ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2023. / 2024.

Europske regije i hrvatska povijest srednjeg vijeka

 

Naziv
Europske regije i hrvatska povijest srednjeg vijeka
Organizacijska jedinica
Odsjek za povijest
ECTS
3
Šifra
35872
Semestri
ljetni
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30

Cilj
Cilj je kod studenata razviti kritički smisao za razumijevanje temeljnih procesa, struktura i fenomena povijesti srednjeg vijeka, te europskih regija i okruženja hrvatskog naroda. Tijekom studiranja ovog predmeta i područja studenti stječu i proširuju opća znanja o povijesti srednjeg vijeka uopće, napose o vezama i odnosima hrvatskog naroda s drugim narodima, kulturama, društvima, državama i civilizacijama u toj široj regiji.
Sadržaj
  1. Predstavljanje kolegija:
  2. perodizacijski i prostorni okvir. Historiografija.
  3. Problemsko promišljanje predmeta kolegija; Plan rada. Literatura. Ispiti. Razgovor sa studentima.
  4. Srednjoistočna i jugoistočna Europa za velike seobe naroda. Avarski kaganat.
  5. Svijet sklavinija. Karantanski primjer. Samov plemenski savez. Èuda svetog Dimitrija Solunskog kao izvor za društveni i gospodarski preobražaj sklavinija. Usporedna analiza srednjoeuropskih i jugoistočnoeuropskih, te prijadranskih sklavinija.
  6. Etnogeneze. Primjer: Bugarska. Usporedna analiza s hrvatskim primjerom.
  7. Oblikovanje bizantskog comonweltha.
  8. Sveto rimsko carstvo i srednjoistočna Europa
  9. Tipologija gradskih društava.
  10. Oblikovanje ranosrednjovjekovnog kraljevstva. Primjer: Duklja.
  11. Kristalizacija regionalne sile: Nemanjići
  12. Kruna Svetog Stjepana prema jugoistočnoj Europi
  13. Viteško društvo i oblikovanje osmanskog carstva na europskom tlu
  14. Uz morski grad izmeðu Sredozemlja i zaleða.
  15. Zaključna riječ. Ispitna pitanja. Razgovor sa studentima.

Ishodi učenja
  1. razumjeti temeljne procese, strukture i fenomena povijesti srednjeg vijeka, te europskih regija i okruženja hrvatskog naroda
  2. objasniti i procijeniti suprotstavljene argumente u izvorima i literaturi
  3. locirati i analizirati razne vrste primarnih i sekundarnih povijesnih izvora
  4. proizvesti samostalne zaključke o pojedinim događajima i procesima,
  5. ukazati na nužnost interdisciplinarnoga promatranja pojedine povijesne teme
Metode podučavanja
metoda izlaganja i tumačenja, individualnog rada studenata
Metode ocjenjivanja
Pismeno i usmeno.

Obavezna literatura
  1. M. Brandt, Opća povijest srednjeg vijeka, Zagreb 1980. (odabrana poglavlja)
  2. Historija naroda Jugoslavije, sv. I, Zagreb 1953. (odabrana poglavlja)
  3. I. Prlender, "Sporazum u Tati 1426. i Žigmundovi obrambeni sustavi", Historijski zbornik XLIV, Zagreb 1991, str. 23-41
  4. T. Raukar, Hrvatsko srednjovjekovlje, Zagreb 1997. (odabrani dijelovi)
  5. P. Wandycz, Cijena slobode. Povijest Srednjoistočne Europe, Zagreb 2004., str. 1-51
Dopunska literatura
  1. F. Longvort, Stvaranje Istočne Evrope, Beograd 2002., str. 319-422
  2. D. Obolensky, The Byzantine Commonwealth, Phoenix Press, London 1971
  3. F. C. Lane, A Maritime Republic, Baltimore-London 1977
  4. J. Matuz, Osmansko carstvo, Zagreb 1992.
  5. P. Hanak, Povijest Mađarske, Zagreb 1995.
  6. I. Prlender, "Totius gentis metropolim", Historijski zbornik LI, Zagreb 1998., str. 1-16
  7. G. Procacci, Povijest Talijana, Zagreb 1996., str. 3-99
  8. J. F. Noël, Sveto Rimsko Carstvo, Zagreb 1998.
  9. P. Štih i V. Simoniti, Slovenska povijest do prosvjetiteljstva, Zagreb 2004.
  10. G. Novak, Jadransko more u sukobima i borbama kroz stoljeća, I, Zagreb 2004., 89-214

Obavezan predmet na studijima
  1. Povijest, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 2. semestar
  2. Povijest i geografija; smjer: nastavnički, sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij, 2. semestar