ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2023. / 2024.

Antropologija obitelji i srodstva

 

Naziv
Antropologija obitelji i srodstva
Organizacijska jedinica
Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju
ECTS
5
Šifra
64114
Semestri
zimski
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30
Seminar
30

Cilj
Cilj je upoznati studente s teorijama, konceptima i terminologijom koji su razvijeni kroz stoljeće sociokulturne antropologije obitelji i srodstva. Kao subdisciplinarno područje kulturne i socijalne antropologije, antropologija obitelji i antropologija srodstva čine neizostavan dio upoznavanja razvoja sociokulturne antropologije i etnologije te razumijevanja literature. Kolegij započinje pregledom povijesti sociokulturnog proučavanja obitelji, na europskoj i široj razini. Studente se upoznaje s terminologijom te se kritički obrađuju prominentne, uže teme vezane uz obitelj i srodstvo, npr.: roditeljstvo, obiteljska ekonomija, obiteljska politika, obiteljsko sjećanje, obiteljske vrijednosti, rodne uloge, međugeneracijska pomoć i dr. Također, sagledavaju se načini na koji (je) hrvatska etnologija pristupa(la) temama obitelji i srodstva, uz kritičku raspravu o razlikama u istraživačkim pristupima i težištima. Kolegij će sadržavati osvrte na značenja i konstrukcije rodnih, generacijskih i klasnih društvenih kategorija te s njima povezanih dominantnih društvenih vrijednosti u prošlom i suvremenom kontekstu. Sve će užetematske jedinice biti prožete osvrtom na relevantnu antropološku/etnološku literaturu, ilustrirane studijama slučaja (mjestimično paralelno u hrvatskom i europskom kontekstu) te raspravljane sa studentima.
Sadržaj
  1. Predstavljanje sadržaja kolegija
  2. Znanstveni interes za obitelj, razvoj antropologije obitelji i srodstva
  3. Razvoj antropologije obitelji i srodstva kao znanstvene discipline
  4. Suvremeni antropološki/etnološki pristupi istraživanju obitelji
  5. Terminologija
  6. Metode istraživanja
  7. Klasifikacijski sustavi
  8. Generacijska perspektiva, generacija kao etnološka tema, međugeneracijska pomoć
  9. Suvremena kritika antropoloških/etnoloških pristupa istraživanju obitelji i srodstva
  10. Ostvarenje para i izbor partnera. Kada započinje par?
  11. Obiteljsko sjećanje
  12. Etnološko i kulturnontropološko istraživanje srodstva i socijalne sigurnosti – primjer međunarodnog istraživačkoga projekta KASS, 2005-2006.
  13. Obitelj i kriza: obitelj i neformalna ekonomija u Hrvatskoj od 1990-tih do danas
  14. Gostujuće predavanje (pomično u terminu, tema izlaganja bit će definirana tijekom trajanja nastave)
  15. Završna rasprava o obrađenim temama, studentska izlaganja

Ishodi učenja
  1. objasniti, raspraviti i usporediti temeljne teorije i škole u povijesti antropologije obitelji i srodstva
  2. navesti, opisati i kritički promotriti pristupe i modele istraživanja obitelji i srodstva u hrvatskoj etnologiji
  3. usporediti hrvatsku istraživačku tradiciju u području obitelji i srodstva s pojedinim europskim i angloameričkim istraživačkim tradicijama
  4. pobrojati kategorije srodstva
  5. pobrojati i objasniti različite klasifikacijske sustave srodstva
  6. definirati i objasniti razlike u poimanju institucije „braka“ i kategorije „para“
  7. prepoznati i razlikovati značenja i utjecaje rodnih, generacijskih i klasnih društvenih kategorija na obiteljski život i život pojedinca
  8. isplanirati i provesti jednostavno kvalitativno istraživanje obiteljskih fenomena i odnosa uz primjenu osnovnog pojmovlja i teorijskih koncepata antropologije obitelji i srodstva
  9. javno usmeno i pismeno prezentirati rezultate vlastitog istraživanja obiteljskih fenomena i odnosa
  10. identificirati i objasniti temeljne koncepte i pojmove u antropologiji obitelji i srodstva
Metode podučavanja
Kolegij će se provoditi po interaktivnomu modelu učenja. Seminarska nastava će, pored predavanja, činiti osnovni dio poučavanja. Sastavni dio kolegija činit će i rasprava o tematskim jedinicama i pročitanim tekstovima s popisa literature
Metode ocjenjivanja
Ocjenjivanje rada i zalaganja studenata valorizirat će se na sljedeći način:

Redovitost na nastavi i konzultacijama, aktivno sudjelovanje na seminarskim zadacima 40%
Pismeni ispit 30%
Pisani rad 30%

Obavezna literatura
  1. CARSTEN, Janet, ur. 2000. Cultures of Relatedness. New Approaches to the Study of Kinship. Cambridge: Cambridge University Press (ova jedinica literature može se zamijeniti nekom drugom jedinicom literature na hrvatskom jeziku, u dogovoru s nastavnicom)
  2. ČAPO ŽMEGAČ, Jasna. 1998. „Seoska društvenost“. U: Hrvatska etnografija: Svagdan i blagdan hrvatskoga puka, ur. Vitomir Belaj et. al. Zagreb: Matica hrvatska, 251–295.
  3. FRANKLIN, Sarah, Susan McKinnon.2001. Relative Values. Reconfiguring Kinship Studies. Durham - London: Duke University Press
  4. SALITOT, Michelle, Martine SEGALEN, Francoise ZONABEND. 2002. „Antropologija srodstva i suvremena društva“. U Drugi i sličan: Pogledi na etnologiju suvremenih društava, ur. Martine Segalen, Zagreb: Naklada Jesenski i Turk, 105–118.
  5. SEGALEN, Martine. 1997. Srodstveni odnosi u zapadnim (zapadnoeuropskim) društvima. Povijesne i suvremene perspektive, Etnološka tribina, 20:29–49.
Dopunska literatura
  1. ČAPO ŽMEGAČ, Jasna. 1996. „Konstrukcija modela obitelji u Europi i povijest obitelji u Hrvatskoj“, Narodna umjetnost, 33(2):179–196.
  2. GIDDENS, Anthony. 2005. „Obitelj“. U Odbjegli svijet. Kako globalizacija oblikuje naše živote. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk – Klub studenata sociologije Diskrepancija, str. 65–76.
  3. HAVILAND, William. 2004. Kulturna antropologija. Jastrebarsko: Naklada Slap. (poglavlja o braku, obitelji i srodstvu)
  4. KAUFFMAN, Jean-Claude. 2004. Život u dvoje: Analiza uspostavljanja para kroz odnos prema rublju. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk. (odabrana poglavlja)
  5. LEUTLOFF-GRANDITS, Carolin; Danijela BIRT, Tihana RUBIĆ. 2010. „Two Croatian Localities“. U: Family, Kinship and State in Contemporary Europe, Vol 2. The View from Bellow: Nineteen Localities, ur. Patrick Heady i Peter Schweitzer. Frankfurt – New York: Campus Verlag, 129–168.
  6. MEAD, Maragaret. 2004. Spol i temperament u tri primitivna društva. Zagreb: Jesenski i Turk.
  7. MILIĆ, Anđelka. 2007. Sociologija porodice. Kritika i izazovi. Beograd: Čigoja štampa. (odabrana poglavlja)
  8. MID, Margaret. 1978. Sazrevanje na Samoi: psihološka studija mladeži u primitivnom društvu, namenjena ljudima zapadne civilizacije: Beograd: Prosveta. (Poglavlja: Predgovor i uvodno poglavlje i Metodologija ovog istraživanja).
  9. MURAJ, Aleksandra. 1999. „Samostalnost i/ili podređenost? Ambivalencija društvenog položaja žena na Zlarinu“. Etnološka tribina, 29:219–229.
  10. PLEŠE, Iva. 1998. „Neki aspekti hrvatske terminologije srodstva“. Etnološka tribina, 21:59–78.
  11. RUBIĆ, Tihana. 2014. “Život u Kuli: Predajni (narativni) elementi obiteljskih identifikacija, sjećanja i iskustava vezanih uz Kulu Stojana Jankovića u Islamu Grčkom”. U Kula Jankovića – Spomenik kulture, pokretač održivog razvoja Ravnih kotara. Baština, interkulturalizam i revitalizacija, ur. Drago Roksandić, Marijeta Rajković Iveta i Tihana Rubić, Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu – Plejada, 11–20.
  12. RUBIĆ, Tihana, Danijela BIRT. 2009. „Obiteljski život, odnosi i vrijednosti“. U Živjeti na Krivom Putu. Etnološka monografija o primorskim Bunjevcima, Sv. II, ur. Milana Černelić, Marijeta Rajković i Tihana Rubić. Zagreb: FF-press, 31–56.
  13. RUBIĆ, Tihana; Marinko VUKOVIĆ. 2009. „Podatci iz Stališa duša kao izvor za etnološko istraživanje obiteljskog života Krivopućana“. U Živjeti na Krivom Putu. Etnološka monografija o Primorskim Bunjevcima, Sv. II, ur. Milana Černelić, Marijeta Rajković i Tihana Rubić. Zagreb: FF-press, 57–76.
  14. RUBIĆ, Tihana, Petra PETRAK. 2010. „„Normalno da će on pomoć." Obiteljski život i međugeneracijska uzajamna pomoć u lovinačkom kraju“. Senjski zbornik, 37:227–260.
  15. SIMIĆ, Mima. 2003. „Teen i kreacija ženskog identiteta“. Studentski časopis za književnost, književnu i kulturalnu teoriju K., 2:22–47.
  16. STEIN ERLICH, Vera. 1964. Porodica u transformaciji: Studija u tri stotine jugoslavenskih sela. Zagreb: Naprijed. (odabrana poglavlja)
  17. ŠKOKIĆ, Tea. 2011. Ljubavni kod: Ljubav i seksualnost između tradicije i znanosti. Zagreb: Biblioteka Nova etnografija. (odabrana poglavlja)
  18. TANOCKI, Franjo. 1986. Rječnik rodbinskog nazivlja Osijek: Izdavački centar radničkog sveučilišta 'Božidar Maslarić'
  19. TOPOLČIĆ, Davor. 2001. „Muškarci to ne rade. Rodno segregirana podjela rada u obitelji“. Društvena istraživanja, 4/5:767–789.
  20. VINCE-PALLUA, Jelka. 1990. „„Da prostite, to mi je žena!“ Prilog poznavanju položaja žene u drugoj polovici 18. i prvoj polovici 19. stoljeća u Dalmaciji i njezinu zaleđu“. Studia ethnologica Croatica, 2:77–96.
  21. WESTON, Kath. 1991. Families We Choose: Lesbians, Gays, Kinship. Columbia University Press

Izborni predmet na studijima
  1. Etnologija i kulturna antropologija, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 1., 3. semestar