Naziv
Antropologija društvenog sjećanja
Organizacijska jedinica
Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju
ECTS bodovi
5
Šifra
51753
Semestri izvođenja
zimski
Jezik izvođenja
hrvatski
Satnica
Predavanja
30
Seminar
30

Cilj
Cilj je kolegija studente upoznati s osnovnim pojmovima, teorijskim i metodološkim pristupima vezanima uz istraživanje društvenog sjećanja, kao i s primjenjivošću ovih spoznaja na razumijevanje procesa i konflikata u suvremenom društvu. Kompetencije koje će studenti razvijati u okviru kolegija: kod studenata će se razvijati vještine primjenjivanja teorijskih postavki pri konkretnim istraživačkim situacijama, kao i kritičkog mišljenja i problemskog pristupanja izvorima. Pritom će studenti svladavati metodologiju i tehnike istraživanja ove problematike, u prvom redu onih temeljenih na timskom terenskom istraživanju.
Sadržaj
  1. Orijentacijski tjedan
  2. Uvodni pregled sadržaja kolegija
  3. Pojašnjenje temeljnih pojmova i koncepata
  4. Povijesni pregled kulturnoantropološkog istraživanja društvenog sjećanja
  5. Mjesta sjećanja i vektori sjećanja
  6. Pregled istraživanja društvenoga sjećanja u hrvatskoj etnologiji
  7. Studije spomenika
  8. Komemorativne svečanosti, praznici i proslave kao izrazi društvenoga sjećanja
  9. Festivali i društveno sjećanje
  10. Tematski parkovi i evokacije prošlosti
  11. Arhiviranje društvenoga sjećanja
  12. Društveni zaborav ili svrgavanje društvenog sjećanja
  13. Društveno sjećanje i tijelo
  14. Društveno sjećanje i prostor
  15. Politička mjesta u transformaciji: studija Kumrovca u postsocijalizmu

Ishodi učenja
  1. analizirati, tumačiti i vrednovati kulturne fenomene i procese
  2. vrednovati i interpretirati različite etnološke i kulturnoantropološke pravce i specifičnosti pojedinih disciplinarnih područja te paradigmatske mijene u disciplini
  3. odabrati, kombinirati te vrednovati složene strategije i tehnike kvalitativnog istraživanja
  4. planirati i provesti složeno etnološko i kulturnoantropološko istraživanje
  5. analizirati, vrednovati i interpretirati podatke prikupljene kvalitativnim istraživanjem
  6. samostalno pronalaziti, kritički promišljati i vrednovati nove izvore znanja
  7. primijeniti vještine učenja u formalnom i samostalnom cjeloživotnom obrazovanju
  8. definirati i kritički propitati temeljne koncepte vezane uz društveno sjećanje
  9. prikazati, usporediti i vrednovati različite teorijske pristupe istraživanjima društvenog sjećanja
  10. kritički razmotriti ulogu etnologa i kulturnih antropologa u istraživanjima društvenog sjećanja
  11. interpretirati i komentirati fenomene vezane uz društveno sjećanje iz etnološke i kulturnoantropološke perspektive
  12. odabrati i primijeniti metodološku strategiju prikladnu za analizu određene manifestacije društvenog sjećanja
  13. kritički razmotriti stručne i znanstvene radove iz područja društvenog sjećanja
  14. analizirati suvremene kulturne procese u Hrvatskoj iz perspektive antropologije društvenog sjećanja
  15. osmisliti i provesti složeno kvalitativno istraživanje odabrane manifestacije društvenog sjećanja te javno predstaviti njegove rezultate
Metode podučavanja
Na predavanjima će se kritičkim osvrtom na radove odabranih teoretičara iznijeti osnovni pojmovi i pristupi antropologije društvenog sjećanja. Na seminarima će se prikazivati studije slučaja, pri čemu će se analizirati mogućnosti primjene teorijskih postavki u konkretnim istraživačkim situacijama. Rasprave na seminarima organizirat će se radioničkim tipom nastave, za koje će se studenti unaprijed pripremati redovitim iščitavanjem, analiziranjem i usmenim prezentiranjem sekundarne literature. Organizirat će se i provođenje ciljanih terenskih istraživanja vezanih uz mjesta ili događanja kojima se iskazuje određeno društveno sjećanje. Pojedine fenomene vezane uz društveno sjećanje i istraživanja ove teme predstavit će gostujući predavači. Također se planira posjet pojedinim muzejskim i znanstvenim ustanovama, centrima za kulturu te građanskim udrugama
Metode ocjenjivanja
Od studenata se očekuje: redovito pohađanje i priprema zadane sekundarne literature, sudjelovanje u raspravama i radu seminara, pisanje te pravovremena, s vremenikom kolegija usklađena predaja zadaća i seminarskog rada koji se temelji na terenskim istraživanjima, usmeno izlaganje strukture seminarskog rada i seminarskog rada (rezultata istraživanja) te polaganje pismenog ispita, koji će se provesti po završetku nastave. Sve seminarske obaveze potrebno je završiti u vrijeme trajanja nastave u zimskom semestru.. Nabrojene aktivnosti sačinjavaju konačnu ocjenu prema sljedećim odnosima: 1. Aktivnost u radu seminara, pismene zadaće, usmena izlaganja, seminarski rad (sve aktivnosti kumulativno): 50% 2. Polaganje pismenog ispita: 50% Pisanom ispitu mogu pristupiti samo studenti koji su ispunili sve seminarske obveze predviđene kolegijem. Ocjena se može povećati usmenim ispitom, i to maksimalno za jednu ocjenu u odnosu na kumulativan rezultat pisanog ispita i seminarskog rada. Usmeni se ispit može održati na zahtjev studenta, i to nakon javne objave rezultata pisanog ispita.

Obavezna literatura
  1. BRKLJAČIĆ, Maja, Sandra PRLENDA, prir. 2006. Kultura pamćenja i historija. Zagreb: Golden marketing – Tehnička knjiga (odabrana poglavlja).
  2. CONNERTON, Paul. 2004. Kako se društva sjećaju. Zagreb: Antibarbarus, Biblioteka Electa (odabrana poglavlja).
  3. ERLL, Astrid i Ansgar NÜNNING, ur. 2008. Cultural Memory Studies. An International and Interdisciplinary Handbook. Berlin – New York: Walter de Gruyter (odabrana poglavlja).
  4. KELEMEN, Petra i Nevena ŠKRBIĆ ALEMPIJEVIĆ. 2012. Grad kakav bi trebao biti. Etnološki i kulturnoantropološki osvrti na festivale. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk (odabrana poglavlja).
  5. KELEMEN, Petra i Nevena ŠKRBIĆ ALEMPIJEVIĆ. 2012. Grad kakav bi trebao biti. Etnološki i kulturnoantropološki osvrti na festivale. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk (odabrana poglavlja).
  6. ŠKRBIĆ ALEMPIJEVIĆ, Nevena. 2009. Priručnik za kolegij Antropologija društvenog sjećanja. Zagreb: Filozofski fakultet. (dostupan u elektronskom obliku preko sustava Omega).
Dopunska literatura
  1. AZARYAHU, Maoz. 1999. "Politički simboli u svakidašnjici. Polisistemski pristup istraživanju". Etnološka tribina, 22:255–267.
  2. BADDELEY, Alan. 1989. "The Psychology of Remembering and Forgetting". U: Memory: history, culture and mind, ur. Thomas Butler. Oxford: Basil Blackwell, 36–60.
  3. BALLINGER, Pamela. 2002. History in Exile. Memory and Identity at the Borders of the Balkans. Princeton – Oxford: Princeton University Press.
  4. BARTLETT, Frederic. 1950. "The Notion of the Collective Unconscious". U: Remembering: a study in experimental and social psychology, Frederic Bartlett. Cambridge: Cambridge University Press, 281–293.
  5. BERLINER, David. 2005. "The Abuses of Memory: Reflections on the Memory Boom in Anthropology". Anthropological Quarterly, 78/1:197–211.
  6. BERMANEC, Krešimir, Mario KATIĆ, Tomislav OROZ, Nevena ŠKRBIĆ ALEMPIJEVIĆ. 2007. "Sjećanje na Viški boj: Proslave, spomenici, naracije". Studia ethnologica Croatica, 19: 77–127.
  7. BET-EL, Ilana. 2002. "Unimagined communities: the Power of Memory and the Conflict in Former Yugoslavia". U: Memory & Power in Post-War Europe: Studies in the Presence of the Past, ur. Jan-Werner Müller. Cambridge: Cambridge University Press, 206–222.
  8. BODROŽIĆ, Marica. 2004. Tito je mrtav. Zaprešić: Fraktura.
  9. BOYER, Dominic. 2006. "Ostalgie and the Politics of the Future in Eastern Germany". Public Culture, 18/2:361–381.
  10. BOYER, M. Christine. 1994. The City of Collective Memory. Its Historical Imagery and Architectural Entertainments. Cambridge: MIT Press.
  11. BRKLJAČIĆ, Maja. 2003. "Tito’s Bodies in Word and Image". Narodna umjetnost, 40/1:99–127.
  12. BUCHLI, Victor. 1999. An Archaeology of Socialism. Oxford – New York: Berg.
  13. BURKE, Peter. 1989. "History as Social Memory". U: Memory, history, culture and the mind, ur. Thomas Butler. Oxford: Blackwell, 97–113.
  14. CERIBAŠIĆ, Naila. 1998. "Heritage of the Second World War in Croatia. Identity Imposed Upon and By Music". U: Music, Politics, and War: Views from Croatia, ur. Svanibor Pettan. Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku, 109–130.
  15. CONNERTON, Paul. 2009. How Modernity Forgets. Cambridge: Cambridge University Press.
  16. CONNERTON, Paul. 2011. The Spirit of Mourning: History, Memory and the Body. Cambridge: Cambridge University Press.
  17. COOMBES, Annie E. 2003. History after Apartheid. Visual Culture and Public Memory in a Democratic South Africa. Johannesburg: Wits University Press
  18. ČALE FELDMAN, Lada, Reana SENJKOVIĆ, Ines PRICA. 1992. "Poetika otpora". Narodna umjetnost, 29: 45–105.
  19. 19) ČALE FELDMAN, Lada, Ines PRICA, Reana SENJKOVIĆ, ur. 1993. Fear, Death and Resistance, An Ethnography of War, Croatia 1991–1992. Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku – Matrix Croatica – X-Press.
  20. ČALE FELDMAN, Lada, Ines PRICA, ur. 2006. Devijacije i promašaji: Etnografija domaćeg socijalizma. Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku (Biblioteka Nova etnografija).
  21. ČAPO, Jasna, Valentina GULIN ZRNIĆ, ur. 2011. Mjesto, nemjesto: Interdisciplinarna promišljanja prostora i kulture. Zagreb – Ljubljana: Biblioteka Nova etnografija – Institut za etnologiju i folkloristiku – Inštitut za antropološke in prostorske študije, ZRC SAZU.
  22. ČOLOVIĆ, Ivan. 2000. Bordel ratnika. Folklor, politika i rat. Beograd: Biblioteka XX vek,
  23. DRAKULIĆ, Slavenka. 2003. Oni ne bi ni mrava zgazili. Split: Kultura & Rasvjeta.
  24. FIKFAK, Jurij. 2009. "Simboli in ritualne prakse spora in sožitja: Nekateri italijansko-slovenski diskurzi". Studia ethnologica Croatica, 21: 355–387.
  25. FRYKMAN, Jonas. 2002. "Place for Something Else: Analysing a Cultural Imaginary". Ethnologia Europaea, 32/2: 47–68.
  26. FRYKMAN, Jonas. 2004. "Making Sense of Memory: Monuments and Landscape in Croatian Istria". Ethnologia Europaea, 33:2: 107–120.
  27. FRYKMAN, Jonas, Nils GILJE, ur. 2003. Being There: New Perspectives on Phenomenology and the Analysis of Culture. Lund: Nordic Academic Press.
  28. GILLIS, John, ur. 1994. Commemorations. The Politics of National Identity. New Jersey: Princeton UP.
  29. GOLDSTEIN, Ivo. 1999. Croatia. A History. London: Hurst & Company.
  30. HALBWACHS, Maurice. 1980. The Collective Memory. New York – London: Harper i Row.
  31. HIRSCH, Eric, Michael O'HANLON, ur. 1995. The Anthropology of Landscape. Perspectives on Place and Space. Oxford: Oxford Studies in Social and Cultural Anthropology, Oxford University Press.
  32. HJEMDAHL, Kirsti Mathiesen. 2002. "History as a Cultural Playground". Ethnologia Europea, 32/2:105–124.
  33. HJEMDAHL, Kirsti Mathiesen, Nevena ŠKRBIĆ ALEMPIJEVIĆ. 2006. "Backlash. The Reappearing of a Vanished Marshall". Ethnologia Europaea, Journal of European Ethnology, 35/1–2: 98–102.
  34. HJEMDAHL, Kirsti Mathiesen, Nevena ŠKRBIĆ ALEMPIJEVIĆ. 2006. "Kako 'misliti u hodu' na proslavi Dana mladosti? Fenomenološki pristup Kumrovcu". U: Etnologija bliskoga: poetika i politika suvremenih terenskih istraživanja, ur. Jasna Čapo Žmegač, Valentina Gulin Zrnić, Goran Pavel Šantek. Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku – Naklada Jesenski i Turk, 139–165.
  35. HÖPKEN, Wolfgang. 1996. "History Education and Yugoslav (Dis)Integration". U: Oil on Fire? Textbooks, Ethnic Stereotypes and Violence in South-Eastern Europe, Hannover: Hanhnsche Buchhandlung, 99–124.
  36. JAMBREŠIĆ KIRIN, Renata. 1995. "Svjedočenje i povijesno pamćenje: o pripovjednom posredovanju osobnog iskustva". Narodna umjetnost, 32/2:165–185.
  37. JAMBREŠIĆ KIRIN, Renata. 2004. "The Politics of Memory in Croatian Socialist Culture: Some Remarks". Narodna umjetnost, 41/1:125–143.
  38. JAMBREŠIĆ KIRIN, Renata, Maja POVRZANOVIĆ, ur. 1996. War, Exile, Everyday Life. Cultural Perspectives. Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku.
  39. JAMBREŠIĆ KIRIN, Renata, Reana SENJKOVIĆ. 2005. "Puno puta bi vas bili izbacili kroz vrata, biste bila išla kroz prozor nutra: Preispitivanje povijesti žena u Drugom svjetskom ratu". Narodna umjetnost, 42/2:109–126.
  40. KAPLAN, Robert, D. 1994. Balkan Ghosts: A Journey through History. New York: Vintage Departures.
  41. KILDEGAARD, Bjarnek. 1990. "Mourning the Past Hoping for the Future". Ethnologia Scandinavica, 20:34–37.
  42. KLJUČANIN, Arif, Reana SENJKOVIĆ. 1995. Hrvatski ratni grafiti. Zagreb: ZRI-ŠPORT – ZADIZ.
  43. LEPOSAVIĆ, Radonja, ur. 2004. VlasTito iskustvo, past-present. Beograd: Samizdat B92.
  44. 44) LONČAR, Sanja. 2014. "Što i kako s Banijom ili Banovinom dva desetljeća poslije? Baština, sjećanje i identitet na prostorima stradalima u Domovinskome ratu (1991.-1995.)". Zbornik radova Ponovno iscrtavanje granica: transformacije identiteta i redefiniranje kulturnih regija u novim političkim okolnostima (u tisku).
  45. LOWENTHAL, David. 1986. The Past is a Foreign Country. Cambridge: Cambridge University Press.
  46. MÜLLER, Jan Werner. 2002. "Introduction: The power of memory, the memory of power and the power over memory". U: Memory & Power in Post-War Europe: Studies in the Presence of the Past, ur. Jan Werner Müller. Cambridge: Cambridge University Press.
  47. NAJBAR-AGIČIĆ, Magdalena. 2001. "Drugi svjetski rat u hrvatskim udžbenicima povijesti u posljednjih četvrt stoljeća". Dijalog povjesničara/ istoričara, 4: 213–230.
  48. NORA, Pierre. 1996. Realms of Memory. The Construction of the French Past, vol. 1. Conflicts and Divisions. New York: Columbia University Press.
  49. NUTTALL, Sarah, Carli COETZEE. 1998. Negotiating the Past. The Making of Memory in South Africa. Oxford: Oxford University Press.
  50. OTTO, Lene, Lykke L. PEDERSEN. 1998. "Collecting Oneself, Life Stories and Objects of Memory". Ethnologia Scandinavica, 28:77–92.
  51. PETTAN, Svanibor. 1998. "Music, Politics and War in Croatia in the 1990s, An Introduction". U: Music, Politics and War: Views from Croatia, ur. Svanibor Pettan. Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku, 9–28.
  52. POTKONJAK, Sanja, Tomislav PLETENAC. 2007. "Grad i ideologija: kultura zaborava na primjeru grada Siska". Studia ethnologica Croatica, 19/1:171–197.
  53. POVRZANOVIĆ, Maja. 1998. "Vrijeme stradanja i prostori pripadanja. Etnološko promišljanje identiteta u ratu". Dubrovnik, IX /1:118–140.
  54. POVRZANOVIĆ, Maja. 2000. "The Imposed and the Imagined as Encountered by Croatian War Ethnographers". Current Anthropology, 41/2:151–162.
  55. POVRZANOVIĆ FRYKMAN, Maja. 2002. "Violence and the Re-discovery of Place". Ethnologia Europaea, 32/2:69–88.
  56. RAPPAPORT, Joanne. 1990. The Politics of Memory. Cambridge: Cambridge University Press.
  57. RESIĆ, Sanimir, Barbara TÖRNQUIST-PLEWA, ur. 2002. The Balkans in Focus: Cultural Boundaries in Europe. Lund: Nordic Academic Press.
  58. RIHTMAN-AUGUŠTIN, Dunja. 2000. Ulice moga grada. Beograd: Biblioteka XX vek.
  59. SAUNDERS, Nicholas, J. 2002. "Bodies of Metal, Shells of Memory: ‘Trench Art’ and the Great War Re-cycled". U: The Material Culture Reader, ur. Victor Buchli. Oxford: Berg Books.
  60. SENJKOVIĆ, Reana. 2002. Lica društva, likovi države. Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku.
  61. STEWART, Pamela J., Andrew STRATHERN, ur. 2003. Landscape, Memory and History: Anthropological Perspectives. London: Pluto Press.
  62. SVENSSON, Birgita. 1995. "Lifetimes – Life History and Life Story. Biographies of Modern Swedish Intellectuals". Ethnologia Scandinavica, 25:25 – 42.
  63. ŠKRBIĆ ALEMPIJEVIĆ, Nevena. 2008. "National Celebrations from an Outsider's Perspective". Tidsskrift for kulturforskning, 7: 39–54.
  64. ŠKRBIĆ ALEMPIJEVIĆ, Nevena, Krešimir BERMANEC, Mario KATIĆ, Tomislav, OROZ. 2009. "Koliko je Viški boj viški? Odnos otočana i fureštih pri izražavanju društvenoga sjećanja". U: Destinacije čežnje, lokacija samoće: Uvidi u kulturu i razvojne mogućnosti hrvatskih otoka, ur. Ines Prica, Željka Jelavić. Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku (Biblioteka Nova etnografija) – Hrvatsko etnološko društvo, 141–160.
  65. ŠKRBIĆ ALEMPIJEVIĆ, Nevena, Kirsti Mathiesen HJEMDAHL. 2006. "'Jesi li jedna od nas?' S proslave Titova 112. rođendana". U: Devijacije i promašaji: Etnografija domaćeg socijalizma, ur. Lada Čale Feldman i Ines Prica. Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku (Biblioteka Nova etnografija), 241–267.
  66. TUMARKIN, Nina. 1997. Lenin Lives! The Lenin Cult in Soviet Russia. Cambridge – Massachusetts: Harvard University Press.
  67. TURNER, Victor. 1981. "Social Dramas and Stories about Them". U: On Narrative, ur. J. W. T. Mitchell. Chicago – London: University of Chicago Press.
  68. UGREŠIĆ, Dubravka. 1999. Kultura laži. Antipolitički eseji. Zagreb: Arkzin – Biblioteka Bastard.
  69. VAN DE PORT, Mattijs. 1998. Gypsies, Wars and Other Instances of the Wild: Cilivization and its Discontents in a Serbian Town. Amsterdam: Amsterdam University Press.
  70. VELIKONJA, Mitja. 2009. Titostalgija – Študija nostalgije po Josipu Brozu. Ljubljana: Mirovni inštitut (zbirka Media Watch).
  71. VERDERY, Katherine. 1999. The Political Lives of Dead Bodies. New York: Columbia University Press.
  72. VUKUŠIĆ, Ana-Marija. 2005. "Suvremenost, tradicija i sjećanje: Sinjska alka". Narodna umjetnost, 42/2: 93–108.
  73. WATSON, Ruby S., ur. 1994. Memory, History and Opposition under State Socialism. Santa Fe – New Mexico: School of American Research Press.
  74. WOLFF, Larry. 1995. Inventing Eastern Europe. The Map of Civilisation on the Mind of the Enlightenment. Stanford: Stanford University Press.
  75. WOOD, Nancy. 1999. Vectors of Memory. Legacies of Trauma in Postwar Europe. New York: Berg.
  76. ŽANIĆ, Ivo. 1998. Prevarena povijest. Guslarska estrada, kult hajduka i rat u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini 1990–1995. godine. Zagreb: Durieux.

Izborni predmet na studijima
  1. Pedagogija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij, 1., 3. semestar
  2. Etnologija i kulturna antropologija, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 1. semestar
  3. Grčki jezik i književnost, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  4. Povijest, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
Fakultetska ponuda
  • Diplomski studij: Zimski semestar