Naziv
Europske regije i hrvatska povijest srednjeg vijeka
Organizacijska jedinica
Odsjek za povijest
ECTS
5
Šifra
47164
Semestri
ljetni
Satnica
Predavanja
30
Seminar
30

Cilj
Cilj je kod studenata razviti kritički smisao za razumijevanje temeljnih procesa, struktura i fenomena povijesti srednjeg vijeka, te europskih regija i okruženja hrvatskog naroda. Tijekom studiranja ovog predmeta i područja studenti stječu i proširuju opća znanja o povijesti srednjeg vijeka uopće, napose o vezama i odnosima hrvatskog naroda s drugim narodima, kulturama, društvima, državama i civilizacijama u toj široj regiji.


Sadržaj
  1. Predstavljanje kolegija: perodizacijski i prostorni okvir. Historiografija.
  2. Problemsko promišljanje predmeta kolegija
  3. Plan rada. Literatura. Ispiti. Razgovor sa studentima.
  4. Srednjoistočna i jugoistočna Europa za velike seobe naroda. Avarski kaganat.
  5. Svijet sklavinija. Karantanski primjer. Samov plemenski savez. Èuda svetog Dimitrija Solunskog kao izvor za društveni i gospodarski preobražaj sklavinija. Usporedna analiza srednjoeuropskih i jugoistočnoeuropskih, te prijadranskih sklavinija.
  6. Etnogeneze. Primjer: Bugarska. Usporedna analiza s hrvatskim primjerom.
  7. Oblikovanje bizantskog comonweltha.
  8. Sveto rimsko carstvo i srednjoistočna Europa
  9. Oblikovanje ranosrednjovjekovnog kraljevstva. Primjer: Duklja.
  10. Tipologija gradskih društava.
  11. Kristalizacija regionalne sile: Nemanjići
  12. Kruna Svetog Stjepana prema jugoistočnoj Europi
  13. Viteško društvo i oblikovanje osmanskog carstva na europskom tlu
  14. Uzmorski grad izmeðu Sredozemlja i zaleða.
  15. Zaključna riječ. Ispitna pitanja. Razgovor sa studentima.

Ishodi učenja
  1. razumjeti temeljne procese, strukture i fenomena povijesti srednjeg vijeka, te europskih regija i okruženja hrvatskog naroda
  2. objasniti i procijeniti suprotstavljene argumente u izvorima i literaturi
  3. formulirati i braniti određenu tezu
  4. locirati i analizirati razne vrste primarnih i sekundarnih povijesnih izvora
  5. ispravno oblikovati citate i bilješke u seminarskim radovima
  6. napisati jasan i koherentan seminarski rad u kojemu se dokazuje i/ili opovrgava određena teza o odabranom historiografskom pitanju ili problemu
  7. prezentirati rad pred studentima i profesorima, stručnjacima i laicima, odabirući adekvatne metode i načine prezentacije
Metode podučavanja
metoda izlaganja i tumačenja, individualnog rada studenata,
Metode ocjenjivanja
Ispit, u formi testa znanja, provodit će se na kraju nastave te ocjenjivati, a završna ocjena može biti izvedena na temelju ocjene pojedinačnih doprinosa u nastavi (ukupno 50%) i na temelju ocjene iz testa znanja (50%).


Obavezna literatura
  1. M. Brandt, Opća povijest srednjeg vijeka, Zagreb 1980. (odabrana poglavlja)
  2. Historija naroda Jugoslavije, sv. I, Zagreb 1953. (odabrana poglavlja)
  3. I. Prlender, "Sporazum u Tati 1426. i Žigmundovi obrambeni sustavi", Historijski zbornik XLIV, Zagreb 1991, str. 23-41
  4. T. Raukar, Hrvatsko srednjovjekovlje, Zagreb 1997. (odabrani dijelovi)
  5. P. Wandycz, Cijena slobode. Povijest Srednjoistočne Europe, Zagreb 2004., str. 1-51
Dopunska literatura
  1. F. Longvort, Stvaranje Istočne Evrope, Beograd 2002., str. 319-422
  2. D. Obolensky, The Byzantine Commonwealth, Phoenix Press, London 1971
  3. F. C. Lane, A Maritime Republic, Baltimore-London 1977
  4. J. Matuz, Osmansko carstvo, Zagreb 1992.
  5. P. Hanak, Povijest Mađarske, Zagreb 1995.
  6. I. Prlender, "Totius gentis metropolim", Historijski zbornik LI, Zagreb 1998., str. 1-16
  7. G. Procacci, Povijest Talijana, Zagreb 1996., str. 3-99
  8. P. Štih i V. Simoniti, Slovenska povijest do prosvjetiteljstva, Zagreb 2004.
  9. G. Novak, Jadransko more u sukobima i borbama kroz stoljeća, I, Zagreb 2004., 89-214

Obavezan predmet na studijima
  1. Povijest, sveučilišni prijediplomski jednopredmetni studij, 2. semestar