Naziv
Fenomenologijska teorija čitanja
Organizacijska jedinica
Odsjek za kroatistiku
ECTS
4
Šifra
64146
Semestri
ljetni
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30
Seminar
15

Cilj
Fenomenologijska teorija čitanja u žarište svoga interesa postavila je odnos djela, teksta, autorske i čitateljske svijesti. Rasprava je pokazala da je čitateljski proces sastavni dio oblikovanja (umjetničkog/ književnog ) djela, čime je čitatelju konačno pripisana aktivna (stvaralačka) uloga u procesu književne komunikacije. Kolegij će se usmjeriti na rasvjetljavanje osnovnih fenomenologijskih kategorija i njihovu transformaciju u perspektivi motrenja književnosti pri čemu će se u obzir uzeti različiti aspekti problematizacije subjekta, svijesti, recepcije, percepcije, tjelesnosti u odnosu prema književnom tekstu. Studenti će moći analizirati, usporediti i kritički procijeniti različite teorijske pristupe, ali i argumentirano raspravljati o problemima apostrofiranim iz različitih perspektiva fenomenologijske književno-kritičke tradicije
Sadržaj
  1. Dogovor o radu i podjela seminarskih zadataka.
  2. Što je fenomenologija?
  3. Fenomenologija i hermeneutika: Heidegger.
  4. Hermeneutika: Gadamer.
  5. Fenomenologija i marksizam: Sartre.
  6. Percepcija, tijelo: Merleau-Ponty.
  7. Fenomenologija i estetika: Ingarden.
  8. Proces čitanja: Poulet.
  9. Čitatelj, tekst, čitanje: Iser.
  10. Estetika recepcije: Jauss.
  11. Reader-response criticism: Fish.
  12. Hermeneutika teksta: Ricoeur.
  13. Dijakritička hermeneutika: Kearney
  14. Reakcije: Barthes.
  15. Rekapitulacija

Ishodi učenja
  1. Usporediti i vrednovati različite teorijske pristupe pojedinim književnim i kulturnim fenomenima.
  2. Obraniti i argumentirati vlastitu teorijsku poziciju u odnosu na predmet proučavanja.
  3. Raščlaniti i povezati različite teorijske koncepcije i na temelju toga oblikovati vlastitu hipotezu.
  4. U susretu s nepoznatim i novim problemom odabrati i povezati različite teorijske pojmove i pristupe.
Metode podučavanja
izravno poučavanje (predavanje, učenje instrukcijom), učenje otkrivanjem (vođeno otkrivanje, rasprava)
Metode ocjenjivanja
pisane zadaće, pismeni ispit

Obavezna literatura
  1. Husserl, Edmund. 1975. Ideja fenomenologije: pet predavanja. Beograd: BIGZ.
  2. Heidegger, Martin. 2010. „Istina i umjetnost“. U: Izvor umjetničkog djela. Zagreb: AGM.
  3. Heidegger, Martin. 2009. „Jezik u pjesmi“. U: Na putu k jeziku. Zagreb: Altagama.
  4. Gadamer, Hans Georg. 2002. „Tekst i interpretacija“. U: Čitanka. Zagreb: Matica hrvatska.
  5. Sartre, Jean-Paul. 1981. „Šta znači pisati?“ i „Zašto pisati?“. U: Šta je književnost?. Beograd:: Nolit.
  6. Merleau-Ponty, Maurice. 1975. „Telo kao izraz i reč“. U: Fenomenologija. Ur. Milan Damjanović. Beograd: Nolit.
  7. Ingarden, Roman. 1972. „Osnovna struktura književnog djela“ U: Nova evropska kritika III. Ur. Ante Stamać i Vjeran Zuppa. Split: Nakladni zavod „Marko Marulić“.
  8. Poulet, Georges. 1969. „Phenomenology of Reading“ U: New Literary History Vol.1 No. 1: 53-68.
  9. Iser, Wolfgang. 1992. „Lutajuće motrište i čitateljska svijest“. U: Suvremena teorija pripovijedanja. Ur. Vladimir Biti. Zagreb: Globus.
  10. Jauss, Hans-Robert. 1978. „Parcijalnost metoda estetike recepcije“. U: Estetika recepcije: izbor studija. Beograd: Nolit.
  11. Pratt, Mary Louise. 1982. „Interpretive Strategies/ Strategic Interpretations: On Anglo-American Reader Response Criticism“. U: boundary 2 Vol. 11 No. 1/2: 201-231.
  12. Ricoeur, Paul. 2000. „Osobni i narativni identitet“ i „Ja i narativni identitet“. U: Autor, pripovjedač lik. Ur. Cvjetko Milanja. Osijek: Svjetla grada.
  13. Kearney, Richard. 2011. „What is Diacritical Heremeneutics?“. U: Journal for Applied Hermeneutics, 10: 1-14.
  14. Barthes, Roland. 2004. Užitak u tekstu; koji slijedi Varijacije o pismu, Zagreb.
Dopunska literatura

Izborni predmet na studijima
  1. Kroatistika, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  2. Kroatistika, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
Fakultetska ponuda
  • Diplomski studij: Ljetni semestar