Dalmacije, ZbNŽOJS, Zagreb, 1989.
  5. PAVKOVIĆ, Nikola: Društveni život stočara na ljetnim stanovima u Bosni, Glasnik Zemaljskog muzeja, 35-36, Sarajevo, 1981.
  6. MILEUSNIĆ, Z. – ŠESTAN, I: Ljudi i masline (katalog izložbe), izd. Etnografski muzej u Zagrebu, 1994. god.
  7. ŠESTAN, Ivan: Vino i tradicija (katalog izložbe), izd. Etnografski muzej, Zagreb, 1998.
  8. ANDRIĆ, Jasna: Zadruge- novija istraživanja, njihova svrha i rezultati, u: Etnološki pregled 10, Cetinje, 1972.
  9. ARDALIĆ, Vladimir: Bukovica, Zbornik za narodni život i običaje južnih Slavena (ZbNŽO JS), XV, Zagreb, 1910.
  10. LOVRETIĆ, Josip: Otok, ZbNŽO JS), Zagreb, (reprint, Vinkovci, 1988).
  11. IVANIŠEVIĆ, Frano: Poljica, ZbNŽO JS, Zagreb, (reprint, Split, 1987).
  12. LANG, Milan: Samobor, ZbNŽOJS, 17, Zagreb, 1912.
  13. KOTARSKI, Josip, Lobor, ZbNŽO JS, 20, 1915, Zagreb
  14. LUKIĆ, Luka, Varoš, ZbNŽO JS, 24, 1919; 25, 1921; 26, 1926.
  15. ŽIC, Ivan: Vrbnik, ZbNŽO JS, 21, Zagreb, 21, 1917. i 33. 1949.
  16. BORTULIN, A.... Beli (Cres), ZbNŽO JS, 33, Zagreb, 1949.
  17. JARDAS, Ivo: Kastavština, ZbNŽO JS, 39, Zagreb, 1957.
  18. - Odabrani članci iz stručnih i znanstvenih publikacija (Etnolog; Slovenski etnograf, Traditiones, Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, Glasnik skopskog naučnog društva, Srpski etnografski zbornik, Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu, Etnološka istraživanja (Zagreb), Narodna umjetnost, Etnološka tribina, Studia ethnologica croatica... i dr.), katalozi i druge publikacije.

Obavezan predmet na studijima
  1. Etnologija i kulturna antropologija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 3. semestar