Cilj je upoznati studente s teorijama, konceptima i terminologijom koji su razvijeni kroz stoljeće sociokulturne antropologije obitelji i srodstva. Kao subdisciplinarno područje kulturne i socijalne antropologije, antropologija obitelji i antropologija srodstva čine neizostavan dio upoznavanja razvoja sociokulturne antropologije i etnologije te razumijevanja literature. Kolegij započinje pregledom povijesti sociokulturnog proučavanja obitelji, na europskoj i široj razini. Studente se upoznaje s terminologijom te se kritički obrađuju prominentne, uže teme vezane uz obitelj i srodstvo, npr.: roditeljstvo, obiteljska ekonomija, obiteljska politika, obiteljsko sjećanje, obiteljske vrijednosti, rodne uloge, međugeneracijska pomoć i dr. Također, sagledavaju se načini na koji (je) hrvatska etnologija pristupa(la) temama obitelji i srodstva, uz kritičku raspravu o razlikama u istraživačkim pristupima i težištima. Kolegij će sadržavati osvrte na značenja i konstrukcije rodnih, generacijskih i klasnih društvenih kategorija te s njima povezanih dominantnih društvenih vrijednosti u prošlom i suvremenom kontekstu. Sve će užetematske jedinice biti prožete osvrtom na relevantnu antropološku/etnološku literaturu, ilustrirane studijama slučaja (mjestimično paralelno u hrvatskom i europskom kontekstu) te raspravljane sa studentima.

Kolegij će se provoditi po interaktivnomu modelu učenja. Seminarska nastava će, pored predavanja, činiti osnovni dio poučavanja. Sastavni dio kolegija činit će i rasprava o tematskim jedinicama i pročitanim tekstovima s popisa literature

Ocjenjivanje rada i zalaganja studenata valorizirat će se na sljedeći način:

Redovitost na nastavi i konzultacijama, aktivno sudjelovanje na seminarskim zadacima 40%
Pismeni ispit 30%
Pisani rad 30%