Naziv
Antropologija obitelji i srodstva
Organizacijska jedinica
Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju
ECTS bodovi
5
Šifra
64114
Semestri izvođenja
zimski
Jezik izvođenja
hrvatski
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30
Seminar
30

Cilj
Cilj je upoznati studente s teorijama, konceptima i terminologijom koji su razvijeni kroz stoljeće sociokulturne antropologije obitelji i srodstva. Kao subdisciplinarno područje kulturne i socijalne antropologije, antropologija obitelji i antropologija srodstva čine neizostavan dio upoznavanja razvoja sociokulturne antropologije i etnologije te razumijevanja literature. Kolegij započinje pregledom povijesti sociokulturnog proučavanja obitelji, na europskoj i široj razini. Studente se upoznaje s terminologijom te se kritički obrađuju prominentne, uže teme vezane uz obitelj i srodstvo, npr.: endogamija/egzogamija, seksualnost, roditeljstvo, obiteljska ekonomija, obiteljska politika, obiteljsko sjećanje, obiteljske vrijednosti, rodne i radne uloge, međugeneracijska pomoć i dr. Također, sagledavaju se načini na koji (je) hrvatska etnologija pristupa(la) temama obitelji i srodstva, uz kritičku raspravu o razlikama u istraživačkim pristupima i težištima. Kolegij će sadržavati osvrte na značenja i konstrukcije rodnih, generacijskih i klasnih društvenih kategorija te s njima povezanih dominantnih društvenih vrijednosti u prošlom i suvremenom kontekstu. Sve će užetematske jedinice biti prožete osvrtom na relevantnu antropološku/etnološku literaturu, ilustrirane studijama slučaja (mjestimično paralelno u hrvatskom i europskom kontekstu) te raspravljane sa studentima.
Sadržaj
  1. Predstavljanje sadržaja kolegija
  2. Znanstveni interes za obitelj, antropologija obitelji i srodstva, etnologija i obitelj
  3. Razvoj antropologije obitelji i srodstva kao znanstvene discipline
  4. Suvremeni antropološki/etnološki pristupi istraživanju obitelji
  5. Terminologija
  6. Metode istraživanja
  7. Klasifikacijski sustavi
  8. Hrvatska etnologija i istraživanja obitelji
  9. Suvremena kritika antropoloških/etnoloških pristupa istraživanju obitelji i srodstva
  10. Međugeneracijska pomoć. Ostvarenje para i izbor partnera. Gdje se i kako ostvaruje obitelj? Kada započinje par?
  11. Obiteljsko sjećanje
  12. Etnološko i kulturnontropološko istraživanje srodstva i socijalne sigurnosti – primjer međunarodnog istraživačkoga projekta KASS, 2005-2006.
  13. Obitelj i „kriza“: obitelj i neformalna ekonomija u Hrvatskoj od 1990-tih do danas
  14. Gostujuće predavanje (pomično u terminu, tema izlaganja bit će definirana tijekom trajanja nastave)
  15. Završna rasprava o obrađenim temama, osvrt na reakcijske tekstove, studentska izlaganja

Ishodi učenja
  1. objasniti, raspraviti i usporediti temeljne teorije i škole u povijesti antropologije obitelji i srodstva
  2. navesti, opisati i kritički promotriti pristupe i modele istraživanja obitelji i srodstva u hrvatskoj etnologiji
  3. usporediti hrvatsku istraživačku tradiciju u području obitelji i srodstva s pojedinim europskim i angloameričkim istraživačkim tradicijama
  4. nabrojati kategorije srodstva
  5. pobrojati i objasniti različite klasifikacijske sustave srodstva
  6. definirati i objasniti razlike u poimanju institucije „braka“ i kategorije „para“
  7. prepoznati i razlikovati značenja i utjecaje rodnih, generacijskih i klasnih društvenih kategorija na obiteljski život i život pojedinca
  8. isplanirati i provesti jednostavno kvalitativno istraživanje obiteljskih fenomena i odnosa uz primjenu osnovnog pojmovlja i teorijskih koncepata antropologije obitelji i srodstva
  9. javno usmeno i pismeno prezentirati rezultate vlastitog istraživanja obiteljskih fenomena i odnosa
  10. opisati i usporediti etnološke i kulturnoantropološke teorije
  11. izložiti i opisati povijest etnoloških i kulturnoantropoloških istraživanja
  12. razlikovati strategije etnoloških i kulturnoantropoloških kvalitativnih istraživanja
  13. primijeniti temeljne teorijske i metodološke koncepte u konkretnim istraživačkim situacijama
  14. javno usmeno i pismeno prezentirati rezultate istraživanja
  15. prikupljati literaturu i koristiti je u stručnom radu
  16. prepoznati i uvažavati kulturne različitosti
  17. primijeniti vještine učenja za nastavak studija na višoj razini
  18. identificirati i objasniti temeljne koncepte i pojmove u antropologiji obitelji i srodstva
Metode podučavanja
Kolegij će se provoditi po interaktivnomu modelu učenja. Seminarska nastava će, pored predavanja, činiti osnovni dio poučavanja. Sastavni dio kolegija činit će i rasprava o tematskim jedinicama i pročitanim tekstovima s popisa literature te o društvenim i kulturnim poimanjima obitelji i srodstva.
Metode ocjenjivanja
Ocjenjivanje rada i zalaganja studenata valorizirat će se na sljedeći način: Redovitost na nastavi i konzultacijama, aktivno sudjelovanje na seminarskim zadacima 40% Pismeni ispit 30% Pisani rad 30%

Obavezna literatura
  1. ČAPO ŽMEGAČ, Jasna. 1998. „Seoska društvenost“. U: Hrvatska etnografija: Svagdan i blagdan hrvatskoga puka, ur. Vitomir Belaj et. al. Zagreb: Matica hrvatska, 251–295.
  2. SALITOT, Michelle, Martine SEGALEN, Francoise ZONABEND. 2002. „Antropologija srodstva i suvremena društva“. U Drugi i sličan: Pogledi na etnologiju suvremenih društava, ur. Martine Segalen, Zagreb: Naklada Jesenski i Turk, 105–118.
  3. SEGALEN, Martine. 1997. Srodstveni odnosi u zapadnim (zapadnoeuropskim) društvima. Povijesne i suvremene perspektive, Etnološka tribina, 20:29–49.
  4. STEIN ERLICH, Vera. 1964. Porodica u transformaciji: Studija u tri stotine jugoslavenskih sela. Zagreb: Naprijed. (odabrana poglavlja)
  5. CARSTEN, Janet, ur. 2000. Cultures of Relatedness. New Approaches to the Study of Kinship. Cambridge: Cambridge University Press (prema potrebi studenta/ice te u dogovoru s nastavnicom, ova jedinica literature može se zamijeniti nekom drugom literaturom na hrvatskom jeziku)
Dopunska literatura
  1. ČAPO ŽMEGAČ, Jasna. 1996. „Konstrukcija modela obitelji u Europi i povijest obitelji u Hrvatskoj“, Narodna umjetnost, 33(2):179–196.
  2. DOUGLAS, Mary. 2004. Čisto i opasno. Antropološka analiza pojmova nečistoće i tabua. Zagreb: Algoritam.
  3. GIDDENS, Anthony. 2005. „Obitelj“. U Odbjegli svijet. Kako globalizacija oblikuje naše živote. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk – Klub studenata sociologije Diskrepancija, str. 65–76.
  4. HAVILAND, William. 2004. Kulturna antropologija. Jastrebarsko: Naklada Slap. (poglavlja o braku, obitelji i srodstvu)
  5. KAUFFMAN, Jean-Claude. 2004. Život u dvoje: Analiza uspostavljanja para kroz odnos prema rublju. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk. (odabrana poglavlja)
  6. LEUTLOFF-GRANDITS, Carolin; Danijela BIRT, Tihana RUBIĆ. 2010. „Two Croatian Localities“. U: Family, Kinship and State in Contemporary Europe, Vol 2. The View from Bellow: Nineteen Localities, ur. Patrick Heady i Peter Schweitzer. Frankfurt – New York: Campus Verlag, 129–168.
  7. MALINOWSKI, Bronislaw. 1979. Argonauti Zapadnog Pacifika. Beograd: BIGZ – Biblioteka XX vek.
  8. MEAD, Maragaret. 2004. Spol i temperament u tri primitivna društva. Zagreb: Jesenski i Turk.
  9. MILIĆ, Anđelka. 2007. Sociologija porodice. Kritika i izazovi. Beograd: Čigoja štampa. (odabrana poglavlja)
  10. MID, Margaret. 1978. Sazrevanje na Samoi: psihološka studija mladeži u primitivnom društvu, namenjena ljudima zapadne civilizacije: Beograd: Prosveta. (Poglavlja: Predgovor i uvodno poglavlje i Metodologija ovog istraživanja).
  11. MURAJ, Aleksandra. 1999. „Samostalnost i/ili podređenost? Ambivalencija društvenog položaja žena na Zlarinu“. Etnološka tribina, 29:219–229.
  12. MURAJ, Aleksandra. 2002. „Ekonomska djelatnost srijemskih Hrvata (stanje iz 1996.)“. U Srijemski Hrvati. Etnološka studija migracije, identifikacije i interakcije. Zagreb: Durieaux.
  13. PLEŠE, Iva. 1998. „Neki aspekti hrvatske terminologije srodstva“. Etnološka tribina, 21:59–78.
  14. RUBIĆ, Tihana. 2014. “Život u Kuli: Predajni (narativni) elementi obiteljskih identifikacija, sjećanja i iskustava vezanih uz Kulu Stojana Jankovića u Islamu Grčkom”. U Kula Jankovića – Spomenik kulture, pokretač održivog razvoja Ravnih kotara. Baština, interkulturalizam i revitalizacija, ur. Drago Roksandić, Marijeta Rajković Iveta i Tihana Rubić, Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu – Plejada, 11–20.
  15. RUBIĆ, Tihana, Danijela BIRT. 2009. „Obiteljski život, odnosi i vrijednosti“. U Živjeti na Krivom Putu. Etnološka monografija o primorskim Bunjevcima, Sv. II, ur. Milana Černelić, Marijeta Rajković i Tihana Rubić. Zagreb: FF-press, 31–56.
  16. RUBIĆ, Tihana; Marinko VUKOVIĆ. 2009. „Podatci iz Stališa duša kao izvor za etnološko istraživanje obiteljskog života Krivopućana“. U Živjeti na Krivom Putu. Etnološka monografija o Primorskim Bunjevcima, Sv. II, ur. Milana Černelić, Marijeta Rajković i Tihana Rubić. Zagreb: FF-press, 57–76.
  17. RUBIĆ, Tihana, Petra PETRAK. 2010. „„Normalno da će on pomoć." Obiteljski život i međugeneracijska uzajamna pomoć u lovinačkom kraju“. Senjski zbornik, 37:227–260.
  18. SIMIĆ, Mima. 2003. „Teen i kreacija ženskog identiteta“. Studentski časopis za književnost, književnu i kulturalnu teoriju K., 2:22–47.
  19. STEIN ERLICH, Vera. 1968. U društvu s čovjekom: Tragom njegovih kulturnih i socijalnih tekovina. Zagreb: Naprijed. (odabrana poglavlja)
  20. ŠKOKIĆ, Tea. 2011. Ljubavni kod: Ljubav i seksualnost između tradicije i znanosti. Zagreb: Biblioteka Nova etnografija. (odabrana poglavlja)
  21. TOPOLČIĆ, Davor. 2001. „Muškarci to ne rade. Rodno segregirana podjela rada u obitelji“. Društvena istraživanja, 4/5:767–789.
  22. VINCE-PALLUA, Jelka. 1990. „„Da prostite, to mi je žena!“ Prilog poznavanju položaja žene u drugoj polovici 18. i prvoj polovici 19. stoljeća u Dalmaciji i njezinu zaleđu“. Studia ethnologica Croatica, 2:77–96.
  23. VINCE-PALLUA, Jelka. 1998/1999. „Amazonke iz Istre. Na tragu istarskih, u muško preobučenih žena“. Studia ethnologica Croatica, 10/11:133–152.
  24. TANOCKI, Franjo. 1986. Rječnik rodbinskog nazivlja Osijek: Izdavački centar radničkog sveučilišta 'Božidar Maslarić'
  25. FRANKLIN, Sarah, Susan McKinnon.2001. Relative Values. Reconfiguring Kinship Studies. Durham - London: Duke University Press

Izborni predmet na studijima
  1. Arheologija, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 1., 3., 5. semestar
  2. Filozofija, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 1., 3., 5., 7. semestar
  3. Informacijske znanosti, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 1., 3., 5. semestar
  4. Komparativna književnost, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 1., 3., 5. semestar
  5. Pedagogija, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 1., 3., 5. semestar
  6. Povijest, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 1., 3., 5. semestar
  7. Psihologija, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 1., 3., 5. semestar
  8. Sociologija, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 1., 3., 5. semestar
  9. Talijanistika, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 1., 3., 5. semestar
  10. Arheologija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1., 3., 5. semestar
  11. Češki jezik i književnost, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1., 3., 5. semestar
  12. Etnologija i kulturna antropologija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 3. semestar
  13. Filozofija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1., 3., 5., 7. semestar
  14. Hungarologija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 5. semestar
  15. Indologija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1., 3. semestar
  16. Informacijske znanosti, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1., 3., 5. semestar
  17. Judaistika, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1., 3., 5. semestar
  18. Komparativna književnost, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1., 3., 5. semestar
  19. Lingvistika, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1., 3., 5. semestar
  20. Nederlandistika, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1., 5. semestar
  21. Portugalski jezik i književnost, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1., 3., 5. semestar
  22. Povijest, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1., 3., 5. semestar
  23. Rumunjski jezik i književnost, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 3., 5. semestar
  24. Slovački jezik i književnost, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1., 3., 5. semestar
  25. Sociologija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1., 3., 5. semestar
  26. Švedski jezik i kultura, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 5. semestar
  27. Turkologija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1., 3., 5. semestar
Fakultetska ponuda
  • Preddiplomski studij: Zimski semestar