ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2024. / 2025.

Filozofska antropologija

 

Naziv
Filozofska antropologija
Organizacijska jedinica
Odsjek za filozofiju
ECTS
6
Šifra
160767
Semestri
ljetni
Nastavnici
Satnica
Predavanja
60

Cilj
Ovladavanje temeljnim znanjima iz područja filozofske antropologije.
Uvođenje u problematiku moderne i suvremene filozofske antropologije.
Razumijevanje pojmovnika filozofske antropologije, s posebnim naglaskom na problem otuđenja.
Rasvjetljavanje mjesta filozofske antropologije u odnosu na idealizma i materijalizma. Analiza filozofije Ludwiga Feuerbacha i Karla Marxa, s posebnim naglaskom na pitanja religioznog te društvenog otuđenja.
Objasniti kako je došlo do rađanja i razvoja moderne koncepcije i ideala čovjeka, kao svestranog stvaralačkog bića. Uz povijesno-konceptualni pregleda novovjekovnih promišljanja o čovjeku, osobiti naglasak je na filozofijama koje su istraživale različite oblike otuđenja (reifikacije i fetišizma) u modernom i suvremenom potrošačkom društvu Također, osobita pažnja je posvećena filozofijama koje su promišljale različite oblike otuđenja, reifikacije i fetišizma u modernom i suvremenom industrijsko – potrošačkom društvu.
Ukazati važnost filozofske antropologije u odnosu na kritiku idealizma, kao i njen značaj za nastanak, kako specifično historijskog materijalizma, tako i svih oblika suvremenog materijalizma i filozofija prakse.
Postavljanje pitanje o aktualnosti otuđenja danas te odnosa i uvjetovanosti između otuđenja i društvenog djelovanja.
Sadržaj
  1. Upoznavanje s ciljevima i sadržajem kolegija te načinom rada
  2. Kratki pregled povijesti filozofske antropologije i njene različite interpretacije
  3. Geneza modrene filozofsko antropološke tematike u renesansi: pojam renesansnog čovjeka
  4. Pico della Mirandola o čovjeku i čovjekovim potencijalima
  5. Problematika otuđenja od Rousseau do Hegela
  6. Otuđenje u djelu L. Feuerbacha
  7. Humanizam i ateizam u 19. stoljeću
  8. Odnos teologije i filozofije u djelu L. Feuerbacha
  9. Feuerbachova koncepcija ljudske biti i intersubjektivnost
  10. Kritika Feuerbacha u djelu u K. Marxa
  11. Ekonomsko-društveno otuđenje (otuđeni rad)
  12. Otuđenje u djelu K. Marxa
  13. Problematika otuđenja u filozofskim teorijama u XX. stoljeća
  14. Otuđenje, fetišizam i reifikacija – pojedinac, društvo i društveno-ekonomski procesi
  15. Otuđenje u suvremenom društvu

Ishodi učenja
  1. Razlikovati i objasniti temeljne pojmove filozofske antropologije
  2. identificirati i klasificirati glavne tematske cjeline filozofske antropologije
  3. Ilustrirati i analizirati genezu moderne filozofske antropologije i njene osnovne probleme
  4. Razlikovati i objasniti pojmove: otuđenje, reifikacija i fetišizam
  5. Identificirati i definirati moguće uzroke i procese otuđenja u suvremenom društvu
  6. prikazati i protumačiti osnovne filozofijske antropološke probleme u kontekstu njihova povijesnog razvoja
  7. povezati i integrirati znanja filozofske antropologije s drugim područjima filozofije
  8. protumačiti moderni filozofski pojam humanizma
  9. explain the modern philosophical notion of humanism
Metode podučavanja
Predavanja s diskusijom uz korištenje powerpointa i konceptualnih mapa.
Metode ocjenjivanja
Usmeni ispit uz evaluaciju ukupnog rada u kolegiju.

Obavezna literatura
  1. Pico della Mirandola (1496): O dostojanstvu covjeka, u: Banić-Pajnić, E., (ur.), Filozofija renesanse, Hrestomatija filozofije, Zagreb, Školska knjiga, 1996, str. 207-237 [ili Pico della Mirandola, Govor o dostojanstvu čovjekovu, Nova stvarnost, Zagreb, 1998].
  2. Burckhardt, J., (1860): Kultura renesanse u Italiji, Prosvjeta, Zagreb 1997 (samo: II dio, “Razvoj individuuma”, str. 125-163).
  3. Rousseau J.J. (1755), Rasprava o porijeklu i osnovama nejednakosti među ljudima, Školska knjiga, Zagreb, 1978.
  4. Feuerbach L., Izbor iz djela (prev. Sutlić V.), Zagreb, Matica hrvatska, 1956.
  5. Feuerbach L., Besmrtnost sa stanovišta antropologije, u: Feuerbach, L., Čovek i Bog (knjiga II), Sarajevo, Svjetlost, 1962.
  6. Marx K.,-Engels, F., Rani radovi, Naprijed, Zagreb (bilo koja godina izdanja)
  7. Marx K (1867), Kapital. Kritika političke ekonomije, knjiga I, Beogradski izdavačko-grafički zavod. prev. M. Pijade i R. Čolaković, (prvi odjeljak – glava prva)
  8. (jedno djelo na izbor) Freud S. (1930), Nelagodnost u kulturi (bilo koje izdanje) Cassirer E. (1944), Ogled o čovjeku: uvod u filozofiju ljudske kulture, Naprijed, Zagreb, 1978. Marcuse H. (1964), Čovjek jedne dimenzije: rasprave o ideologiji razvijenog industrijskog društva, Veselin Masleša, Sarajevo, 1968.
  9. (jedno djelo na izbor) Hartmut R., (2010): Alienation and Acceleration: Towards a Critical Theory of Late-Modern Temporality, Aarhus University Press, Aarhus, 2010. Balibar E., (2012): From Philosophical Anthropology to Social Ontology and Back: What to Do with Marx’s Sixth Thesis on Feuerbach? u: „Postmodern Culture“, Volume 22, Number 3, 2012. Petrović G., (1986): Filozofija prakse, Naprijed – Nolit, Zagreb-Beograd, 1986, “Drugi dio”, str. 81-173 [tj. samo poglavlja pod naslovom: “Marxovo shvaćanje čovjeka”, “Čovjek kao ekonomska životinja”, i” Čovjek kao praksa”, “Čovjek i sloboda”, “Otuđenje i razotuđenje”]. Chomsky N., Foucault M. (2006), Debate on human nature, New Press.
Dopunska literatura
  1. A. Heller, Renaissance Man (prijevod s mađarskog originala), London, Boston: Routledge and Kegan Paul, 1978.
  2. I. Kant, Antropologija u pragmatičnom pogledu (bilo koje izdanje)
  3. G. Agamben, Homo sacer: suverena moć i goli život, Akrzin, Zagreb, 2006.
  4. K. Löwith, Od Hegela do Nietzschea: revolucionarni prelom u mišljenju devetnaestog vijeka, Sarajevo, Veselin Masleša, 1988
  5. F. Engles, Ludwig Feuerbach i kraj nemačke klasične filozofije
  6. F. Engels, Porjeklo porodice, privatnog vlasništva i države (bilo koje izdanje).
  7. M. Scheler, Položaj čovjeka u kozmosu, Sarajevo, 1978.
  8. A. Ghelen, Čovjek, Veslelin Masleša, Sarajevo, 1974
  9. A. Ghelen, Čovjek i institucije, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 1994
  10. G. Godelier, Marksizam i antropologija, Školska knjiga, Zagreb, 1982
  11. Habermas, Budućnost ljudske prirode: na putu prema liberalnoj eugenici?, u: Habermas J., Budućnost ljudske prirode: na putu prema liberalnoj eugenici ?. Vjerovanje i znanje, Breza, Zagreb, 2006.
  12. J. G. Herder, Rasprva o porijeku jezika,
  13. A. Schaff, Marksizam i ljudska jedinka
  14. H. Burger, Filozofska antropologija,Naprijed, Zagreb, 1993
  15. F. Lazzarato, Proizvodnja zaduženog čovjeka. Esej o neoliberalnom stanju, Zagreb, 2013.
  16. N. Chomsky-M. Foucault, Debate on human nature, New Press, 2006.
  17. L. Althusser, Za Marxa (bilo koje izdanje).
  18. E. Cassirer, Ogled o čovjeku: uvod u filozofiju ljudske kulture, Naprijed, Zagreb, 1978.
  19. E. Bloch, Marksove teze o Fojerbahu, Bigz, Beograd, 1976.
  20. Jaeggi, R., Alienation, Columbia University Press, New York , 2014
  21. Freud, S., Nelagodnost u kulturi (bilo koje izdanje)
  22. Lukács, G., Maldi Marx, njegov filozofski razvitak od 1840-1844, Bigz, Beograd, 1974.
  23. Lukács, G., Povijest i klasna svijest, Naprijed, Zagreb, 1970.
  24. Montaigne, M. de, Eseji, Disput, Zagreb, 2007 (samo: O ljudožderima, knjiga I, str. 312-329; Apologija Raimonda Sebonda, knjiga II, str. 155-401; O kajanju, knjiga III, str. 27-50)
  25. Rousseau, J.J., Rasprava o porijeklu i osnovama nejednakosti među ljudima,Školska knjiga, Zagreb, 1978.
  26. Marcuse, H., Eros i civilizacija, Naprijed, Zagreb, 1965.
  27. Engels, Uloga rada pri pretvaranju majmuna u čovjeka, u : K. Marx – F. Engels, Glavni radovi, Stvarnost, Zagreb, 1978,

Izborni predmet na studijima
Stari studiji
  1. Filozofija, sveučilišni prijediplomski jednopredmetni studij, 4., 6., 8. semestar
  2. Filozofija, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 4., 6., 8. semestar