Naziv
Filozofska antropologija
Organizacijska jedinica
Odsjek za filozofiju
ECTS bodovi
6
Šifra
160767
Semestri izvođenja
ljetni
Jezik izvođenja
hrvatski
Nastavnici
Satnica
Predavanja
60

Cilj
Ovladavanje temeljnim znanjima iz područja filozofske antropologije. Uvođenje u problematiku moderne i suvremene filozofske antropologije. Razumijevanje pojmovnika filozofske antropologije, s posebnim naglaskom na problem otuđenja. Rasvjetljavanje mjesta filozofske antropologije u odnosu na idealizma i materijalizma. Analiza filozofijia Ludwiga Feuerbacha i Karla Marxa, s posebnim naglsakom na pitanja religioznog te društvenog otuđenja. Objasniti kako je došlo do rađanja i razvoja moderne koncepcije i ideala čovjeka, kao svestranog stvaralačkog bića. Istovremeno daje povijesno-konceptualni pregled modernog promišljanja o čovjeku, koje ima svoje izvorište u renesansnim filozofima, te rasvijetjava mjesto nastajanja i razrade pitanja otuđenja koje je dominiralo – u različitim oblicima – u većini filozofskih debata XX. stoljeća. Osobita pažnja je posvećena filozofijama koje su promišljale različite oblike otuđenja, reifikacije i fetišizma u modernom i suvremenom industrijsko – potrošačkom društvu. Ukazati važnost filozofske antropologije u odnosu na kritiku idealizma, kao i njen značaj za nastanak, kako specifično historijskog materijalizma, tako i svih oblika suvremenog materijalizma i filozofija prakse. Postavljanje pitanje o aktualnosti otuđenja danas te odnosa i uvjetovanosti između otuđenja i društvenog djelovanja.
Sadržaj
  1. Upoznavanje s ciljevima i sadržajem kolegija te načinom rada
  2. Kratki pregled povijesti filozofske antropologije i njene različite interpretacije
  3. Geneza modrene Filozofsko antropološke tematike u renesansi: renesansni čovjek
  4. Feuerbachova materijalistička kritika idealizma, osobito Hegelove filozofije
  5. Odrđenje religijskog otuđenja po L. Feuerbachu
  6. Odnos teologije i filozofije, teizma, panteizma i ateizma u djelu L. Feuerbacha
  7. Humanizam i ateizam u 19 stolječu
  8. Analiza ključnih dijelova "Načela filozofije budučnosti" L. Feuerbacha
  9. Analiza uz čitanje ključnih dijelova "Biti kršćanstva" L. Feuerbacha
  10. Čovjekova bit i otuđenje u »Ranim radovima« K. Marxa
  11. Ekonomsko-društveno otuđenje (otuđeni rad),
  12. Problematika otuđenja u filozofskim teorijama u XX stolječa
  13. Otuđenje u suvremenom društvu (probelmi i manifestacije)
  14. Završno predavenje

Ishodi učenja
  1. Razlikovati temeljne pojmove filozofske antropologije i moguča bitno različta poimanja same filozofske antropologije
  2. Povijensi pregled razvoja nekih osnovnih tema filozofske antropologije
  3. Ilustrirati genezu moderne filozofske antropologije i njene osnovne probleme
  4. Definirati i raščlaniti pojmove otuđenje, reifikaciju i fetišizam
  5. Identificirati i definirati moguće uzroke i procese otuđenja u suvremenom društvu
  6. kritički prosuditi filozofijske antropološke probleme u kontekstu njihova povijesnog razvoja
Metode podučavanja
Predavanja s diskusijom uz korištenje powerpointa i konceptualnih mapa.
Metode ocjenjivanja
Usmeni ispit uz evaluaciju ukupnog rada u kolegiju.

Obavezna literatura
  1. Pico della Mirandola, Govor o dostojanstvu čovjekovu, Nova stvarnost, Zagreb, 1998
  2. Cassirer, E., Kristeller, O.P., Randall, J.H., (ur.): The Renaissance Philosophy of Man: “Petrarca, Valla, Ficino, Pico, Pomponazzi, Vives”, University of Chicago Press, 1961 (samo: str. 215-222) i Burckhardt, J., (1860): Kultura renesanse u Italiji, Prosvjeta, Zagreb 1997 (samo: II dio, “Razvoj individuuma”, str. 125-163).
  3. Suchodolski, Moderna filozofija čoveka, Nolit, Beogrda, 1972, (samo: str. 11-30, str. 100-116 i str. 178-183).
  4. W F., Hegel, Fenomenologija duha, (bilo koje izdanje); samo dijelovi iz odjeljka “Samosvijest”: “Gospodar i Rob”, te “Nesretna svijest”, str. 130-148., u izdanju Naprijed, Zagreb, 1987,
  5. L. Feuerbach, Izbor iz djela. prev. Vanja Sutlić. Zagreb, Matica hrvatska, 1956.
  6. L. Feuerbach, Besmrtnost sa stanovišta antropologije, u: L. Feuerbach, Čovek i Bog, (knjiga II), Sarajevo, Svjetlost, 1962.
  7. K. Marx – F. Engels, Rani radovi
  8. K. Marx, Temelji slobode:osnovi kritike političke ekonomije – Grundrisse, Naprijed, Zagreb, 1974, (str. 1-232, te od. 275-302)
  9. H. Marcuse, Čovjek jedne dimenzije: rasprave o ideologiji razvijenog industrijskog društva, Veselin Masleša, Sarajevo, 1968.
  10. E. Balibar, From Philosophical Anthropology to Social Ontology and Back: What to Do with Marx’s Sixth Thesis on Feuerbach? , u: „Postmodern Culture“, Volume 22, Number 3, 2012
  11. R. Hartmut, Alienation and Acceleration: Towards a Critical Theory of Late-Modern Temporality, Aarhus University Press, Aarhus 2010.
Dopunska literatura
  1. A. Heller, Renaissance Man (prijevod s mađarskog originala), London, Boston: Routledge and Kegan Paul, 1978.
  2. I. Kant, Antropologija u pragmatičnom pogledu (bilo koje izdanje)
  3. G. Agamben, Homo sacer: suverena moć i goli život, Akrzin, Zagreb, 2006.
  4. K. Löwith, Od Hegela do Nietzschea: revolucionarni prelom u mišljenju devetnaestog vijeka, Sarajevo, Veselin Masleša, 1988
  5. F. Engles, Ludwig Feuerbach i kraj nemačke klasične filozofije
  6. F. Engels, Porjeklo porodice, privatnog vlasništva i države (bilo koje izdanje).
  7. M. Scheler, Položaj čovjeka u kozmosu, Sarajevo, 1978.
  8. A. Ghelen, Čovjek, Veslelin Masleša, Sarajevo, 1974
  9. A. Ghelen, Čovjek i institucije, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 1994
  10. G. Godelier, Marksizam i antropologija, Školska knjiga, Zagreb, 1982
  11. Habermas, Budućnost ljudske prirode: na putu prema liberalnoj eugenici?, u: Habermas J., Budućnost ljudske prirode: na putu prema liberalnoj eugenici ?. Vjerovanje i znanje, Breza, Zagreb, 2006.
  12. J. G. Herder, Rasprva o porijeku jezika,
  13. A. Schaff, Marksizam i ljudska jedinka
  14. H. Burger, Filozofska antropologija,Naprijed, Zagreb, 1993
  15. F. Lazzarato, Proizvodnja zaduženog čovjeka. Esej o neoliberalnom stanju, Zagreb, 2013.
  16. N. Chomsky-M. Foucault, Debate on human nature, New Press, 2006.
  17. L. Althusser, Za Marxa (bilo koje izdanje).
  18. E. Cassirer, Ogled o čovjeku: uvod u filozofiju ljudske kulture, Naprijed, Zagreb, 1978.
  19. E. Bloch, Marksove teze o Fojerbahu, Bigz, Beograd, 1976.
  20. Jaeggi, R., Alienation, Columbia University Press, New York , 2014
  21. Freud, S., Nelagodnost u kulturi (bilo koje izdanje)
  22. Lukács, G., Maldi Marx, njegov filozofski razvitak od 1840-1844, Bigz, Beograd, 1974.
  23. Lukács, G., Povijest i klasna svijest, Naprijed, Zagreb, 1970.
  24. Montaigne, M. de, Eseji, Disput, Zagreb, 2007 (samo: O ljudožderima, knjiga I, str. 312-329; Apologija Raimonda Sebonda, knjiga II, str. 155-401; O kajanju, knjiga III, str. 27-50)
  25. Rousseau, J.J., Rasprava o porijeklu i osnovama nejednakosti među ljudima,Školska knjiga, Zagreb, 1978.
  26. Marcuse, H., Eros i civilizacija, Naprijed, Zagreb, 1965.
  27. Engels, Uloga rada pri pretvaranju majmuna u čovjeka, u : K. Marx – F. Engels, Glavni radovi, Stvarnost, Zagreb, 1978,

Izborni predmet na studijima
  1. Filozofija, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 4., 6., 8. semestar
  2. Filozofija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 4., 6., 8. semestar