U fokusu ovoga predmeta bit će ključni fenomeni, strukture i procesi koji su na političkom, socijalnom, ekonomskom, religijskom i kulturnom području oblikovali ranonovovjekovno razdoblje ljudske povijesti. Izuzev klasičnih historiografskih tema poput humanizma, renesanse, reformacije, geografskih otkrića i prosvjetiteljstva, posebna će se pozornost posvetiti i ranonovovjekovnim materijalnim i simboličkim praksama, rodnoj problematici, fenomenima svakodnevice, procesima transfera, socijalnog "discipliniranja" i "konfesionalizacije", alternativnim praksama i sl. Pružit će se i sistematski uvid u glavne fenomene i procese koji obilježavaju ranonovovjekovnu povijest američkog i afričkog kontinenta, odnosno orijentalnih civilizacija Indije, Kine i Japana, s posebnim naglaskom na fenomene transnacionalnih razmjena, umrežavanja i transfera. Cilj predmeta je upoznavanje temeljnih fenomena, procesa i koncepata ranonovovjekovne svjetske povijesti u skladu s pristupom histoire croisée, te usvajanje kritičkih, analitičkih i interpretacijskih vještina nužnih za produbljeno razumijevanje i konceptualiziranje temeljnih fenomena povijesti ranomodernoga doba. Osobit će naglasak biti na razvijanju šire i slojevitije perspektivizacije koja omogućuje prepoznavanje i interpretativno raščlanjivanje kompleksnih i dinamičnih političkih, ekonomskih i kulturnih promjena i kontinuiteta, međuovisnosti, razmjena i konflikata koji obilježavaju europsku i svjetsku povijest ranoga novog vijeka. Cilj seminarskoga rada jest razvijanje sposobnosti i vještina prikupljanja, selektiranja, analize i sintetiziranja činjenica i koncepata, njihovo razumijevanje i evaluacija, konceptualizacija problema, te konačno njihova adekvatna usmena i pismena prezentacija. Velika će se pozornost također posvetiti umijeću problemske analize i interpretacije povijesnih izvora iz perspektive različitih teorijskih pravaca i paradigmi suvremene historijske znanosti.

Nastavne metode su predavanja i seminarska nastava. Predavanja će biti popraćena power – point prezentacijama koja su dostupna na Omegi (sustav učenja na daljinu Filozofskog fakulteta).

Dvopredmetni studenti tijekom semestra imaju obvezu napisati jedan problemski esej (maksimalnog opsega 5 kartica) na unaprijed zadane teme na osnovu gradiva s predavanja i ondje navedene literature, odnosno drugih relevantnih historiografskih studija i monografija. Esej utječe na konačnu ocjenu u omjeru od 20% . Studenti su dužni predati esej na kraju semestra, kao uvjet izlaska na pismeni dio ispita. Na kraju semestra predviđen je pismeni ispit (test znanja) koji utječe na konačnu ocjenu u omjeru od 60%. Osim provjere poznavanja gradiva s predavanja, na pismenom će se ispitu provjeravati znanje na osnovu obvezne literature. Seminarska nastava iz predmeta Europska i svjetska povijest ranoga novog vijeka izvodit će se u formi kraćih uvodnih predavanja, grupnih diskusija i individualnih prezentacija. Osnova za evaluaciju individualnog studentskog doprinosa na seminaru bit će individualni i grupni rad, aktivnost na satu i seminarski rad maksimalnog opsega 15 kartica, što će studentima utjecati na zaključnu ocjenu iz predmeta Europska i svjetska povijest ranoga novog vijeka u omjeru od 20%.