Naziv
Filozofija odgoja - seminar: Ideja sveučilišta
Organizacijska jedinica
Odsjek za filozofiju
ECTS
3
Šifra
160802
Semestri
ljetni
Satnica
Seminar
30

Cilj
Razmotriti utemeljenje i razvoj ideje sveučilišta; analizirati doprinose iz razdoblja od sredine 18. do sredine 19. stoljeća tijekom kojega se afirmira moderna ideja sveučilišta, a posebno poziciju filozofije i filozofa unutar tih nastojanja; sagledati aspekte humboltovske ideje sveučilišta; analizirati i kritički sagledati tezu o suvremenoj krizi sveučilišta. Dio sadržaja obuhvatit će antičko i srednjovjekovno razumijevanje uloge i značaja obrazovnih institucija, kao i suvremene radove, a u mjeri u kojoj osvjetljavaju središnju temu i ciljeve seminara.
Sadržaj
  1. Uvodni susret, dogovor oko načina rada te obveza
  2. Uvodno predavanje: razvoj ideje sveučilišta i moderno sveučilište
  3. Obrazovanje u antičko doba, humanistički obrazovni ideali
  4. Srednjovjekovna sveučilišta
  5. Suvremena ideja sveučilišta, W. von Humboldt
  6. Immanuel Kant (I)
  7. Immanuel Kant (II)
  8. J. G. Fichte
  9. F. W. J. Schelling
  10. Friedrich Nietzsche
  11. Suvremene teze o krizi obrazovanja (I)
  12. Suvremene teze o krizi obrazovanja (II)
  13. Teorija neobrazovanosti. Čemu obrazovanje?
  14. Ideja i ideali sveučilišta danas
  15. Završna rasprava

Ishodi učenja
  1. Opisati na osnovnoj razini antičke odgojne ideale
  2. Opisati način fumkcioniranja srednjovjekovnih sveučilišta
  3. Navesti i objasniti odrednice humanističkog obrazovanja prema W. von Humboldtu
  4. Prepoznati i opisati značaj Kantovih ideja o obrazovanju
  5. Opisati specifičnost Fichteove ideje o učitelju/naučniku
  6. Objasniti Nietzscheovu kritiku obrazovanja
  7. Opisati osnovne teze suvremenih kritika obrazovanja
Metode podučavanja
Tjedni izvještaji o čitanju, dodatni pismeni radovi studenata, predavanja, usmena izlaganja
Metode ocjenjivanja
Izvršene sve obveze na kolegiju

Obavezna literatura
  1. Branko Despot (ur.), Ideja univerziteta (Kant, Schelling, Nietzsche), Globus, Zagreb 1991.
  2. Wilhelm von Humboldt, u: A. Flitner, K, Giel (ur.), Werke, Vol. 4, Schriften zur Politik und zum Bildungswesen, Cotta, Stuttgart 1982., odabrani tekstovi.
  3. [Immanuel Kant] Imanuel Kant, Vaspitavanje dece, Bakar, Bor, Beograd 1991.
  4. G. W. Fichte, Pet predavanja o određenju naučnika, Nolit, Beograd.
Dopunska literatura
  1. Karl Jaspers, The Idea of the University, Peter Owen, London.
  2. Schiller, O estetskom odgoju čovjeka u nizu pisama, Scarabeus naklada, Zagreb 2006.
  3. D. E. Schleiermacher, Gelegentliche Gedanken über Universitäten in deutschem Sinn, mit einer editorischen Notiz von Rüdiger vom Bruch. Festgabe zum 200-jährigen Jubiläum der Humboldt-Universität zu Berlin, Humboldt-Universität zu Berlin, Berlin 2010., odabrani odlomci.
  4. Jürgen Habermas, »The Idea of the University: Learning Processes«, New German Critique, No. 41, Special Issue on the Critiques of the Enlightenment (Spring–Summer, 1987), str. 3–22.
  5. Jürgen Habermas, »The University in a Democracy – Democratization of the University«, u: B. Pusser, I. Ordorika, K. Kempner (ur.), Comparative Education, 2. izd., Pearson Learning Solutions, 2010., str. 97–102.
  6. Jacques Derrida, »Mochlos; or, The Conflict of the Faculties«, dostupno online.
  7. Jacques Derrida, »Sveučilište bez uvjeta«, Europski glasnik, god. 14 (2009), str. 233–265.
  8. Jose Ortega y Gasset, »Misija sveučilišta«, Europski glasnik, god. 14, sv. 14 (2009), str. 199–232.
  9. Theodor W. Adorno, Theorie der Halbbildung, u: Gesammelte Schriften Band 8. Soziologische Schriften I, str. 93–121.
  10. Bill Readings, Sveučilište u ruševinama, Meander Media, 2016., odabrana poglavlja.
  11. Hannah Arendt, »Kriza u obrazovanju«, Europski glasnik, god. 14 (2009), str. 171–189.
  12. Konrad Paul Liessmann, Teorija neobrazovanosti. Zablude društva znanja, Jesenski i Turk, Zagreb 2008., odabrana poglavlja.
  13. Zoran Dimić, Rađanje ideje univerziteta, Izdavačka knjižarnica Zorana Stojanovića, Sremski Karlovci – Novi Sad 2013., odabrana poglavlja.
  14. Martha C. Nussbaum, Ne profitu: zašto demokracija treba humanistiku, AGM, Zagreb 2012., odabrana poglavlja.
  15. Slobodan Sadžakov, Miloš Šumonja, Filozofija obrazovanja, Pedagoški fakultet Sombor, Sombor 2018.
  16. Odabrana poglavlja iz drugih relevantnih djela i odgovarajući tekstovi iz znanstvenih časopisa.

Izborni predmet na studijima
  1. Filozofija, sveučilišni prijediplomski jednopredmetni studij, 2., 4., 6., 8. semestar
  2. Filozofija, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 4., 6., 8. semestar
Fakultetska ponuda
  • Prijediplomski studij: Ljetni semestar
  • Diplomski studij: Ljetni semestar