Naziv
Filozofske teorije emocija
Organizacijska jedinica
Odsjek za filozofiju
ECTS
4
Šifra
184194
Semestri
zimski
Satnica
Predavanja
30

Cilj
Upoznati studente s osnovnim pojmovima, temeljnim problemima i najznačajnijim teorijama emocija u filozofiji; prikazati ulogu emocija u ispunjenju sreće (glavne filozofijske zadaće u starovjekovnoj filozofiji) i slobode (glavne filozofijske zadaće u novovjekovnoj filozofiji); protumačiti doprinose ključnih autora i kritički vrednovati njihov utjecaj na suvremene teorije emocija; upoznati ishodišta, osnovne teze te pravce razvoja kognitivnih i nekognitivnih teorija emocija; upoznati studente s istaknutim teorijama suosjećanja i simpatije te njihovom značaju za razumijevanje emocija, kao i utjecaju na promišljanja o moralu i odgoju; dati pregled osnovnih prijepora zagovora zaštite ranjivih, a u kontekstu teze o povezanosti moralnosti i emocionalnosti; uz rad na izvornim tekstovima poticati sposobnost analize i interpretacije filozofskih tekstova.
Sadržaj
  1. Uvodno predavanje i dogovor oko rada u kolegiju
  2. Suvremene teorije emocija
  3. Uloga emocija u stoičkoj filozofiji
  4. Aristotel
  5. David Hume o strastima (I)
  6. David Hume o strastima (II)
  7. Empatija
  8. Descartesovo poimanje emocija i uloga filozofije (I)
  9. Descartesovo poimanje emocija i uloga filozofije (II)
  10. Spinozino poimanje emocija i uloga filozofije
  11. Jean-Paul Sartre
  12. James-Lange teorija; racionalni aspekt emocija u W. Jamesa i J.-P. Sartrea
  13. Kulturalno shvaćanje emocija; univerzalne emocije
  14. Emocije i podsvijest
  15. Završna rasprava

Ishodi učenja
  1. Navesti i opisati osnovne točke prijepora u filozofskim razmatranjima emocija.
  2. Prepoznati, objasniti i unutar povijesnog konteksta protumačiti najznačajnije filozofske teorije o emocijama.
  3. Usporediti osnovne pristupe emocijama u prirodnim znanostima, psihologiji i filozofiji.
  4. Na osnovnoj razini objasniti ulogu emocija u vježbanju vrlina.
  5. Opisati i protumačiti emocije kao prosudbe u stoičkoj školi.
  6. Objasniti razliku između kognitivnog i nekognitivnog pristupa emocijama.
  7. Objasniti sličnosti i razlike u poimanju emocija između Descartesa i Spinoze.
  8. Usporediti različite filozofske teorije o suosjećanju i simpatiji te analizirati njihovu ulogu u konstrukciji moralnosti.
  9. Objasniti i kritički prosuditi ulogu emocija u moralnom odgoju.
  10. Objasniti osnovne prijepore u teorijama i praksi zaštite ranjivih, posebno s obzirom na tezu o povezanosti morala i emocija.
Metode podučavanja
Predavanja, samostalni zadaci, rasprava, e-učenje, esej, završni ispit
Metode ocjenjivanja
Esej, ispit

Obavezna literatura
  1. Sorabji, Richard, Emocije i duševni mir – od stoičke uznemirenosti do kršćanskog iskušenja, Sandorf&Mizantrop, Zagreb, 2016., odabrana poglavlja
  2. John Deigh, "Concepts of Emotions in Modern Philosophy and Psychology", Peter Goldie (ur.), The Oxford Handbook of Philosophy of Emotion, Oxford University Press, 2010., str. 17-40.
  3. William James, "What is an Emotion?", Mind, Vol. 9, No. 34 (Apr., 1884), str. 188-205.
  4. Epiktet, Knjižica o moralu / Razgovori, CID-NOVA, Zagreb 2002.
  5. Aristotel, Retorika, Naprijed, Zagreb 1989., odabrani odlomci
  6. David Hume, Rasprava o ljudskoj prirodi, Veselin Masleša, Sarajevo 1983., odabrana poglavlja
  7. Rene Descartes, Strasti duše, Moderna, Beograd, odabrani dijelovi
  8. Jasna Šakota Mimica (ur.), Misliti zajedno. Prepiska između Dekarta i Elizabete, Službeni glasnik, Beograd, 2010., odabrana pisma
  9. Benedikt de Spinoza, Etika, Demetra, Zagreb 2000., izabrani dijelovi
  10. Jean-Paul Sartre, »Skica za teoriju emocija«, u: Žan-Pol Sartr, Filosofski spisi, Nolit, Beograd, str. 5–44.
  11. Friedrich Nietzsche, Uz genealogiju morala, AGM, Zagreb 2004., odabrani dijelovi
  12. Max Scheler, Ressentiment, odabrani dijelovi
  13. Ivana Zagorac, »The power of empathy in the treatment of vulnerable subjects«, u: Steger, Florian; Orzechowski, Marcin; Rubeis, Giovanni; Schochow, Maximilian (ur.), Migration and Medicine 4, Freiburg; Munchen: Verlag Karl Alber, 2020., str. 126–139.
Dopunska literatura

Izborni predmet na studijima
  1. Filozofija, sveučilišni prijediplomski jednopredmetni studij, 1., 3., 5., 7. semestar
  2. Filozofija, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 1., 3., 5., 7. semestar
  3. Filozofija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  4. Filozofija, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
Fakultetska ponuda
  • Prijediplomski studij: Zimski semestar
  • Diplomski studij: Zimski semestar