Naziv
Globalizacija i lokalne kulturne prakse
Organizacijska jedinica
Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju
ECTS bodovi
5
Šifra
117956
Semestri izvođenja
zimski
Jezik izvođenja
hrvatski
Satnica
Predavanja
30
Seminar
30

Cilj
Ovaj kolegij ima za cilj upoznati studente sa sadržajem i temama koje se odnose na kulturu, identitet i globalizaciju, njihovu korelaciju, interakciju tradicijske i suvremene kulture i identiteta u globalizacijskim uvjetima, te oponirajuće procese na relaciji globalizacija: lokalizacija. Studenti će se upoznati s teorijskim konceptima i pristupima istraživanju kulture, identiteta u starijoj i novijoj / novoj / znanstvenoj praksi / literaturi / u hrvatskoj etnologiji, slijedom toga recentnim teorijsko-metodološkim pristupima istraživanju istoga u etnologiji i kulturnoj antropologiji europske i američke provenijencije, te znanstvenim pristupima istraživanju globalizacije. Na studijama slučaja, prema naputku i mentoriranju nastavnika, ali ipak odabiru studenta, kolegij ima za cilj poticati studente na promišljanje i raspravljanje o temi/tematici, potom poticati studente da iz ponuđene literature sami odaberu ili samoinicijativno pronalaze eklatantne primjere istoga (hrvatske, europske, svjetske), poticati raspravu o analizi identiteta i identifikacijskih procesa, kako bi razvijali vještine samostalnoga osmišljavanja pristupa temi, te napokon primjene znanja i sposobnosti, tj. demonstriranja znanja koja su stekli. Napokon, istražiti kulturološke parametre za opis i definiranje procesa identifikacije i globalizacije (tj. markantne faktore identiteta kao npr. jezik, religija, tradicijsko kulturno nasljeđe, suvremena kultura, komodifikacija, konzumerizam, amerikanizacija, europeizacija i sl.). Kolegijem se nadalje nastoji postići cjelovitije razumijevanje društvenih zbivanja i kulturnih procesa, naročito senzibiliziranje za pitanja odnosa moći u današnjem svijetu. Cilj je kolegija također da se studenti aktivnim sudjelovanjem u nastavi, čitanjem literature, pisanjem seminarskih radova po vlastitom izboru, potiču na kritičko promišljanje o stečenom znanju, da iskoriste mogućnost širega obrazovanja unutar buduće profesije te osposobe za samostalan rad. Međutim, kako sudjelovanje na seminaru podrazumijeva empirijsko istraživanje kojim će studenti nadopuniti uvid u literaturu, imat će mogućnost u okviru jednoga takvog manjeg istraživanja provjeriti stečeno znanje, te napokon razvijati vještinu samostalnoga istraživanja kao i pismenoga i usmenoga prezentiranja rezultata. Slijedom toga, na samom početku kolegija obrazlažu se konceptualni pristupi istraživanju kulture i identiteta, analiziraju se slučajevi prototeoretičara etnosa kao procesa, te se uz kritičku etnološku paradigmu temeljni pojmovi „sele“ prema komunikacijskim procesima, kontaktima i simbolizmu. Detaljno se (prema odabranim eklatantnim primjerima) analiziraju promjene u znanstvenim i istraživačkim paradigmama u 20. st., te se sustavno obrazlažu prostori identifikacijskih procesa (nagađanje, konstruiranje, zamišljanje). Raspravlja se dakako i o tezama o deetnizaciji duštva, o globalnim trendovima koji su povezani s tematikom, analiziraju se lokalne kulturne prakse kao potpora ili otpor globalizaciji. Naravno, cilj je kolegija čitanje literature, pisanje seminarskih radova po vlastitom izboru, poticanje na kritičko promišljanje o stečenom znanju, iskorištavanje mogućnosti širega obrazovanja unutar buduće profesije te osposobljavanje za samostalan rad. Međutim, kako sudjelovanje na seminaru podrazumijeva empirijsko istraživanje kojim će nadopuniti uvid u literaturu studenti i sami imaju mogućnost u okviru jednoga takvog manjeg istraživanja provjeriti stečeno znanje, te napokon razvijati vještinu samostalnoga istraživanja kao i pismenoga i usmenoga prezentiranja rezultata.
Sadržaj
  1. upoznavanje sa sadržajem kolegija i obrazloženje studentskih obaveza
  2. rasprava o terminologiji (kultura, etnos, etnicitet, identitet, identitetske prakse, procesi i strategije identifikacijski resursi…)
  3. teorijsko-metodološki diskurs: pregled
  4. koncepti kulture, identiteta i globalizacije
  5. kultura, identitet i migracije
  6. globalizacija, kultura kapitalizma i globalna kultura
  7. analiza studija slučaja (1)
  8. analiza studija slučaja (2)
  9. analiza studija slučaja (3)
  10. analiza studija slučaja (4)
  11. mogućnost predavanja gostujućeg profesora (tema: obilježja globalne kulture i sučeljavanje s lokalnim – studije slučaja)
  12. Hrvatska, lokalne kulturne prakse nasuprot europeizaciji i globalizaciji (1)
  13. Hrvatska, lokalne kulturne prakse nasuprot europeizaciji i globalizaciji (2)
  14. Hrvatska, lokalne kulturne prakse nasuprot europeizaciji i globalizaciji (3)
  15. zaključna razmatranja i pripremanje za završni ispit

Ishodi učenja
  1. analizirati, usporediti i interpetirati koncepte i pristupe istraživanjima globalizacijskih i lokalizacijskih procesa
  2. kritički raspravljati o suvremenim primjerima globalizacijskih i lokalizacijskih procesa
  3. diskutirati i kritički raspravljati o oponentnosti globalizacije i lokalizacije
  4. uspoređivati locus-e identifikacijskih procesa (nagađanje, konstruiranje, zamišljanje)
  5. primijeniti teorijske postavke u kvalitativnom istraživanju lokalnih kulturnih praksi u kontekstu globalizacije
  6. sintetizirati, kritički valorizirati te povezivati lokalne kulturne prakse s globalnim i lokalnim odnosima moći
  7. primijeniti rezultate vlastitog istraživanjaglobalizacijskih i lokalizacijskih procesa u različitim sferama stručnoga djelovanja
  8. analizirati, tumačiti i vrednovati kulturne fenomene i procese
  9. analizirati i komentirati kulturne raznolikosti u konkretnim društvenim kontekstima
  10. vrednovati i interpretirati različite etnološke i kulturnoantropološke pravce i specifičnosti pojedinih disciplinarnih područja te paradigmatske mijene u disciplini
  11. kritički analizirati znanstvenu literaturu
  12. planirati i provesti složeno etnološko i kulturnoantropološko istraživanje
  13. analizirati, vrednovati i interpretirati podatke prikupljene kvalitativnim istraživanjem
  14. samostalno identificirati etičke probleme u primjeni etnoloških i kulturnoantropoloških spoznaja i rješavati ih u skladu s etičkim načelima struke
  15. identificirati i kritički razmatrati suvremene kulturne i društvene promjene primjenom etnoloških i kulturnoantropoloških teorija i metoda
  16. osmisliti i implementirati usluge, proizvode i projekte utemeljene na etnološkim i kulturnoantropološkim znanjima te namijenjene različitim korisnicima (pojedincima, udrugama, lokalnim zajednicama, gospodarskom sektoru, javnoj i državnoj upravi, međunarodnim organizacijama itd.)
  17. primijeniti vještine učenja u formalnom i samostalnom cjeloživotnom obrazovanju
Metode podučavanja
Korištene metode pri izvedbi kolegija su predavanja i seminari, upoznavanje s literaturom, video građom, sudjelovanje studenata kroz diskusiju, izlaganjem reakcijskih tekstova i seminarskih radova.
Metode ocjenjivanja
Sudjelovanje u nastavi (20%) Seminarski rad (20%) Završni ispit (60%)

Obavezna literatura
  1. Haviland, A. William. 2002. Kulturna antropologija. Jastrebarsko: Naklada Slap (1 dio, 2. pogl. str. 33-54; V. dio 16. poglavlje: Antropologija i budućnost, str. 439-454 ).
  2. Čapo Žmegač, Jasna. 1998. “Osnovni pojmovi i polazišta”. U: Etnografija. Svagdan i blagdan hrvatskoga puka. Zagreb: Matica hrvatska, str. 15-22.
  3. Čolić, Snježana 2002. Kultura i povijest. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada (odabrano poglavlje: 4)
  4. Anderson,Benedict. 1990. Nacija: zamišljena zajednica. Zagreb: Školska knjiga.
  5. Banks, Marcus. 1996. Ethnicity: Anthropological Constructions. London & New York: Routlege.
  6. Banovac, Boris. 1998. Društvena pripadnost, identitet i teritorij. Rijeka: Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci.
  7. Barth, Fredrik (ur). 1969. Ethnic Groups and Boundaries: The Social Organization of Cultural Difference. Boston: Little Brown & Co.
  8. Barth, Fredrik 1994. “Enduring and Emerging Issues in the Analysis of Ethnicity“. U: The Anthropology of Ethnicity. Beyond 'Ethnic Groups and Boundaries'. Ur. Hans Vermeulen i Cora Govers, Amsterdam: Het Spinhuis Publishers, str.11-32.
  9. Bauman, Zygmunt. 1996. From Pilgrim to Tourist – or Short History of Identity”. U: Questions of Cultural Identity. London: Sage Publications. (poglavlje II str. 18-36).
  10. Božić-Vrbančić, Senka (et al.). 2008. Diskurzivne teorije i pitanje europskog identiteta. Etnološka tribina 31 str. 9-38.
  11. Castells, Manuel. 2002. Moć identiteta. Zagreb. Golden marketing.
  12. Cohen, Anthony P. 1985. The symbolic construction of community. London-New York: Routledge.
  13. (The) Ethnicity. Reader. 2003. Ur. M. Guibernau, J. Rex. Cambridge: Polity Press.
  14. Geertz, Clifford. 1973. The Interpretation of Cultures. New York: Basic Books (odabrano poglavlje…). - u srpskom prijevodu. Tumačenje kultura. Beograd: Biblioteka XX vek.
  15. Grbić, Jadranka. 2002. “Pojam ‘naroda’ u starijoj etnološkoj literaturi”. U : Narodne i/ili nacionalne čipke; Folk and /or National Laces, Zbornik radova sa znanstveno-stručnog skupa, Lepoglava: Turistička zajednica grada Lepoglave, str. 9-17.
  16. Grbić, Jadranka. 2005. “Primordijalno, esencijalno, apstraktno, imaginarno, konstruirano, sporno...ili? modeli i pristupi istraživanju identiteta. U: Zavičajni muzej: osnovati ili spaliti? Zagreb: Zajednica Nijemaca u Hrvatskoj - Zagreb, str. 36-48.
  17. Grbić Jakopović, Jadranka. 2012. „Identitet i identifikacijski procesi: suvremene antropološke teorijske orijentacije, strategije i prakse“. U: Stereotipi i predrasude kroz povijest / Identiteti kroz povijest i identiteti danas / Domovinski rat – istraženost i kontroverze. Zbornik radova sa znanstvenih kolokvija 2009-2011. Prilozi iz hrvatske historiografije. Ur. Z. Novosel. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Hrvatski studiji, Društvo studenata povijesti „Ivan lučić Lucius“. Biblioteka Dies historiae, knjiga 5, str. 107-150.
  18. Hall, Stewart. 2006. Kome treba identitet? U: Politika teorije. Zbornik radova iz kulturnih studija, ur. d. Duda. Zagreb: Disput, d.o.o. str. 357-374.
  19. Jenkins, Richard. 1996. Social identity. London-New York: Routledge.
  20. Katunarić, Vjeran. 2005. Sporna zajednica. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk (odabrano poglavlje).
  21. Ljuboja, Gordana. 1988. “Savremene sovjetske i zapadne teorije o etnosu”. Sociologija 1, str. 97-117.
  22. Nationalism and ethnosymbolism. History, Culture and Ethnicity in the Formation of Nations. 2007. Ur. A.S. Leoussi, S. Grosby. Edinburgh: Edinburgh University Press Conversi, Hutchinson, leoussi, Smith; regionalne studije slučaja).
  23. Poutignat Philippe; Streiff-Fenart, Jocelyne. 1997. Teorije o etnicitetu. Beograd: XX vek.
  24. Rihtman-Auguštin, Dunja.1989. „Što dugujemo širokogorovu?“. Migracijske teme 5, str. 123-130.
  25. Smit. D. Antoni. 1998. Nacionalni identitet. Beograd: Biblioteka XX vek.
  26. Supek, Olga. 1989. «Etnos i kultura». Migracijske teme 5, str. 145-153.
  27. Weedon, Chris. 2004. Culture and Identity: narratives of difference and belonging. Berkshire: Open University press.
  28. Čolić, Snježana. 2004. “Globalizacija, kultura kapitalizma i globalna kultura”. Narodna umjetnost 41/2, str. 185-192.
  29. Fox, Jeremy. 2001. Chomsky i globalizacija. Zagreb: Jesenski i Turk.
  30. Global Culture: nationalism, globalization and modernity.1990. Ed. M. Featherstone. London: Sage.* (App.)
  31. Milardović, Anđelko. 1999. Globalizacija. Zagreb - Osijek - Split: Pan liber.
  32. Mesić, Milan. 1998. “Da li je multikulturalizam američki ‘kotao za taljenje’?. Revija za sociologiju br. 3-4, str. 209-224.
  33. Mesić, Milan. 2006. Multikulturalizam. Zagreb: Školska knjiga.
  34. Povrzanović, Frykman, Maja. 2001. „Povezati mjesta, izdržati udaljenost: iskustva i implikacije transmigrantskih putovanja“. Narodna umjetnost 38/2, str. 11-31.
  35. Čapo Žmegač, Jasna. 2003. „Dva lokaliteta, dvije države, dva doma: transmigracija hrvatskih ekonomskih migranata u Münchenu“. Narodna umjetnost 40/2, str. 117-130.
  36. Čapo Žmegač, Jasna. 2005. „Transnationalization and identification among youth of Croatian origin in Germany“. Narodna umjetnost 42/1, str. 9-24.
  37. Readings in the History and Cultures of the Balkans. 2010. Ed. M. Karamihova. Sofia: Paradigma.
  38. Rihtman-Auguštin, Dunja. 2001. Etnologija i etnomit. Zagreb: Naklada Publica (odabrana poglavlja).
  39. Segalen, Martine.2002. Drugi i sličan. Pogled na etnologiju suvremenih društava. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk.
  40. Todorova, Marija. 2006. Imaginarni Balkan. Beograd: Biblioteka XX vek.
  41. Gal, Susan. 2006. „Migration, Minorities and Multilingualism: Language Ideologies in Europe“. U: Language Ideologies, policies and Practises, eds. C. Mar-Molinero, P. Stevenson. Palgrave Macmillan, str. 13-27.
  42. Grbić Jadranka. 2004. “Jezični procesi, identitet i globalizacija”. Narodna umjetnost 41/2, str. 235-253.
  43. Heller, Monica. 2003. „Globalization, the new economy and the commodification of language and identity“. Journal of Sociolingvistics 7, str. 473-492.
  44. Lewellen, Ted C. 2002. The Anthropology of Globalization. Cultural Anthropology Enters the 21st Century. Westport, Connecticut, London: Bergin & Garvey.
  45. Aslam, Nadeem. 2010. Karte za izgubljene ljubavnike. Zagreb : Naklada Ljevak.
  46. Gauß, Karl-Markus. 2010. Europljani u izumiranju. Zaprešić: Fraktura.
  47. Jergović, Miljenko. 2010. Otac. Beograd: Rende.
  48. Kuerishi, Hanif. 2010. Imam ti nešto za reći. Zagreb. V.B.Z.
  49. Macmillan, Margaret .2007. Women of the Raj. New York: Random House Trade paperbacks.
  50. Bezić, Nada. 2001. „Tamburica – hrvatski izvozni proizvod na prijelazu iz 19. u 20. st.“. Narodna umjetnost 38/2, str. 97-115.
  51. Biti, Ozren. 2008. “Lokalno i globalno u suvremenom sportu“. Narodna umjetnost 45/1, str. 183-197.
  52. Biti, Ozren. 2012. Nadzor nad tijelom. Vrhunski sport iz kulturološke perspektive. Zagreb: Institut za etnologiju i folkloritiku. Biblioteka Nova etnografija.
  53. Bosanac, Jana. 2004. „Transkulturacija u glazbi: primjer hrvatskog hip-hopa“. Narodna umjetnost 41/2, str. 105-122.
  54. March, Richard. 2003. „Globalno selo moje malo: tamburaško glazbovanje u Sjedinjenim Američkim državama“. Narodna umjetnost 40/2, str. 169-179.
  55. Vitez, Zorica. 2004. „Svadbeni običaji između globalnog i lokalnog“. Narodna umjetnost 41/2, str,193-203.
  56. Vitez, Zorica. 2007. „Legenda o picokima u svjetlu globalne i nacionalne (kulturne) politike“. Narodna umjetnost 44/2, str. 11-25.
  57. Vukušić, Ana-Marija. 2005. „Suvremenost, tradicija i sjećanje“. Narodna umjetnost 42/2, str. 93-108.
  58. Grbić, Jadranka. 2006.“ Putopisne refleksije Ivana Milčetića: među Hrvatima Moravske, Donje Austrije i Zapadne Ugarske“. Etnološka tribina 29, str. 133-149.
  59. Živković, fra Ilija; Šporer, Željka; Sekulić, Duško. 1995. Asimilacija i identitet. Studija hrvatskom iseljeništvu u SAD i Kanadi . Zagreb: Školska knjiga.
  60. Ferdo Čulinović, 1971.g. «Nacija i etnička zajednica». Zbornik za narodni život i običaje 45, str. 215-239.
Dopunska literatura
  1. Simboli identiteta, studije, eseji, građa. 1991. Zagreb: Hrvatsko etnološko društvo.
  2. The Anthropology of Globalization, a Reader. 2004. Blackwell Publishing.
  3. Encyclopedia of Nationalism, Vol. 1 (Fundamental Themes) i Vol. 2 (leader Movements and Concepts). 2001, Academic Press, San Diego, San Francisco.
  4. Encyclopedia of Social and Cultural Anthropology, eds. A. Barnard, J. Spencer, Routledge London & New York, 1996.
  5. Encyclopedia of Cultural Anthropology, eds. D. Levinson, M. Ember Vol 2, Henry Holt and Company, New York, 1996.
  6. Zbornici radova Instituta za migracije i narodnosti, Naklade Jesenski i Turk i Hrvatskog sociološkog društva (Zagreb): Etničnost, nacija, identitet. 1998., Kultura, etničnost, identitet. 1999., Etničnost i povijest. 1999. i Etničnost i stabilnost Europe u 21. st. (S. Mežnarić)
  7. časopisi: npr. Migracijske teme, Društvena istraživanja, Narodna umjetnost, Etnološka tribina…
  8. Chomsky, Noam. 2004. Hegemonija ili opstanak. Američke težnje za globalnom dominacijom. Zagreb: Naklada Ljevak.
  9. Ethnonationalism in the Contemporary World, Walker Connor and the Study of nationalis. Ur: D. Conversi, London, New York: Routledge.
  10. Winland, N. Daphne. We are now a Nation. Croats between ‘home’ and ‘homeland’, Toronto, Buffalo, London: University of Toronto Press, s.a.
  11. Adrian Hastings. 2003. Gradnja nacionaliteta, Sarajevo; Rijeka: buybook; Adamić.
  12. Becoming National, A reader. 1996. Eds.G. Eley; R.G. Suny, New York, Oxford: Oxford University Press.

Izborni predmet na studijima
  1. Pedagogija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij, 1., 3. semestar
  2. Etnologija i kulturna antropologija, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 3. semestar
  3. Latinski jezik i književnost, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  4. Povijest, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
Fakultetska ponuda
  • Diplomski studij: Zimski semestar