Naziv
Europske regije i hrvatska povijest ranoga novog vijeka
Organizacijska jedinica
Odsjek za povijest
ECTS
3
Šifra
51044
Semestri
zimski
Satnica
Predavanja
30

Cilj
Nasuprot tradicionalnoj trojnoj periodizaciji u europskoj historiografiji (Stari vijek – Srednji vijek – Novi vijek), uvođenje epohe ranoga novog vijeka u novije doba istovremeno je i izraz konceptualnog redefiniranja temeljne problematike europske povijesti, kao i izraz čitava niza inovacijskih usmjerenja u historiografiji u teorijskom i metodsko-praktičnom, kao i u širem, kulturološkom pogledu. U hrvatskom slučaju, epoha ranoga novog vijeka koincidira i s višestrukim civilizacijskim i kulturnim promjenama povijesnih konteksta na srednjoeuropskim, jugoistočnoeuropskim i mediteranskim razmeđima. Sa svih navedenih stajališta ovaj je kolegij usmjeren k uvođenju studentica/studenata u temeljnu problematiku kritičkog propitivanja fenomena jedne velike “tranzicijske” epohe u europskoj povijesti, s težištem na onim europskim regionalnim interferencijama koje su bitne za pristup temeljnoj problematici hrvatske povijesti. Kada je riječ o kulturi povijesnog mišljenja, cilj je kolegija poticati studentice/studente da razvijaju umijeće komparativnohistorijskog i interkulturnog objašnjenja i razumijevanja temeljne predmetne problematike
Sadržaj
  1. Uvod
  2. Odabrani problemi
  3. Odabrani problemi
  4. Odabrani problemi
  5. Odabrani problemi
  6. Odabrani problemi
  7. Odabrani problemi
  8. Odabrani problemi
  9. Odabrani problemi
  10. Odabrani problemi
  11. Odabrani problemi
  12. Odabrani problemi
  13. Odabrani problemi
  14. Odabrani problemi
  15. Odabrani problemi

Ishodi učenja
  1. Poticati studentice/studente da razvijaju umijeće komparativnohistorijskog i interkulturnog objašnjenja i razumijevanja temeljne predmetne problematike
  2. Analizirati i interpretirati povijesne izvore
  3. Sažeti i protumačiti odabrane probleme iz povijesti
  4. Identificirati, klasificirati i vrednovati odabrane povijesne izvore
  5. Postaviti konkretan istraživački problem i planirati njegovo rješavanje
Metode podučavanja
Problemska predavanja s interaktivnom komunikacijom profesor-studenti, pisanje kratkih studentskih eseja i izradba kratkih power-point prezentacija; seminarski rad s neobjavljenim i/ili objavljenim izvorima (kritika izvora!), izradba problemskih bibliografija (uključujući izvore s interneta), uvježbavanje umijeća postavljanja istraživačkog pitanja i strukturiranja stručnog rada te izradba seminarskog rada.
Metode ocjenjivanja
Ispit, u formi testa znanja, provodit će se na kraju nastave te ocjenjivati, a završna ocjena će biti izvedena na temelju ocjene pojedinačnih raznovrsnih doprinosa u nastavi, što uključuje: a) redovito pohađanje nastave (10%); b) aktivno sudjelovanje u nastavi u raznim oblicima (20%); c) pisanje kraćih i dužih seminarskih radova (ukupno 30%); d) inovativne doprinose nastavi (10%), t.j., ukupno 70% kao i na temelju ocjene iz testa znanja (30%). Uspješnost i kvalitetu nastavnikova rada studentice/studenti će vrednovati anonimnom anketom, ali i izravnim sugestijama nastavniku.

Obavezna literatura
  1. Kontler, László. Povijest Mađarske. Tisuću godina u Srednjoj Europi. Zagreb, 2007., str. 126-251 (=125); Matuz, Josef. Osmansko Carstvo. Zagreb, 1992., str. 37-129 (=92); Noël, Jean François. Sveto Rimsko Carstvo. Zagreb, 1998., str. 45-100 (=55); Procacci, Giuliano. Povijest Talijana. Zagreb, 1996., str. 65-181 (=116); Ćirković, Sima. Srbi među europskim narodima. Zagreb, 2008., str. 109-215 (106); Roksandić, Drago. Triplex Confinium ili o granicama i regijama hrvatske povijesti 1500-1800. Zagreb, 2003., str. 1-50 (=50); Bloch, Marc. “Za komparativnu historiju europskih društava”, u: Roksandić, Drago (ur.). Uvod u komparativnu historiju. Zagreb, 2004, str. 37-64 (=27); Zöllner, Erich; Schüssel. Povijest Austrije. Zagreb, 1997., 101-219 (=118). (=778)
Dopunska literatura
  1. Braudel, Fernand. Strukture svakidašnjice. Materijalna civilizacija, ekonomija i kapitalizam od XV. do XVIII. stoljeća. Sv. 1. Zagreb, 1992., 415-472, 523-574;

Izborni predmet na studijima
  1. Povijest, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 3. semestar
  2. Povijest i geografija; smjer: nastavnički, sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij, 3. semestar